DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 350 Pa ipak je to znati od velike važaosti ne samo za sitnogorice prema dosadašnjoj uobičajenoj njihovoj uporabi, nego i za one sitnogorice koje dnevno sve to više u uporabu dolaze, s novimi obhodnjami, kao što su one za proizvodnju štapovah. Palice kestenovih i hrastovih 1—2 godine starih izdanakah, 1´3 m. visokih traže kapci svestrano, te ih sve uz dobre ciene, dovoljno nasmagati nemogu. Stari panj sjenieu hrasta i kestena ne može niti na najboljem tlu imati 1-3 m. pogona u vis, a niti sjeraen hrast ili kesten koji je mladji od 20 godinah. Po mojem sudu imade ono sjemen stablo najveću izbojou snagu koli u vis, toli u debljinu i u tekućem prirastu, koje se nalazi u svom poluvieka za dotičnu stojbinu, dakle ako lužnjak u najboljem lugu doživjeti može iz sjemena 500 godina a na najgorjara 300 godina, tada kod prvoga kulminira izbojna snaga u 250. a kod potonjeg u 140. godini. Kako ta izbojna snaga cieii vjek stoji za razne dobe od 20—20 godina, te za razne stojbine i razni sklop, o tom ne imamo da sada temeljnih iztraživanjah, te će za to i skrižaljke o dohodcih sitnogorice biti pogriešne i manje uporabive, jer će na istoj stojbini usljed posebnog svojstva sjemen stabalja biti sasvim ini dohodak, već prema tome je li je visoka šuma posječena u 20., 40. ili u n toj godini svoje dobe. Taj studij nebi samo za nas šumare bio od velike važnosti radi pretvorbe šumah u sitnogoricu, već bi riešio i vrlo važna razna pitanja o voćarstvu n. pr. o đegenera-^ eiji naših šljivikah, o propadanju jablana i t, d. i što je najvažnije o vinovoj lozi, jer je uz oslon na gornje hjpoteze moje tvrdo uvjerenje, da su i preneseni udovi od sjemen biljke kroz žilje, ili kroz šibice plemkinje voćke vazda i glede trajnosti života ovisni i savezni sa svojom sjemen maticom ma ova gdje bila i tvrdim, da onim časom kada n. pr. sjemen vinova loza u Aziji umre, da onaj isti čas kod iste stojbine umiru i svi vinogradi razmnoženi pomoćju uđah od iste, koji su po Europi danas i onako u borbi sa smrću. Taj studij imao bi se protegnuti na izpitanje posječenog stabalja iz sjemena nikla i to: L na ravnici II. u brežuljku i III. u strmcu, dakle na trih stojbinah, recimo posebno za hrast kitnjak, posebno za kesten i t. d., ali bi već jedna vrst, pošto su životna pitanja u biijkah vrlo srodna, pružila liepih uputah. U svakoj ovoj stojbini imalo bi se izabrati sjemen stabalje istog sklopa (potišteno stablo ima ini prirast nego li ono granato, potonje prikazati će najbolji prelaz za sitnu goricu) i to: 5 stabalah 20 godišnjih sjemen stabala. 0 j5 uU „ 5-, „ 5 „ oU „ „ „ 5 n Već bi nam pubhkacije ove studije liepih poukab pružile od tog stabalja u 1. godini, tako 2. i 3. godine. Jer sam pako izkusio, da se silom zadane |