DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 322 — Matuzalemski hrast Onomad dopade mi rukuh 3osnische Post" od 16. srpnja 1891. god. gdje sam naišao na viest, da se bliiiu sela Branovice u Bosnoj nalazi na jednom brežuljku matori orijaški hrast, kojemu starost na 2000 godina procienjuju. Ovaj zanimivi hrast, kojemu će biti teško igdje premca nadi, mjeri u obodu 22 metra, do vršike krošnje 28 metara, a od zemlje u visinu da je 7 metara šupalj. Nutarnja šupljina debla iznaša u promjeru 5 metara a u šupljini hrasta da je njekoč imalo mjesta 65 momaka, valjda vojnika;^ Svakako se mora ovaj matuzalemske starosti hrast u današnje doba njekim čudovištem smatrati, pred kojim bi 6ovjek kapu snimiti morao, i diviti mu se; nu žaliti je, što dopisnik „Bos. Post" nije naveo, koje vrsti je taj hrast, dali lužnjak ili kitnjak, koliko je visoko deblo do krošnje, i u kakovom stanju nalazi se još njegova krošnja, kakovu ima podlogu tla i položaj, što bi sve vriedno bilo znati. Svakako bi trebalo taj hrast što točnije opisati i svjetlopisno snimiti u svrhu, da mu se u povjesti hrastova, sačuva spomen; jer mu se premca u naših predjelih nebi više našlo, a nit ga je možda ikad bilo. Što se tiče dobe ovoga hrasta, kojega tamo 2000 godine starim drže, primjetiti mi je, da će to doba biti nješto pretjerano. Biti će to pako slučaj onda, ako su za ustanovljenje te dobe uzeli u račun godišnji prirast onih godovah, koji se nalaze odmah izpod kore, te na temelju širine tih godovah starost mu računali a to zato, jer znamo da je godišnji prirast drva na hrastu u prvom stoljeću najveći, dočim u kasnijih stoljećih intenzivnost prirastne snage pada. Na povoljnom tlu i položaju u naših slavonskih hrasticih iznosi godišnji prirast u drvu 3-4 mihm. Ako li je i taj orijaški hrast na dobrom tlu i položaju rasao, to se može lasno i za njega na cielu debljinu godišnji popriečni prirast drva sa 2 5 milim, računati, pa bi po tom računu, mogao i ovaj matori hrast svakako biti 1400—1500 godina star. Da je taj račun dosta siguran, sudim po drugih dakako slabijih hrastovih u lugovih, kod kojih nisam nigdje našao da bi godišnji prirast drva nabliz kore od l´6—2 milim, slabiji bio. Kako jur navedeno, mjeri ovaj hrast u obsegu 22 metra, što čini u promjeru debla 7 metara, od kojih dodje na polumjer 3*5 metra. Odbijemo li od tog polumjera 2´5 mtr. koji odpadaju na šupljinu to ostaje na obodu hrasta 1 metar debljine zdravog drveta. Uzme li se u račun godišnji prirast godovah sa 2-5 milim, tb je trebalo za prirastak drva na 1 metar širine (debljine) — 400 godina, a ph polumjer od 2*5 metra, 1000 godina. Kad bi se za nastalu trulost i njezin razvitak dala ista ona hypoteza postaviti, koja je postavljena za prirast, i kad bi u razvoju iste bilo u obće zakonah sličnih onim prirasta, tad bi se dalo po gornjem zaključivati, da je ovaj hrast počeo prije lOOO go * Na prvi mah Sini se ovaj broj velik. No raSunamo li, đa temeljnica tog promjera znofli 15-7 m.^ i da na jednom četv. hvatu (a"59 m-) može stajati 36 Ijudih, tad se gornji broj, dapaće jošte veći, priCinja vjerojatnim. Uredn. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 323 ™ dina na srčini trunuti, te da je drvo prilazilo svakih 400 godina za 1 metar debljine od srca prema kori u trulež. Ova razmatranja mogla bi na toliko biti istini bližja, što sam kod iztraživanja starosti hrasta nalazio^ da se hrast u imsih predjelih na povoljnom tlu i položaju može u srčini debla lasno do 400 godina zdrav uzdržati, dočim nakon toga vremena da poene u srčini trunuti. Koliko iza toga. vremena hrast još zdrav živiti može^ zavisi naravno od stojbine i njegove individualnosti. Da je ovaj u Bosnoj ponikli hrast izvanrednu starost postigao, svakako je riedak slučaj^ i Ijepa ponuka za fizioložka razmatranja. No svakako je ta okolnost prinosnikom istini, da još uvjek ne možemo kod hrasta ustanoviti granicah glede okolnosti, koliko godina on u obće živiti može. Napokon primjetiti mi je, da bi se krivo radilo, kad bi cielu starost hrasta od 1500 god. htjeli protegnuti na sada preostalo zdravo drvo, koje bliže kore leži, jer je ovo upravo najmladje. Da se drvo od hrasta koj je postigao svoje tehničko uporabno doba dade najbolje kalati, razumije se samo po sebi, no ne radi toga, što je kako se obično veli to drvo od staroga hrasta, već obratno zato ; jer je to drvo u najmladje i novije doba prirasćivalo ter kao takovo dakako da neima više one žilavosti i spojne čvrstoće, kao drvo koje se nalazi u najboljoj dobi svoga porasta i napona. L E. JLi JL S ´JL´.X3L.JBL.» Osobne viesti. Ban kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je dosadašnjega pravoga učitelja na kr, gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, Ivana PartaŠa , definitivno imenovati učiteljem Šumarske struke na istom zavodu, te mu podjedno podieliti naslov „profesora*. — G. N. Nikodem, dosadaaji knez, Thurn-Tasički nadgamar u Lekeniku, imenovan je kneževskim šumarnikom. — Srećko Neuberger , veletržac u Jasenak Rieci i utemeljiteljni Član našeg druživa, zadobio je ugarsko plemstvo. Družtvene viesti. Pokrovitelja hrv.-slav. Šumarskog družtva, Nj eg. Preuz više no st bana Drag. grofa Kbuen- Heder varya, zatekla je težka nesre<5a, jer je dne 18. o. m. u obiteljskom gradu Nuštru, nakon duljeg težkog bolovanja, blago u gospodinu preminula ođičena i neprežaljena mu majka presv. gospo dj a Angelika grofica Khuen-Belasi . Sveob(!oj žalosti i duboko očutanoj sučuti, koje su povodom tim u cieloj zemlji do izražaja došle, priključujemo se i mi uz želju, bila visokoj pokojnici zemljica lahkal — Cim je predsjedničtvo za smrt visoke pokojnice doznalo, izrazilo je na ime Šum, družtva Preuzvisenomu pokrovitelju brzojavno sraiernu i duboku sue?ie Lovstvo. Parenje tetrieba. Čim je stariji tetrieb tim se prije započme pariti. Ali onaj, koji ima dosta tetriebovah u svom lovištu, mora nastojati, da one oroze postrelja, koji ae prije vremena javljaju. Tim će on mladjim tetrebom pogodovati, a potomstvo u 23 |