DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 334 U „Erdeszeti Lapok" od godine 1889. na strani 498. saobdeno je, da se je taj ušenae pojavio u Mura-Szombatu u jednom parku u većoj množini, nu nije zabilježeno, da li je ondje kakovu štetu prouzročio. Njemački strukovni spisi savjetuju kao sredstvo proti ovim ušencem, da se na padnute grane odrežu i unište. Nu ova se procedura imade još u prvoj polovici lipnja izvesti, t J. prije, nego li se ličinke iz jajašcah izlegu i razpuzaju. Pri tom pozivlje preuzv. gosp. ministar, da sa način živoga toga ušenca i stu panj štetonosnosti njegove po omoriku po vanjskih upravljajučib činovnici proučavati dade, te da se u slučaju, ako bi isti gdjegod veču štetu nanio, shodne mjere poprimu, a 0 opažanjib, da se u svoje vrieme izvješće predloži. Sitnice. Quercus rubra (amerikanski crveni hrast). Amerikanski je crven-brast do nešen k nama oko polovice 17. stolj^c^a iz sjeverne Amerike. U mladosti raste veoma brzo, a voli lahko, duboko, rabio tlo. On nam daje vrlo rano, znatno i skupocieno.drvo za lies, veoma je sgodan za nizko-šumsko gospodarenje i daje u desetgodišnjoj obbodnji gladku koru, koju kožari dobro plaćaju. Kakvoda kao i kolikoda drva ovisi o položaju i stojbini. Njeki pisci tvrde, da tehnička svojstva amerikanskoga crven-brasta zaostaju za svojstvi naše hrastovine, a drugi opet tvrde, da ova nadmašuju. Smrzljavica amerikanskomu hrastu neškodi. Ovo amerikansko je hrašće osobito sgodno za sadnju po obroneih, nasipih i usjecih, jer uČvršduje tlo puštanjem dubokog korienja. U Austriji i Njemačkoj je amerikanski hrast veoma razširen a tvori pomanje Čiste sastojine. Po Šumama u Češkoj tvori amerikanski hrast sa našim u družtvu mješovite sastojine. Zasadjivanje amerikanskoga hrasta preporučuje i c. kr, šumarski pokusni zavod. Izradba umjetnih gniezda. ^Zagrebačko družtvo za zaštitu životinjah* mora kod internationalnog kongresa u Bernu (Švajcarska) izložiti umjetna gniezda za ptice hrvatskog poriekla. Umoljavaju se dakle gosp. lovci i šumari, da bi izradili u Što kraćem roku njekoliko gniezda za sjenice, škvorove itd. iz pletera, darovca^ kore, daŠčicah itd., te ih priposlali pod gore navedenom adresom u Zagreb. Družtvo će gospodi, koja se budu zauzela za fabrifcaciju gniezda, naknaditi trošak, te se zauzeti, da istim bude kod kongresa podieljeno priznanje. Na zagrebačkoj izložbi bilo je od Šumarah (Pfister, Šugh itd.) izloženo više sličnih fabrikata iz drva, tičućih se prirodoslovja, uslied toga se nadamo, da c´e se i ovom prilikom naći majstora šumarskoga „slojda". Očuvanje Ijeha u šumskih sjemeništih. Pomoćju jednog velikog i jednog malenog krumpira, te pomoćju svrakina perja i onog od drugih ptica valja na najprimitivniji način načiniti oblik ptice tako, da predstavlja veliki krumpir truplo, a mali glavu ptičju. Obadva se krumpira spoje drvcem, koje služi kao vrat. Za kljun se isto tako zatakne drvce u manji krumpir. Krila i rep se načine od tri do Četiri pera, najbolje Šarena, koja se sličnim načinom zataknu u krumpir. Za pera se u obće može reći, da su tim bolja, čim više u oči upadaju. Takovo se strašilo priveže na prut jakim koncem i stavi se povrh Ijehe tako, da se ono 40 do 50 centimetara povrh iste niše. Usljed promaje zraka kreće se to plašilo sveudilj, pa se nijedna ptica tom strašilu, odnosno posijanom sjemenu neće približiti. Na Ijehi 5 ara velikoj dosta je 5 4o 6 takovih komada. Kako se jača vid. Izvrstno sredstvo za ojačanje i uzdržanje vida jest navika, da se dnevno, a osobito prije spavanja veđje, obrve i sliepočnice nakvase hladnom vodopi; u istinu neima ničesa, što bi živčana očnu jakost više i trajnije jačalo i si |