DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 309 — Štap i štaparenje. Piše Prokop Agjićj Sumar I, banske imovne obline. U zadnjem se desetgodištu veoma mnogo uporabljuje i izvozi iz ovih kra- Ijevinah štap (palica, batina) kao surovina u inozemstvo, a pošto mu je u posljednje vreme znatno i ciena poskočila, to sam si stavio za zadaću, da ovom razpravicom pretresem pitanje: nebi li bilo shodno urediti šumu na potrajao štaparenje ? Štap ili palica jest stabalce iz sjemena ili iz panja odnosno korona poraslo, bilo od ma koje vrsti drveća, 18 do 32 milimetra debelo. Ovo stabalce se izvadi sa korenom ili se odreže na pridanku^ zatim se u visini od 15 metra prevrši, pa je tako štap kao surovina gotov. Iz ove surovine prave se štapovi za podbačanje ili za suneo- i kišobrane. Po vrsti drveća mogu biti štapi razni, dapače mogu reći da nema vrsti drva a ni grma od kojeg se mladica za štap upotriebiti dala nebi, samo ako odgovara gornjim dimenzijam. Danas se najviše traže mladice hrastove, dudove i kestenove. Hrastove radi svoje tvrdoće, dudove radi svoje liepe žute boje, a kestenove radi svoje osebujnosti. Ova .se sastoji u svojstvu da ako se u dobi mezge kora i liko na kestenovoj mladici ozlede, na ozledjenom mjestu naraste kvržica. S toga prave na kestenovih mladicah umjetne kvržice pravilno ponamještene, pak takav štap dolazi u prodju pod imenom „Congo štapa"; a ovo kvržičarenje zovu „congiranje" ili „cvikanje". Glede uporabjs, dobave i sječenja mladicah za štapove, a napose kestenovih, koje imadem ovdje u mojih srezovih pred očima, napomenuti mi je sliedeće: počam od tridesete godine daje kestenov panj najjače izbojke. Svaki takav panj dade već prve godine nakon posjeka do 50 izbojaka, dočim dojduće godine opet nove mladice izbija. Takav panj je nalik gnjezdu okruženom samimi okomitimi štapići. Ako je panj stariji to imade i preko stotine takovih izbojaka. Jedno jutro može dati preko 5000 valjanih štapovah, a plaća se za štap na korjenu, za mladicu, po jedan novčić. Valjan štap je onaj, koji uz propisanu dimenziju nema na sebi naravne kvržice iz koje bi imala nova grančica izbiti ili je jur izbila. Štap se sječe koncem druge godine kasno u jesen te kroz cielu zimu, a naože se sječi naravan obao, ili congiran. Nadmaši li kestenova mladica 32 milimetra debljine, tad se neuporabljuje, već se ostavi da u kolac ili letvu poraste. Congiranje se preduzima u proljeće u dobi mezge i to sa klieštima, koje su nalik običnim, no s tom razlikom da imadu na štipalicama oštru kukicu, najbolja je u slici slova S. Kazmak štipalicah iznosi 30 milimetara. Ovakovimi kliešti se po volji jedno- ili dvogodišnji izbojak uštipava, a posljedica toga jest kako sam jur rekao, da se na onom mjestu načini tečajem daljnjeg razvoja kvržica. Ovaj posao obavljati rekao bi da je skupocjen, ali to ne stoji, jer je jedan radnik kadar na dan 200 štapovah uštipati; dakle posao ovaj ide dosta |
ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 310 — brzo od ruke. Nu s toga ovakovi uštipani štapovi imadu i veću vriedaost u prodji. Najbolje se pako plaćaju oni štapovi koji se vade sa koreaom, jer ta kovi imadu naravnu kvrgu na kraju, koja se najbolje uvažuje. Sa racionalno-gospodarstvenog gledišta nebi bilo shodno takovo upotreblji vanje, ali kesten imade i tu osebujnost, da će, ako se trogodišnja mladica sa vije i položi kao grebenica, iz svakog joj pupa odmah prve godine izbiti nova mladica, onakovu tad možemo dojduće godine congirati, a u jeseni grebenicu skupa sa mladicama izvaditi, i tako možemo naravnih, ali umjetno priugotov- Ijenih kukah ili kvakah dobiti. Štapovi sad bili koje mu drago vrsti dolaze u prodju kao surovina pod sliedećimi razredi vrstnoće i to: „primisima", to je štap točne dimenzije bez ikakve naravne kvržice, te neozleđjene kore; zatim „prima", to je štap isto takav samo što duljina varira od 120 do 150 cm. te konačno „scart" koji može imati samo jednu naravnu kvržicu, debljina mora biti jur spomenuta, dočim duljina nesmije biti izpod 100 cm. Ako se na štapu naguli kora to gubi na vriednosti, jer kao takav nije uporabljiv, pošto prigodom kuhanja oguljeno mjesto pocrni. Još su mi poznate neke činjenice, o priugotavljanju štapovah, pak ću i te napomenuti. Štap prije no bude savršen produkt za prodju, mora da prodje sliedeću metamorfozu: 1. Ćim se usjece, dodje u ruke radnika koji mu ocjeni sposobnost, zatim mu taj priredi duljinu te ga predaje 2. radniku, koji ga meće u odugacki kotao vodom napunjen, koja vavjek vrije. Nakon polsatnog kuhanja vadi ovaj štapove te ih predaje 3. radniku u radionici, koji ga odmah oguli, stavi u kalup za savijanje, te ga savije po potrebi, zatim ga ovako još topla drži u posebnom kalupu, doklen se ne ohladi, a po tom ga daje 4. radniku u spremnici; koj ih ponovo sortira te ih u obićne vreće trpa i to stoga da se ne izgrbave. Ovako napoli surovina, šalju se ti štapovi u tvornicu, sada obićno u Englezku, a tamo se istom usavršuju, te k nama opet kao gotov štap dolaze naravno uz skuplju cienu.* * Tvornicah koje surovinu izradjuju u gotovu robu, imademo medju inim takodjer u Karlovcu i u Bregani kraj Samobora. Po izvještaju austro-ugarskoga konzula u New-Yorku, uvaža se u novije doba jako puno štapovah iz naše monarkije u sjevernu Ameriku. — Naročito bavi se tim poslom agent Otto Kaff (u New-Yorku, 69 Street) za kojeg izvjestitelj tvrdi da je pouzdan, i čijim posredovanjem je lanjske godine od nas u Ameriku izvezeno štapovah u vriednosti od 300,000 for. Najobljubljenije vrsti su 1—4 godine stare šibe od Mehadia trešnje, jasena i kestena. Sve ove vrsti izvažaju se u sirovom stanju. Za 1000 gibali trešnjevib 18—20 mm, debelih plaća se 400 for- za one 20 — 30 mm. debele 600 for. Ciena stotini palicab bagremovih iznosi 80—100 for., kestenovih 300—400 forinta. Uredništvo. |
ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 311 — Dakle kako se vidi ne zadaje ta industrija velika truda, a na protiv nosi liepu korist, s toga i nije čudo da je u novije vrieme znatno poskočila ciena štapovima. Ako dakle preporučam štaparenje, mislim da se neću ogriešiti o šumarsku znanost, ali uz ograničenje da se to samo tamo pređuzima, gdje to narodno gospodarstveni odnošaji dozvoljavaju. Prva banska imovna obćina imade upravo takovih kestenikah, koji nikome nikakove koristi ne davaju n- p. srez „Petrova gora**, to je malom iznimkom sve goli kesten. Okolišni narod nije šume gladan pa na ova šumišta imovne obćine ni neg!eda,jer nemaju zanj nikakove vriednosti, sve je kržljavo, dočim mu je u neposrednoj blizini državna šuma, tako rekuć´ neizcrpiva, a iz koje se dobiva raznovrstan materijal i onako mnogo -jeftinije nego iz šumah imovne obćine. Pogledamo li u sastojnopis gospodarstvene jedinice „Petrova gora" to ćemo odmah u njem viditi sa kakovom šumom imademo posla. Tuj su mnogobrojni odsjeci, neuredne dobe t. j . kesteni od jedne do lOO godina stari, neuredno po šumištu namješteni. Površina tog neurednog šumišta iznaša do 400 jutara. Tu bi bila prilika da imovna obćina uvede štaparenje i to u vlastitoj režiji. Pravoužitnici ne samo da neće prigovarati, dapače njima bi štaparenje u prilog bilo, jer bi im se mogla i pašarija dozvoliti (?) dočim im sada za ledji t. z. „branjevina" leži, što u istinu nije drugo, no neprilika žiteljem i upravi. Ja sam imao kroz pune četiri godine upravljati ovim srezora, te u svem neznam dali sam više od 30 prost. met. goriva doznačio, a gradiva ni klipe, jer ga niti nema. Kad bi imovna obeina ovo šumište, koje je kroz kestenovo, na panj stavila, te si potrajno šumarenje nizke šume kako navedoh u svrhu štaparenja uvela, to bi ona već treće godine imala dohoda kod 20.000 forintih ili popriečno godišnje najmanje 6.000 for. Manipulacija je vrlo jednostavna, s toga ni trošak nebi bio velik. Mi imademo vještih lugarah koji bi uz malu pouku taj posao veoma lahko rukovodili- Na prigovor dali se mogu štapovi vavjek prodati, dajem siguran i jestan odgovor, jer dok bude u običaju poštapanje zatim nošenje sunco-i kišobranah, dotle će biti prodja i štapovima,* * Mi smo u tom pogledu njeŠto hladnokrvniji, pa se bojimo, da de tu industriju moda, kako ju je rodila i ukopati. Taj posao već ove godine j^nevuSe" tako silno kao Sto je to bilo još prije godinu, dvie. Ako se i neprotivimo da se na malih, po strani leže se za potrajn o podmirenje ovlaSteniČkih potrebah, takovog gospodarenja zagovoriti. Jedino u onih predjelih gdje je dosada vinova loza ovećim terrainom vladala, ter gdje su izpod vinogradah ili u njihovoj neposrednoj blizini bili osnovani kolosjeci, moći Će se Štaparenje održati, ali samo dotle, dok se gorice neregeneriraju. Čim te poodrastu, ter će trebati po starom obijaju kolja, a njesto jačeg za amerikansku, no je trebalo za našu dosadanju pitomu lozu, — nestati će, bojimo se i Šfaparenja. UredniĆtvo. |
ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 312 — Nu ciena može biti relativna ali to nas ni najmanje nemože smetati, jer da se 10 komada štapovah za jedan novčić na panju prodaje, to i taj prihod jošte uviek dobro rentira označenu vrst gospodarenja. Osim ove gospodarstvene jedinice imade jošte i drugih u kojim je takođjer ne uredno dobno-razređno stanje, pak bi se i odanle mogli štapovi vaditi, ako se i nebi trebala štaparska obhodnja urediti^ što bi na svaki način liep dohodak imovnoj obćini koja je i tako pasivna nosilo, a na protiv nebi se ništa štetovalo. Kesten se kod nas rabi lih za kolje, prošče i ogradu, kadikad za običnu gradju; veoma riedko kao gorivo, a ponajviše za ugljen. Napomenem li još da kesten uspjeva najviše u onih predjelih ove banovine gdje imade u obilju inovrstne šume, imovne obćine i državne, to mislim da je podpuno opravdano da se štaparenje uvede. Eekao sam da bi imovna obćina morala da štaparenje preduzima u vlastitoj režiji, a to opravdavam time što sam naveo da se potrajno šumarenje uvede, ovo pako može samo strukovnjak provadjati. Druga bi bila odatle i ta korist, što bi mogli dužnici imovne obćine svoju dugovinu odraditi, a imovna obćina došla bi svejedno do gotova novca. Dakle sve ove činjenice odobravale bi taj postupak pa stoga mislim da bi valjalo po najprije sastaviti potrebitu osnovu u ovom smjeru, te na temelju iste odmah štaparenje uvesti. Konačno vehm i to, da ako i nebi ova imovna obćina imala bog zna kakova dohodka to sam siguran da izgubiti ne možn ništa, jer se i onako samo stavljanjem na panj ili sadnjom, mogu ovoimovinska kestenova neuredna šumišta u pravilno stanje privesti. Udova šumara urbar, obćina. Pošto mi sve do sada nije niti jedan slučaj iz službovne prakse poznat, kojim načinom se urb. obć. (tako zvani kot.) šumari, odnosno njihove udove i sirotčad po ustanovah vladine naredbe od 4. ožujka 1871, br. 2144 umirovljuju, to se laćam pera, da opišem jedini poznati mi slični slućaj, Evo ga: Moj predšastnik pokojni G. S. imenovan bi dekretom kr. velikog župana u Osieku od 23. travnja 1884. broj 4855. obć. šumarom, za doljno-miholjački šumsko upravni kotar, te položi službenu prisegu 9. svibnja 1884. kod kr. podžupanije u Osieku. Za stalno namještenje postavljeno mu je u dužnost, da u roku od jedne godine položi višji šumarski državni izpit. Do svoje ali smrti nije drž, izpita položio. |