DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. 8. u ZAGREBU, 1. kolovoza 1894, God, XVI!L Die Holzzucht Ein Grunclriss fiir Unterricbt und Wirths cliaft. Von Dr, B. BorggrcTe. Ovo zadnjih desetak godina riedko je koja prošla, a da nije u Njemačkoj izašla bud pođpuna knjiga o šumogojstvu, bud barem takova, koja je obradila pojedine dielove, te temeljne grane šumarske znanosti. Navesti ćemo samo Gayera sa njegovom „Horst- und Gruppenwirtscliaft", zatim Ney a sa njegovim „Waldbau der kleinsten Flache," zatim W age ne ra (Der Waldbau und seine Fortbildung) sa njegovim „šumogojstvom pojedinog stabla"; zatim novo izdanje poznate Hejerove knjige „der "^Valdbau" i napokon Borggreve-a i njegovu „Holzzucht". Kada uzmemo u obzir, da svaki od spomenutih pisaca zastupa i sprovadja neko načelo u svojoj knjizi, onda nam je to najboljim dokazom, da šumogojstvena znanost nije ni iz daleka još dostigla svoj vrhunac, nego da se u neprestanom razvoju nalazi. A tomu ne može drugačije ni biti, jer je šumogojstvo eminentno prirodna znanost, na koju najraznovrstniji prirodni faktori uplivaju, sa kojimi šumar danomice računati mora, a da si uzmogne protumačiti one pojave, koji su skopčani sa šumskim rastom od prve mladosti pa sve do sječe. Tu je stojbina ss svojimi kemičnimi i fizikalnim! svojstvi, tu je svakolika anorganična narav, počam od svjetla do smrzavice, tu su raznovrstna pomladjivanja, mieSanje raznih vrsti drvlja, proredjivanja i t. d. Jedni preporučuju, da gospodarimo sa čistimi sječami i umjetnim pomladjivanjem, drugi se usuprot drži prieborne sječe sa naravnim pomladjivanjem; Ney je uvukao i nacijonalnu ekonomiju u šumogojstvo t. j . diobu radnje, jer smisao njegovog „Waldbau der kleinsten Flache´^ jest taj, da na svakoj stoj bini uzgajamo samo onu vrst drvlja, koja na toj stojbini najbolje uspieva. On naime ne će da ima pomiešanu šumu u onom smislu, kako ju do sada šumogojstvo shvaća, nego: u distriktu I , gdje je stojbina najpovoljnija hrastu, ima se uzgojiti čist i hrast; u distriktu II., gdje je tlo povoljnije jasenu, ima se uzgajati čist i jasen. On misli, kada se dade svakomu svoje, time^ da će se postići najveća produkcija. |