DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 326 — Izkaa 0 ustrieljenoj zvjeradi koristnoj i štetnoj u lovištu vlastelinstva Kutdevo i lovačkog Kutjevadkog družtva na površini od 50.000 jutarah za godinu 1893, Koristne Komad Škodljive Komad Ukupno Uknp no vrijedi c3 vrijedi C3 zvjeradi zvjeradi o c3 o for, 1BČ for. |nč for. |nč. for. 1 nč. o _ 35 SrBah . . 19 7 84 Jazavacah 35 1 Zecevah 9,m 1 20 343 20 Lisicah V8 1 50 117 — Prepelicah 813 — 5 40 65 Divljili mačaka 25 1 bO 37 bO Bivljih pataka 9 — .80 7 20 Knnali - 21 4 — 84 — Šumskih šljuka 98 — 80 78 40 Tvoracab- 34 3 — 102 — Divij. golti´bova 60 — 30 18 — Lasicali 29 — — — — Bravenjaka 1416 — 10 141 60 Jastrebali 21^8 — — —. -~~ Sovali . 152 — Ukupno ´ 2694 713 05 Svrakah 489 — — Gavranah 96 .._ Ukupno 1257 — — 375 50 Koristne zvjeradi ukupno 2694 — — 713 05 Škodljive zvjeradi ukupno * 1257 — — 375 50 Skitajućih se pasab-- 80 — — — — Sveukupno 4031 — — 1088 55 šumarski ured vlastelinstva Kutjevo. Nova divljač. U nastojanju đa se pomnožaju vrsti naše domaće divja.či, pokušalo se je u novije doba izpustiti naše domaće kokoši u šumske srezove. Naročito je to s uspjehom kušao njeki zakupnik lova u Bavarskoj nedaleko tirolske granice, a na to ga je sklonula okolnost što je već odavna uspjeh tog pokusa vidio u Španjolskoj. Za one kokoši, koje se prosto puste po Šumi, valja kroz njekoliko mjeseci, hoćemo li da brzo i podpuno podivljaju, daleko od njihova dosadanjeg kokošinjca hranu bacati. Svaki pokuSaj, da se povrate natrag u kokošinjac treba im sprieĆiti, pa kokoši natrag u Sumu poplaŠJti. One se tada priuče veoma brzo na slobodan život, te postanu veoma snažne u obrani i odporne proti nepogodam tako, da se poslije njekoliko generacija iz istih izrodi veoma dobra divljač za lov. Te podivljale koke su nješto manje nego naše domaće kokosi, uz to su plašljive i abog njihova brza leta nije ih lahko strieljati. Perje im pristaje prema promjenjenim potrebam i privikam života, te ćini više prelaz na smedje, Što se može opaziti kod svih domaćih životinja, koje podivljaju. Pećenka od takove divljaci jest tećnija nego od gnjetela. Posve je jasno, da se kod takovih pokusa, a naročito kod prelaza iz pitomog u poludivlje stanje, grabilice i zvierad moraju odlučno progoniti i tamaniti ako želimo svrhu polučiti. Trovanje grabežljivaca. Dojavljeno je jednomu kot. satničtvu u doljnoj Austriji, da se u planinama njegovog područja za tamanjanje grabežljivaca upotriebljujU Btrichninom otrovani sapunarski, odnosno slaninski ocvirki. Takovi otrovani ocvirki da jse posve otvoreno, bez ikakova opreza izlažu, dapače i nedaleko od samih ljudskih obitavaliŠta. Taj postupak imao je za posljedicu, da se time nisu otrovali samo psi i |