DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 309 —


Štap i štaparenje.


Piše Prokop Agjićj Sumar I, banske imovne obline.


U zadnjem se desetgodištu veoma mnogo uporabljuje i izvozi iz ovih kra-
Ijevinah štap (palica, batina) kao surovina u inozemstvo, a pošto mu je u posljednje
vreme znatno i ciena poskočila, to sam si stavio za zadaću, da ovom
razpravicom pretresem pitanje: nebi li bilo shodno urediti šumu na potrajao
štaparenje ?


Štap ili palica jest stabalce iz sjemena ili iz panja odnosno korona poraslo,
bilo od ma koje vrsti drveća, 18 do 32 milimetra debelo.
Ovo stabalce se izvadi sa korenom ili se odreže na pridanku^ zatim se u
visini od 15 metra prevrši, pa je tako štap kao surovina gotov.


Iz ove surovine prave se štapovi za podbačanje ili za suneo- i kišobrane.


Po vrsti drveća mogu biti štapi razni, dapače mogu reći da nema vrsti
drva a ni grma od kojeg se mladica za štap upotriebiti dala nebi, samo ako
odgovara gornjim dimenzijam. Danas se najviše traže mladice hrastove, dudove i
kestenove. Hrastove radi svoje tvrdoće, dudove radi svoje liepe žute boje, a
kestenove radi svoje osebujnosti. Ova .se sastoji u svojstvu da ako se u dobi
mezge kora i liko na kestenovoj mladici ozlede, na ozledjenom mjestu naraste
kvržica. S toga prave na kestenovih mladicah umjetne kvržice pravilno ponamještene,
pak takav štap dolazi u prodju pod imenom „Congo štapa"; a ovo
kvržičarenje zovu „congiranje" ili „cvikanje".


Glede uporabjs, dobave i sječenja mladicah za štapove, a napose kestenovih,
koje imadem ovdje u mojih srezovih pred očima, napomenuti mi je sliedeće:
počam od tridesete godine daje kestenov panj najjače izbojke. Svaki takav
panj dade već prve godine nakon posjeka do 50 izbojaka, dočim dojduće godine
opet nove mladice izbija. Takav panj je nalik gnjezdu okruženom samimi
okomitimi štapići. Ako je panj stariji to imade i preko stotine takovih izbojaka.


Jedno jutro može dati preko 5000 valjanih štapovah, a plaća se za štap
na korjenu, za mladicu, po jedan novčić. Valjan štap je onaj, koji uz propisanu
dimenziju nema na sebi naravne kvržice iz koje bi imala nova grančica
izbiti ili je jur izbila.


Štap se sječe koncem druge godine kasno u jesen te kroz cielu zimu, a
naože se sječi naravan obao, ili congiran. Nadmaši li kestenova mladica 32 milimetra
debljine, tad se neuporabljuje, već se ostavi da u kolac ili letvu poraste.


Congiranje se preduzima u proljeće u dobi mezge i to sa klieštima, koje
su nalik običnim, no s tom razlikom da imadu na štipalicama oštru kukicu,
najbolja je u slici slova S. Kazmak štipalicah iznosi 30 milimetara. Ovakovimi
kliešti se po volji jedno- ili dvogodišnji izbojak uštipava, a posljedica toga jest
kako sam jur rekao, da se na onom mjestu načini tečajem daljnjeg razvoja
kvržica.


Ovaj posao obavljati rekao bi da je skupocjen, ali to ne stoji, jer je
jedan radnik kadar na dan 200 štapovah uštipati; dakle posao ovaj ide dosta




ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 310 —


brzo od ruke. Nu s toga ovakovi uštipani štapovi imadu i veću vriedaost u


prodji. Najbolje se pako plaćaju oni štapovi koji se vade sa koreaom, jer ta


kovi imadu naravnu kvrgu na kraju, koja se najbolje uvažuje.


Sa racionalno-gospodarstvenog gledišta nebi bilo shodno takovo upotreblji


vanje, ali kesten imade i tu osebujnost, da će, ako se trogodišnja mladica sa


vije i položi kao grebenica, iz svakog joj pupa odmah prve godine izbiti nova


mladica, onakovu tad možemo dojduće godine congirati, a u jeseni grebenicu


skupa sa mladicama izvaditi, i tako možemo naravnih, ali umjetno priugotov-


Ijenih kukah ili kvakah dobiti.


Štapovi sad bili koje mu drago vrsti dolaze u prodju kao surovina pod
sliedećimi razredi vrstnoće i to: „primisima", to je štap točne dimenzije bez
ikakve naravne kvržice, te neozleđjene kore; zatim „prima", to je štap isto
takav samo što duljina varira od 120 do 150 cm. te konačno „scart" koji
može imati samo jednu naravnu kvržicu, debljina mora biti jur spomenuta,
dočim duljina nesmije biti izpod 100 cm. Ako se na štapu naguli kora to gubi
na vriednosti, jer kao takav nije uporabljiv, pošto prigodom kuhanja oguljeno
mjesto pocrni.


Još su mi poznate neke činjenice, o priugotavljanju štapovah, pak ću i


te napomenuti. Štap prije no bude savršen produkt za prodju, mora da prodje


sliedeću metamorfozu:


1. Ćim se usjece, dodje u ruke radnika koji mu ocjeni sposobnost, zatim
mu taj priredi duljinu te ga predaje
2. radniku, koji ga meće u odugacki kotao vodom napunjen, koja vavjek
vrije. Nakon polsatnog kuhanja vadi ovaj štapove te ih predaje
3. radniku u radionici, koji ga odmah oguli, stavi u kalup za savijanje,
te ga savije po potrebi, zatim ga ovako još topla drži u posebnom kalupu,
doklen se ne ohladi, a po tom ga daje
4. radniku u spremnici; koj ih ponovo sortira te ih u obićne vreće trpa
i to stoga da se ne izgrbave.
Ovako napoli surovina, šalju se ti štapovi u tvornicu, sada obićno u Englezku,
a tamo se istom usavršuju, te k nama opet kao gotov štap dolaze
naravno uz skuplju cienu.*


* Tvornicah koje surovinu izradjuju u gotovu robu, imademo medju inim takodjer
u Karlovcu i u Bregani kraj Samobora.
Po izvještaju austro-ugarskoga konzula u New-Yorku, uvaža se u novije doba
jako puno štapovah iz naše monarkije u sjevernu Ameriku. — Naročito bavi se tim
poslom agent Otto Kaff (u New-Yorku, 69 Street) za kojeg izvjestitelj tvrdi da je
pouzdan, i čijim posredovanjem je lanjske godine od nas u Ameriku izvezeno štapovah
u vriednosti od 300,000 for. Najobljubljenije vrsti su 1—4 godine stare šibe od Mehadia
trešnje, jasena i kestena. Sve ove vrsti izvažaju se u sirovom stanju. Za 1000
gibali trešnjevib 18—20 mm, debelih plaća se 400 for- za one 20 — 30 mm. debele
600 for. Ciena stotini palicab bagremovih iznosi 80—100 for., kestenovih 300—400
forinta. Uredništvo.




ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 311 —


Dakle kako se vidi ne zadaje ta industrija velika truda, a na protiv nosi
liepu korist, s toga i nije čudo da je u novije vrieme znatno poskočila ciena
štapovima.


Ako dakle preporučam štaparenje, mislim da se neću ogriešiti o šumarsku
znanost, ali uz ograničenje da se to samo tamo pređuzima, gdje to narodno
gospodarstveni odnošaji dozvoljavaju.


Prva banska imovna obćina imade upravo takovih kestenikah, koji nikome
nikakove koristi ne davaju n- p. srez „Petrova gora**, to je malom iznimkom
sve goli kesten. Okolišni narod nije šume gladan pa na ova šumišta
imovne obćine ni neg!eda,jer nemaju zanj nikakove vriednosti, sve je kržljavo,
dočim mu je u neposrednoj blizini državna šuma, tako rekuć´ neizcrpiva, a iz
koje se dobiva raznovrstan materijal i onako mnogo -jeftinije nego iz šumah
imovne obćine. Pogledamo li u sastojnopis gospodarstvene jedinice „Petrova
gora" to ćemo odmah u njem viditi sa kakovom šumom imademo posla. Tuj
su mnogobrojni odsjeci, neuredne dobe t. j . kesteni od jedne do lOO godina
stari, neuredno po šumištu namješteni. Površina tog neurednog šumišta iznaša
do 400 jutara. Tu bi bila prilika da imovna obćina uvede štaparenje i to u
vlastitoj režiji. Pravoužitnici ne samo da neće prigovarati, dapače njima bi štaparenje
u prilog bilo, jer bi im se mogla i pašarija dozvoliti (?) dočim im sada
za ledji t. z. „branjevina" leži, što u istinu nije drugo, no neprilika žiteljem i
upravi. Ja sam imao kroz pune četiri godine upravljati ovim srezora, te u svem
neznam dali sam više od 30 prost. met. goriva doznačio, a gradiva ni klipe,


jer ga niti nema.
Kad bi imovna obeina ovo šumište, koje je kroz kestenovo, na panj stavila,
te si potrajno šumarenje nizke šume kako navedoh u svrhu štaparenja
uvela, to bi ona već treće godine imala dohoda kod 20.000 forintih ili popriečno
godišnje najmanje 6.000 for.
Manipulacija je vrlo jednostavna, s toga ni trošak nebi bio velik. Mi imademo
vještih lugarah koji bi uz malu pouku taj posao veoma lahko rukovodili-
Na prigovor dali se mogu štapovi vavjek prodati, dajem siguran i jestan odgovor,
jer dok bude u običaju poštapanje zatim nošenje sunco-i kišobranah,
dotle će biti prodja i štapovima,*


* Mi smo u tom pogledu njeŠto hladnokrvniji, pa se bojimo, da de tu industriju
moda, kako ju je rodila i ukopati. Taj posao već ove godine j^nevuSe" tako silno kao
Sto je to bilo još prije godinu, dvie. Ako se i neprotivimo da se na malih, po strani
ležeradi štaparenje uvede, to ipak nebismo mogli u onih šumah, kojim je zadatak brinuti
se za potrajn o podmirenje ovlaSteniČkih potrebah, takovog gospodarenja zagovoriti.
Jedino u onih predjelih gdje je dosada vinova loza ovećim terrainom vladala, ter gdje
su izpod vinogradah ili u njihovoj neposrednoj blizini bili osnovani kolosjeci, moći Će
se Štaparenje održati, ali samo dotle, dok se gorice neregeneriraju. Čim te poodrastu,
ter će trebati po starom obijaju kolja, a njesto jačeg za amerikansku, no je trebalo
za našu dosadanju pitomu lozu, — nestati će, bojimo se i Šfaparenja. UredniĆtvo.


ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 312 —


Nu ciena može biti relativna ali to nas ni najmanje nemože smetati, jer
da se 10 komada štapovah za jedan novčić na panju prodaje, to i taj prihod
jošte uviek dobro rentira označenu vrst gospodarenja.


Osim ove gospodarstvene jedinice imade jošte i drugih u kojim je takođjer
ne uredno dobno-razređno stanje, pak bi se i odanle mogli štapovi vaditi,
ako se i nebi trebala štaparska obhodnja urediti^ što bi na svaki način liep
dohodak imovnoj obćini koja je i tako pasivna nosilo, a na protiv nebi se ništa
štetovalo.


Kesten se kod nas rabi lih za kolje, prošče i ogradu, kadikad za običnu
gradju; veoma riedko kao gorivo, a ponajviše za ugljen.


Napomenem li još da kesten uspjeva najviše u onih predjelih ove banovine
gdje imade u obilju inovrstne šume, imovne obćine i državne, to mislim
da je podpuno opravdano da se štaparenje uvede.


Eekao sam da bi imovna obćina morala da štaparenje preduzima u vlastitoj
režiji, a to opravdavam time što sam naveo da se potrajno šumarenje
uvede, ovo pako može samo strukovnjak provadjati.


Druga bi bila odatle i ta korist, što bi mogli dužnici imovne obćine svoju
dugovinu odraditi, a imovna obćina došla bi svejedno do gotova novca.


Dakle sve ove činjenice odobravale bi taj postupak pa stoga mislim da bi
valjalo po najprije sastaviti potrebitu osnovu u ovom smjeru, te na temelju iste
odmah štaparenje uvesti.


Konačno vehm i to, da ako i nebi ova imovna obćina imala bog zna kakova
dohodka to sam siguran da izgubiti ne možn ništa, jer se i onako samo
stavljanjem na panj ili sadnjom, mogu ovoimovinska kestenova neuredna šumišta
u pravilno stanje privesti.


Udova šumara urbar, obćina.


Pošto mi sve do sada nije niti jedan slučaj iz službovne prakse poznat,
kojim načinom se urb. obć. (tako zvani kot.) šumari, odnosno njihove udove
i sirotčad po ustanovah vladine naredbe od 4. ožujka 1871, br. 2144 umirovljuju,
to se laćam pera, da opišem jedini poznati mi slični slućaj,
Evo ga:


Moj predšastnik pokojni G. S. imenovan bi dekretom kr. velikog župana
u Osieku od 23. travnja 1884. broj 4855. obć. šumarom, za doljno-miholjački
šumsko upravni kotar, te položi službenu prisegu 9. svibnja 1884. kod kr. podžupanije
u Osieku.


Za stalno namještenje postavljeno mu je u dužnost, da u roku od jedne
godine položi višji šumarski državni izpit. Do svoje ali smrti nije drž, izpita
položio.