DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 322 —


Matuzalemski hrast


Onomad dopade mi rukuh 3osnische Post" od 16. srpnja 1891. god.
gdje sam naišao na viest, da se bliiiu sela Branovice u Bosnoj nalazi na jednom
brežuljku matori orijaški hrast, kojemu starost na 2000 godina procienjuju.


Ovaj zanimivi hrast, kojemu će biti teško igdje premca nadi, mjeri u
obodu 22 metra, do vršike krošnje 28 metara, a od zemlje u visinu da je 7
metara šupalj. Nutarnja šupljina debla iznaša u promjeru 5 metara a u šupljini
hrasta da je njekoč imalo mjesta 65 momaka, valjda vojnika;^


Svakako se mora ovaj matuzalemske starosti hrast u današnje doba njekim
čudovištem smatrati, pred kojim bi 6ovjek kapu snimiti morao, i diviti mu se;
nu žaliti je, što dopisnik „Bos. Post" nije naveo, koje vrsti je taj hrast, dali
lužnjak ili kitnjak, koliko je visoko deblo do krošnje, i u kakovom stanju nalazi
se još njegova krošnja, kakovu ima podlogu tla i položaj, što bi sve
vriedno bilo znati. Svakako bi trebalo taj hrast što točnije opisati i svjetlopisno
snimiti u svrhu, da mu se u povjesti hrastova, sačuva spomen; jer mu
se premca u naših predjelih nebi više našlo, a nit ga je možda ikad bilo.
Što se tiče dobe ovoga hrasta, kojega tamo 2000 godine starim drže, primjetiti
mi je, da će to doba biti nješto pretjerano. Biti će to pako slučaj onda,
ako su za ustanovljenje te dobe uzeli u račun godišnji prirast onih godovah,
koji se nalaze odmah izpod kore, te na temelju širine tih godovah starost mu
računali a to zato, jer znamo da je godišnji prirast drva na hrastu u prvom stoljeću
najveći, dočim u kasnijih stoljećih intenzivnost prirastne snage pada. Na povoljnom
tlu i položaju u naših slavonskih hrasticih iznosi godišnji prirast u
drvu 3-4 mihm. Ako li je i taj orijaški hrast na dobrom tlu i položaju rasao,
to se može lasno i za njega na cielu debljinu godišnji popriečni prirast drva
sa 2 5 milim, računati, pa bi po tom računu, mogao i ovaj matori hrast svakako
biti 1400—1500 godina star. Da je taj račun dosta siguran, sudim po
drugih dakako slabijih hrastovih u lugovih, kod kojih nisam nigdje našao da
bi godišnji prirast drva nabliz kore od l´6—2 milim, slabiji bio.


Kako jur navedeno, mjeri ovaj hrast u obsegu 22 metra, što čini u promjeru
debla 7 metara, od kojih dodje na polumjer 3*5 metra. Odbijemo li od
tog polumjera 2´5 mtr. koji odpadaju na šupljinu to ostaje na obodu hrasta
1 metar debljine zdravog drveta. Uzme li se u račun godišnji prirast godovah
sa 2-5 milim, tb je trebalo za prirastak drva na 1 metar širine (debljine) —
400 godina, a ph polumjer od 2*5 metra, 1000 godina. Kad bi se za nastalu
trulost i njezin razvitak dala ista ona hypoteza postaviti, koja je postavljena
za prirast, i kad bi u razvoju iste bilo u obće zakonah sličnih onim prirasta,
tad bi se dalo po gornjem zaključivati, da je ovaj hrast počeo prije lOOO go


* Na prvi mah Sini se ovaj broj velik. No raSunamo li, đa temeljnica tog promjera
znofli 15-7 m.^ i da na jednom četv. hvatu (a"59 m-) može stajati 36 Ijudih,
tad se gornji broj, dapaće jošte veći, priCinja vjerojatnim. Uredn.