DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. 7. u ZAGREBU, 1. srpnja 1894. God. XVIIL Zakon* od 25. travnja 1894; 0 uređjenju zemljištnili zajeduicah. MI FRANJO JOSIP PRVI, po milosti božjoj cesar Austrijanski kralj Češki a apostolski kralj kraljevinah Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije? potvrdjujemo predloženi Nam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-đalmatinskomu saboru zakon, ob uređjenju zemljištnih zajednicah. I. Obćenite ustanove. §. 1. Svaka skupina ili zajednica ovlaštenikah, — kojim bud po pravnih uredbah, potičućih iz dobe prije krieposti gradjanskoga zakona, bud na temelju zakonite provedbe razriešenja urbarske sveze, bud po §. 17. temeljnoga krajiškoga zakona, pripada skupno uživanje stanovitih zemljištah, — ima bit uredjena po propisih ovoga zakona. Naročito odnose se propisi ovoga zakona na skupine ili zajednice, sastojale one iz ovlaštenikah bud kojega stališa, plemićah ili neplemićah, ili bivših krajišnikah, nazivale se one plemenitom, imovnom, urbarskom obćinom, selom, mjestom i t. d.: a) ako pojedinim ovlaštenikom ili skupinam ovlašteničkim pripadaju skupni užitci s naslova zajednice vlastnosti, pristojeće im nerazdjelno na dotična skupna zemljišta; * Pređležeći zakon oglašen je u „Sborniku zakonah i naredabali iz god. 1894, komad X, izdan i razposlan 16. svibnja 1894,´´ a stupio je prema ustanovi §. 99. danom proglašenja u kriepost, Uredn, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 292 — b) ako pravo vlastnosti skupnih zemljištah pripada obćini (urbarskoj obćini, sela, mjestu), ali je ipak pravo na skupne. užitke od tih zemljištah ovisno 0 posebnom ovlaštenju, spojenu bud s osobom ovlaštenikovom, bud sa zemljištnim posjedom njegovim (§. 2. a) o. z.) §. 2. Ustanove ovoga zakona neprotežu se: a) na takova zemljišta, koja po svojoj pravnoj naravi spadaju u vlastničtvo slob. i kr. gradovah, trgovištah i inih upravnih obćinah; b) na šume pripale krajiškim imovnim obćinam, po zakonu od 8. lipnja 1871., dok nepripadnu provedenom diobom zajednicam ovlaštenikah, nastanjenim u područja pojedine upravne obćine ili diela njezina (mjesta, sela); c) na šume i pašnjake još zajedničke vlasteli i bivšim podložnikom, dok nebudu odeiepljeni u smislu carskog patenta od 17. svibnja 1857.; d) na zemljišta, koja tvore već od prije godine 1848. zajedničku vlastnost vlastele (komposesorate), zatim na zajednice vlastnosti, nastale nakon krieposti gradjanskoga zakonika, po načelih toga zakonika, a koje se neosnivaju na prestanku urbarske sveze; e) na zemljišta, različitih crkvenih korporacijah; f) na zemljišta kućnih zadrugah. §. 3. Zemljištne zajednice imadu se unieti ureda radi u gruntovnicu kao vlastnice svojega zemljištnoga posjeda pod imenom „zemljištna zajednica" uz pobližu oznaku „obćina plemićka, mjestna, urbarska itd." §. 4. Svaka zemljištna zajednica mora pravilnikom (statutom) unutar propisah ovoga zakona pobliže uredit pravne odnošaje svojih ovlaštenikah medjusobom i prema zajednici, kao i upravu zemljištnoga posjeda. § 5. U zemljištnih zajednicah, što ih tvore tako zvane plemićke imovne obćine, spojeno je ovlašteničtvo s vlastnosti dvornoga mjesta. §. 6, U zemljištnih zajednicah, što ih tvore bivši podanici, kojim su u ime prava drvarije i paše zapale putem segregacije šume i pašnjaci, spojeno je ovlaste ničtvo u pravilu sa selištnim posjedom, odnosno za plemićke učestnike s dvornim mjestom (§§. 9., 93.). §. ^´ u zemljištnih zajednicah, što jih tvore bivši krajišnici (krajiške mjestne imovne obćine), spojeno je ovlašteničtvo s vlastnosti nastanjene kuće, ležeće u obsegu dotične katastralne obćine. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 293 § . 8. Svakomu plemićkomu dvornomu mjestu, unešenu u gruntovnicu prigodom prvoga sastavka gruntovnice, pripada cielo ovlašteničtvo u dotičnoj plemićkoj zemljištnoj zajednici. Vlastnike jur podieljenih i gruntovuo razpisanih plemićkih dvornih mjestah, kao i onih, koja ee se u buduće dieliti i gruntovno razpisati, ide ovlašteničtvo samo u onom razmjeru, u kojem jih je kod diobe dotičnoga dvornoga mjesta dio zapao. §. 9. Eazmjerje ovlašteničtva u zemljištnih zajeđnicah, što no ih tvore bivši podanici (§. 6.), ravna se po selištih, kako su bila prigodom pravomoćne provedbe segregacije ustanovljena. Ako je nakon provedene segregacije selištni posjed razdieljen, zapada ovlašteničtvo vlastnike pojedinih dielovah prvobitnoga selištnoga posjeda u razmjeru onom, po kojem je dioba provedena, ako se stranke nisu inako sporazumjele. §. 10. Svaka zemljištna zajednica, gdje je ovlašteničtvo bud po načelih ovoga zakona, bud po neprekinutom pravnom običaju u spoju s vlastnosti stanovitih nepokretninah, vlastna je pravilnikom odrediti, da ovlašteničtvo prelazi na pravnoga nasljednika u vlastničtvu diela ovlaštenoga zemljišta samo onda, ako se steče vlastničtvo stanovitoga najmanjega alikvotnoga diela (n. pr. osmine). §. 11. Na odtndjenje pojedinih zemljištnih česticah od prvobitno ovlaštena zemljišta neima se uzeti obzir nikakov. §. 12. U koliko zakon nedonaša u predidućih §§. ustanovah, ima se obstanakrazmjerje ovlašteničtva prosuditi: a) po pravomoćnih odredbah i riešitbah nadležnih javnih oblastih; b) po pravnih običajih; c) po faktičnom posjedu ovlašteničtva za posljednjih pet godina. §. 13. Ako postoji pođpun sporazumak svih ovlaštenikah u pojedinoj zemljištnoj zajednici, tad se inaa razmjerjeovlašteničtva prema njihovomu sporazumku odmjeriti. §. 14. Svakomu ovlašteniku ima bit njegovo ovlašteničtvo u odnosnoj zemljištnoj zajednici u pravilu odmjereno u alikvotnom dielu t. j . obzirom na cielokupno zemljište. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 294 — Po tih alikvotnih dielovih imat će se pojedini ovlaštenici dielit a skupne užitke. — Ako s bud kojega razloga i nebude moguće pronaći te alikvotne dielove, imat će se izvršivanje oTlašteničkih pravah točno ustanoviti barem tako, da svaki ovlaštenik dobiva u stanovitom razmjerju dio cielokupnoga prihoda ili ko risti i to posve opredieljeno po vrsti, mjeri, vremenu i mjestu. Pri tom se valja držati u pogledu šumah gospodarstvene osnove, koja se, ako je još neima, ima svakako sastaviti prema postojećim o tom propisom. Po razmjerju tako ustanovljenih ovlaštenictvah imaju se prosudjivati sva prava na crpljenje koristih i sve dužnosti na doprinose k teretom, spojenim sa zajednićkimi zemljišti, §. 15U zemljištnih zajednicah, gdje je ovlaštenictvo bud po načelih ovoga zakona bud po neprekinutom pravnom obićaju u spoju s vlastnosti stanovitih nekretninah, imat će se ovlaštena nekretnina toćno oznaćiti. U pravilu ima se kao ovlašteno zemljište oznaćiti sav onaj posjed, s kojim je po §§. 5., 6., 7., 93. ovlaštenictvo spojeno. Po želji ovlaštenika može se ipak u svakom slućaju, ako zemljištna zajednica uza to pristane, ovlaštenictvo spojiti i sa samom kućom i kućištem ovlaštenikovim s izkljućenjem ostaloga njegova posjeda. §. 16. U gruntovnom uložku (zemljištnom napisniku) ovlaštenoga posjeda ima se ureda radi toli taj spoj (§. 15.), koli svaka promjena zabilježiti (§. 104. si. a) gruntovnoga reda) uz pobližu naznaku razmjerja ovlaštenićtva u odnosnoj zem- Ijištnoj zajednici. §. 17. Zemljištne zajednice nemogu u pravilu uzkratiti pravnomu nasljedniku ovlaštenikovu u vlastnićtvu ovlaštenoga zemljišta ili diela njegova (§§. 10., 11.) uživanje ovlaštenićtva u onom istom razmjerju, u kojem ono predniku, odnosno ovlaštenomu zemljištu pripada > §. 18. Svaka zemljištna zajednica vlastna je ipak pravilnikom svojim odrediti, da je svaki onaj, na koga ovlaštenictvo prelazi inim naćinom nego li putem baštinstva iU diobe ovlaštenoga zadružnoga odnosno plemićkoga zemljišta, dužan zemljištnoj zajednici platit posebnu primjerenu pristupninu (statutovinu^. § 19. Zemljištne zajednice, što ih tvore plemići (§. 5. o. z.), ter u kojih se je po postojećem neprekinutom pravnom običaju za ovlaštenictvo zahtjevala posebna stališka pripadnost vla?tnika ovlaštenoga zemljišta, vlastne su pravilnikom |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 295 — odrediti, da i u buduće svaki, na kojega predje ovlašteaičtvo inim načinom, nego li putem baštinstva ili zadružne diobe ovlaštenoga zemljišta, ima podati dokaz 0 takovoj stališkoj osobnoj sposobnosti, ako želi vršiti ovlašteničtvo. §. 20, U slučajevih predidućih §§. 18, i 19. negubi se ipak pravo ovlašteničtva, već ono počiva, dok nebude uvjetom pravilnika udovoljeno. §, 21. Ovlašteničtvo, spojeno s vlastnosti stanovitih nepokretninah, moći će vlastnik s privolom zemljištne zajednice prenieti s prvobitnoga ovlaštenoga zemljišta buđ cielo bud djelomice na ino svoje zemljište jednakoga svojstva (plemićkoslobodno, gradjansko, krajiško i t. d.), koje leži u području iste upravne obćine. Prenesu takovu ima ipak samo mjesta, ako time nebudu oštećena prava trećih osobah. §. 22. Ovlašteničtvo može se otudjiti i samo za sebe. No zajednica i pojedini ovlaštenici imaju pravo priekupa. To pravo ima se ureda radi upisati u gruntovnicu (§. 63. grunt. reda). Zajednica vlastna je pravilnikom potanje ustanoviti, komu pripada pravo priekupa i kako će se ovo izvršivati. Neučini li pravilnik toga, vriedit će sliedeća načela: Ovlaštenik, koji kani prodati svoje ovlašteničtvo samo za sebe, ima po najprije ponuditi zemljištnu zajednicu i putem iste sve suovlaštenike u zem- Ijištnoj zajednici, neće li tko od njih kupiti, naznačiv pri tom uvjete, pod kojimi kani ovlašteničtvo prodati. Zemljištna zajednica kao takova ima prvenstvo pred svakim drugim, za njom dolaze pojedini suovlaštenici i to ponajprije rodjaci po blizini srodstva, onda medjaši, napokon suseljani prodavčevi. Ima li više ovlaštenikah, koji imaju jednako prvenstvo, tad ako se sporazume, mogu kupit ovlašteničtvo zajedno. Ako li se nepogode, ima prvenstvo rodjak, koji je uza to i raeđjaš, i medjaš, koji je uza to prodavčev snseljanin. Neima li takvoga slučaja, odlučuje prodavaoc, komu će izmedju njih prodati. Ako se u roku od trideset đanah nakon što je zemljištnoj zajednici prodavač priobčio namjeru, da želi svoje ovlašteničtvo prodati, nijedan ovlaštenik neposluži pravom priekupa, tad se može ovlašteničtvo prodati svakomu, koji je vlastnik nekretninah, ležećih u području iste upravne obćine. Protiv prodaji, kojom je povriedjeno pravo priekupa, može ustati svaki ovlaštenik u smislu §. 1079. o. g, z. Tužba o povredi prava priekupa zastaruje za mjesec danah od onoga dana, kad je ovlaštenik doznao za prodaju, u svakom pak slučaju za godinu danah, odkad je prodaja provedena u gruntovnici, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 296 §. 23. Ovlašteničtvo samo za sebe nemože biti predmetom ovrhe ter se nemože niti privolom ovlaštenikovom gruntovno obterećivati. § 24 Svaka zajednica mora zametnuti i voditi temeljnu knjigu, u koju valja unieti sve ovlaštenike uz razmjerje ovlašteni6tva. Sve promjene u tom pogledu imaju se redovito u temeljnoj knjizi provadjati. §. 25. Gospodarstvo na zemljištnih zajednicah mora biti prema trajnoj koristi zajednice. U pogledu gospodarstva sa sumarni i šumskimi plohami imaju valjati svi propisi zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, §. 26. Unutar granicah ovoga zakona i pravovaljano sastavljenih pravilnikah upravljaju i razpolažu zajednice pod nazorom oblastih, u ovom zakonu nazna čenih, samostalno svojom imovinom. One su vlastne unutar propisah ovoga zakona sticati svaku vrst imovine ter mogu i napram svojim članovom biti vjerovnikom i dužnikom. §. 27. S redovitim! i izvanrednim! prihodi od svojih šumah (§. 28.) razpolažu zajednice kao ! s prihodi od ostale svoje imovine. Od izvanrednih prihodah šumskih mora se u šurasko-gospodarstvene svrhe zemljištne zajednice obratit onaj dio, koji je potrebit za uzpostavu prijašnjega prihoda u šumah i za trajno namirenje poreza. Na to će nadzorne oblasti paziti ureda radi. Zemljištne zajednice dužne su namjestit sposobno osoblje, nužđno za zaštitu šumah svojih i za vodjenje šumskoga gospodarstva, ter imadu svake godine u svoj proračun uvrstiti trošak potrebit u svrhu pravilna šumskoga gospodarstva. Nadzorne oblasti imaju bditi nad tim, da se zemljištna zajednica u svakogodišnjem proračunu pobrine za pokriće toga troška. Možda nuždni namet ima se političkim putem ubrati od ovlaštenikah (§. 14.) §. 28. Novčane glavnice, namaknute iz izvanrednih prihodah šumah (§. 27.) zemljištnih zajednicah, zatim iz prodaje ili zamjene zemljištah zajednice, nemogu se u pravilu porazdieiiti medju ovlaštenike. Samo s kamati od takovih glavnicah postupa se kao s redovitim prihodom. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 297 — Zaključci zemljištne zajednice, kojimi se čiae razpoložbe sa samom takovom glavnicom, valjaju istom nakon odobrenja po zemaljskoj vladi« §. 39. Sve poslove s upravom imovine zemljištne zajednice, u koliko nisu glavnoj skupštini svih ovlaštenikali pridržani, vodi zastupstvo, kojemu stoji na čelu glavar (§. 34,). §. 30. Glavna skupština sazivlje se svake godine najmanje jedan put, 0 svakom sazivu ima se pravodobno obavjestit ona upravna oblast kojoj pripada neposredni nadzor (§. 50.). §. 3L Glavnoj skupštini svib ovlaštenikab mora bit pridržano pravo: a) utanačit ili mjenjati pravilnik; b) izabrat zastupstvo; c) obavljat reviziju računah ; d) ustanovljivat proračune i ođredjivat, kako se ima razpoložit s redovitim i izvanrednim prihodom zajednice; e) odlučivat glede uzimanja ili podjeljivanja zajmovah; f) sticat ili odtudjivat imovinu; g) ođredjivat, ima li se dioba kojega zajedničkoga zemljišta provesti, u koliko joj po zakonu mjesta imade; h) ođredjivat, kakovi se prinosi imadu pobirati u ime statutovine (§. 18.) kao i prema potrebi u ime skupnih užitakah u naravi, pripadajućih pojedinim ovlaštenikom, §. 32. Ni jednom ovlašteniku nemože se uzkratit pravo, da po razmjerju svojega ovlašteničtva sudjeluje kod obnove zastupstva. Pobliže ustanove o tom i o načinu glasovanja ustanovljuje zajednica u svojem pravilniku. Nijedan ovlaštenik nemože imati više od jedne trećine glasovah. §. 33. Broj članovah zastupstva nesmije bit ni manji od trojice, ni veći od trideset i šestorice. §. 34. Zastupstvo bira prema ustanovam svojega pravilnika glavara zemljištne zajednice. Naslov tomu glavaru vlastna je svaka zajednica odrediti prema postojećemu običaju. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 298 — Prema oblastim i trećim osobam zastupa zajednicu glavar, m pravnimi poslovi može on obvezati zajednicu samo uz obđržavanje posebnih propisati ovoga zakona i pravilnika zajednice. §. 35. Mandat zastupstvu i po njem izabranu glavaru, nemože trajat ni manje od godine ni duže od pet gođinab. Zastupnici i glavar mogu bit ponovno izabrani. §. 36. Izbor zastupnikah kao i glavara priobćit ce zemljištne zajednice znanja radi nadležnoj upravnoj oblasti i to zajednice, koje posjeduju šumah onoj oblasti, kojoj po postojećih propisih pripada pravo nadzora nad gospodarenjem sa šumskim posjedom dotične zajednice. §. 37. Nadležna upravna oblast vlastna je dokinut izbor, koji je pao na osobui pravomoćno osudjenu zbog kažnjiva čina, počinjena s koristoljublja, , §. 38. O svakoj glavnoj skupštini i sjednici zastupstva valja sastaviti zapisnik ter u njem navesti imena prisutnih i stvorene zaključke uz naznaku razrajerja glasovah. Zapisnike te valja, ako u njima ima zakljućakah, koji se po naravi svojoj imaju tek odobriti od koje oblasti, predložiti neposredno nadležnoj oblasti. §´ 39, Gdje više zemljištnih zsjednicah tvori jednu, obavlja poslove, glavne skupštine primjeren broj članovah pojedinih zajednicah, §. 40. Zemljištne zajednice vlastne su u pravilniku svom izreći, da njihova nepokretna imovina nije djeliva za stanovito vrieme. Ako ipak u području katastralne obćine, u kojoj leži nepokretna imovina zemljištne zajednice, bude određjena komasacija, moći će se na zahtjev ovlaštenikah (§, 42) s privolom vlade zemaljske provesti dioba i prije izminuta pravilnikom ustanovljena vremena. §. 41. Dioba šuma dopustiva je samo uz privolu zemaljske vlade. §. 42. Dioba posjeda, glede kojega nije izključena dioba (§§. 40. i 4L), ima se provesti, ako ju iz obzira narodno-gospodarstvenih zaključi glavna skupština većinom od dvie trećine glasovah svih ovlaštenikah. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 299 — Oni, koji neće dijeliti, mogu tvorit i nadalje zemljištna zajednicu. Kad koji od onili, koji su se dijelili, hoće da otiidji svoj dio, ima zajednica, odnosno pojedini ovlaštenici pravo priekupa po § 22. ovoga zakona. §. 43, Zaključak glavne skupštine, kojim se prelnačuje koja ustanova pravilnika, odsvaja ili zamienjuje nepokretna imovina, zaključuje dioba (§. 42.) ili razpolaže s novčanimi glavnicami (§. 28.), valja tek nakon odobrenja po zemaljskoj vladi, koja će o tom saslušati županijski upravni odbor. Valjanost ostalih zaključakah zastupstvah i glavnih skupštinah zeraljištnih zajednicah visi o potvrdi upravnih oblastih (§. 50.), uz redoviti molbeni tečaj samo´^on da, ako se radi o prorač u nu, u kojem izdatci nadmašuju redovit i dohodak i o sklapanju zajma, presižućega godišnji redoviti prihod zajednice u gotovom novcu. §. 44. Upravne obćine dužne su na poziv nadležne upravne oblasti zastupstvu zeraljištnih zajednicah, kojim nedotjeću sredstva za samostalno blagajničko rukovanje, bit na ruku po svojih organih, naročito, da vode račune, primaju i izdaju gotovinu, kao i da sastavljaju zapisnike i podneske u upravnih i blagajničkih poslovih zajednice. Poslovanje to ima se vodit razlučeno od posalah upravne obćine, Zemljištne zajednice dužne su primjereno odštetit upravnu obćinu u koliko ovoj odatle nastanu veći troškovi. Ako nedođje glede visine toga prinosa do sporazumka izmedju zemljištne zajednice i upravne obćine, odlučuje na predlog nadležne upravne oblasti o tom županijski upravni odbor, odnosno zemaljska vlada. Na predlog upravne oblasti, može županijski upravni odbor takovu odredbu učinit i ureda radi, ako mu se učini shodnom, u slučaju, ako proračuni nebudu redovito sastavljeni, ako se računi točno nevode, ako nebude poskrbljeno za pokriće nuždnih izdatakah ili ako se zanemaruju propisi ovoga zakona. §. 45. Ako zastupstvo neće da vrši pravomoćnih odredabah oblasti, ako radi samovoljno, gdje treba ovlasti glavne skupštine, ili ako se u obće u bitnih ustanovah nedrži ovoga zakona ili pravilnika zajednice, moći će na predlog nadležne oblasti županijski upravni odbor bud sve zastupnike, bud pojedince, koji su neredu krivi, rednom kaznom pritegnuti na red. Redna kazna je globa od 5 —100 for. Ako se kaznom nedodje do svrhe, može nadležna oblast zastupstvo razpustiti i postavit upravitelja, 0 tom će u svakom slučaju bit obavješten i županijski upravni odbor. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 300 § . 46. Upravitelj vlastan je samo voditi tekuće poslove zemljištae zajednice. §, 47. Županijski upravni odbor ima u slučaju razpusta zastupstva zemljištne zai dnice najduže u roku od tri mjeseca putem nadležne upravne oblasti sazvatglavnu skupštine svih ovlaštenikah, da izabere novo zastupstvo. Čim novo zastupstvo bude pravovaljano izabrano, prestaje djelovanje upravitelja. §. 48. Ako se uvjeri županijski upravni odbor, da se po prijašnjem §-u provedenom obnovom zastupstva nije uspostavio red, s razloga, što su se užitni i upravni odnošaji zemljištne zajednice tako pomrsili, da je nastala nužda razgodbe, imat će pozvat razgodbeno povjerenstvo, da provede razgodbu ureda radi. §. 49. Nove zemljištne zajednice po naćelih ovoga zakona mogu se stvorit samo uz privolu zemaljske vlade. 11. Oblasti. A) za nadzor nad zemliištnimi zajednicami i prvim uredjenjera njihovim. §. 50. Nadzor nad zemljištnimi zajednicami u prvoj molbi vrši u pravilu nadležna kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) i to bud neposredno bud putem poglavarstvah upravnih obćinah. Zemljištne zajednice, koje su vlastnice šumah, stoje pod nadzorom one oblasti, kojoj u pogledu šumskoga gospodarstva pripada nadzor, §- 51. Nadzorna upravna oblast ima bit na ruku zemljištnim zajednicam ter su djelovati kod sastavka pravilnika i popisa ovlaštenikah kao i u obće kod prvoga uredjenja njihova (§§. 57—66.) §. 52. Sve prepore ovlaštenikah glede izvršivanja ovlaštenićkoga prava, u koliko je ovo samo nepreporno toli glede postojanja, koli glede obsega, riešavaju za nadzor nadležne upravne oblast (§. 50.) Proti odlukam upravne oblasti dozvoljen je pravni liek utoka prema obćenitim propisom. §. 53. Ako nastane prepor s toga, što se uzkračuje komu posvema ili djelomice ovlašteničtvo, koj je ovlaštenik ili što se komu podjeljuje ovlašteničtvo, kojemu |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 301 — ovo nepripada, ili barem ne u razmjerju oDom, u kojem mn ne podijeljuje, tad odlučuju 0 tora za nadzor nadležne upravne oblasti (§. 50.) redovitim molbenim putem. Stranci, koja se osjeća odlukom ovom u svojih privatnih pravih povriedjenom, ostaje otvoren put redovite pravde po članku 11. zakona od 28. veljače 1874. 0 sudačkoj vlasti. B) za razgodbu i diobu. §. 54. Za uredjenje skupnih užitnih pravah kao i odnošajah zemljištnih zajednicah nadležna su u svih slučajevih, kad nadzornoj upravnoj oblasti nije pošlo za rukom podpuno uredjenje naznačenih odnošajah, ista ona povjerenstva, koja sa po II. odsjeku zakona od 26. svibnja 1891. o komasaciji (br. 40. sbornik) postav^ ena za provadjanje komasacijah. §. 55. Kazgodbena povjerenstva, ustanovljena u pređidućem §-u, nadležna su i zđ provadjanje diobah zajednićkih zemljištah, u koliko im po ovom zakonu ima mjesta. §.66. Uz diobu može se podjedno i razgodba provesti, ako jedan dio ovlaštenikah želi i nadalje ostati u zajednici. III Postupak. A) kod prvoga uredjenja. §. 57. Kotarske oblasti (gradska poglavarstva) imaju ureda radi nastojati, da budu ustanovljene svekolike zemljištne zajednice, ležeće u području njihovu kao i da se točno ustanove zemljišta tih zemljištnih zajednicah i popisu svi ovlaštenici. U koliko u području gore naznačene oblasti ima zemljištnih zajednicah, koje podpadaju inoj nadzornoj upravnoj oblasti, valja ostavit nadležnoj oblasti, da provede gore naznačene izvide. §. 58. Poslijedak prvih tih izviđah o tom, koje se skupine ovlaštenikah imaju smatrati zemljištnimi zajednicami po načelih ovoga zakona i koji im je zemljištni posjed, ima se javno u službenih novinah u područnih obćinah proglasiti uz poziv, da se svaki interesent, koji misli, da odnosna zemljištna zajednica nepostoji ili da se njezino vlastničtvo neođnosi na naznačena zemljišta, ima prijaviti u roku od šest mjesecih kod oblasti, od koje je oglas potekao. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 12 <-- 12 --> PDF |
~ 302 — §- 59. Nečekajuć uspjeha oglasa imaju se podjeduo oni ovlaštenici, za koje se Je doznalo, pozvat u glavnu skupštinu u području obćine, gdje leži zemljištna zajednica, kojoj ima prisustvovat izaslanik oblasti kao i prema okolnostim načelnik upravne obćine. §, 60. U skupštini ima se nastojati o sporazumku ovlaštenikah glede načelah po kojih se ima pravilnik sastaviti. U svrhu sastavka toga pravilnika ima se izabrat odbor. Odboru tomu biti će zadaćom, da sastavi ođnosuo izpravi popis ovlaštenikah. §. 61. Pravilnik i popis ovlaštenikah imaju se u području proglasit uz primjetbu, da se prigovori imaju podnjeti nadležnoj upravnoj oblasti u roku od mjesec danah. §. 62. Upravne oblasti riešit će prigovore uz redoviti molbeni tečaj, ako su po naravi prigovorah na to ovlaštene. U prvobitnom slučaju obustavit će svoje djelovanje ter ustupit sve izvidne spise razgodbenomu povjerenstvu u svrhu razgođbe ureda radi {§. 68.) §. 63. Takovu ustupu ima mjesta već nakon prvih izviđah, ako je jasno, da do sporazumka nemože doći iU ako su ođnošaji zemljištne zajednice tako zamršeni, da se bez razgođbe u smislu ozoga zakona nemogu urediti. §. 64. Ako proti obstanku zajednice, sastavku pravilnika i popisu ovlaštenikah nebude s nijedne strane prigovora, ima nadzorna oblast pravilnike i popise dostavit županijskomu upravnomu odboru, koje će jih uz vlastito mnienje kr. zemaljskoj vladi pođnieti. Odobrenje moći će zemaljska vlada samo onda uzkratiti, ako Je pravilnik i popis nepotpun ili u protuslovju s ovim zakonom, ili ako se u pravilniku ustanovljuje nerazmjerna pristupnina (§. 18.) §. 65. Ako zemaljska vlada neodobri osnovu pravilnika, iraat će podjedno točno naznačit zemljištnoj zajednici preinake, koje se u pravilniku imaju provesti. Neudovolji li zajednica pozivu vlade u primjeronom roku, što će ga vlada naznačiti, tad se ima odredit razgodba ureda radi (§ 68.) |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 303 § 66. Ako se podigne prigovor stoga, što se zemljištna gajeclaica stvara oko skupine, koja ju po načelih ovoga zakona nemože tvoriti, ili ako su ođnošaji glede posjeda zemljištne zajednice 1 skupnih užitakah tako zamršeni, da ih upravna oblast, koja prvo uređjenje nadzire, nemože sporazumkom stranakah bez posebnih izviđah na licu mjesta razmrsiti, tad prestaje djelovanje upravne oblasti ter se ureda radi ima pristupiti k razgođbi (§. 68.) B) kod razgodbe i diobe. §.67. Razgođba provadja se; a) ureda radi; b) na molbu stranakah. §. 68. Kazgodbu ureda radi ima županijske razgođbeno povjerenstvo zametnuti i provesti, čim mu nadležna upravna oblast podnese izvidne spise. Spise te ima oblast upravna svaki put obložiti gruntovnim izvadkom zemljištah, glede kojih se razgođba ima provesti, kao i popisom ovlaštenikah, u koliko su upravnoj oblasti poznati. — § 69. Molbu za razgođbu odnosno diobu imaju stranke predati županijskomu razgodbenomu povjerenstvu, u molbi navesti razloge, s kojih je razgođba (dioba) po njihovu nazoru nuždnom postala, a ujedno pridonieti gruntovni izvadak i nacrt zemljištah o kojih se radi kao i popis ovlaštenikah, uz točnu naznaku imenah onih ovlaštenikah, koji žele razgođbu odnosno diobu. Kad se traži dioba, ima se molbi priložiti u izvoru ili ovjerovljenom prepisa zapisnik one glsvne skupštine, u kojoj je dioba zaključena, zatim pravilnik i riešitbu zemaljske vlade. ´ §. 70. Ako nebi trebalo takovu molbu za razgođbu (diobu) odbiti s očite neosnovanosti ili je nebi trebalo nadopuniti, odredit će županijsko razgođbeno povjerenstvo ročište na licu mjesta i opredielit iz svoje sredine izaslanika za provedbu razgodbe (diobe). Tomu ročištu valja prizvat stranke s tim dodatkom, da će se o svakom, koji nedodje, držati, da je privolio uz sve odredbe razgodbenoga povjerenstva. §. 7L Ustanoviv privremeno ovlaštenike i razmjerje ovlašteničtvah, izreći će razgođbeno povjerenstvo, da li ima mjesta razgođbi (diobi.) Dozvoljenu razgođbu (diobu) valja oglasit u službenih novinah i po mjestnom običaju u obćinah, u kojih se obavlja razgođba (dioba.) |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 304 Istim glasom imaju se uz točaiju oznaku razgodbeaoga (diobnoga) objekta pozvati svi, koji misle, da su pri tom interesenti, neka se prjjave u neprekoračivom rokuodBmjesecih, jer će inaće ovlaštenici, koji se neprijave, provede li se razgodba (dioba) bez obzira na njih, moći zahtjevati samo naknada u novcu, i to samo unutar roka od tri godine (§. 85.), §. 72. Danom uvrštenja u službene novine oglasa o dozvoljenoj razgodbi počimlje nadležnost razgodbenih povjerenstvah, ter se imaju predmeti, koji do toga dana nebudu pravomoćno riešeni po oblastih do tad nadležnih, ustupit na riešenje razgodbenom povjerenstvu. § 73. Izaslanik pozivlje na razpravu sve, o kojih bud kojim načinom dozna, da su ovlaštenici u razgodbi (diobi). Nemože li se naći koji ovlaštenik ili mu je boravište nepoznato, imenuje mu se skrbnik, ako nije sam postavio zastupnika. §.74. Treće osobe, koje imaju uknjiženih pravah bud na zemljištu zajednice bud na nepokretnim s koje vlastnošću je spojeno ovlašteničtvo na zemljištu zajednice, mogu sudjelovati kod razgodbe (diobe) u svrhu ožuvanja svojih pravah, nu nemogu svojim prigovorom zapriečit razgodbe. Da se nekrnje prava trećih osobah, na to imadu razgodbene oblasti paziti ureda radi. §. 75. Valja nastojati, da se razgodba (dioba) provede na temelju sporazumka ovlaštenikah. §. 76. Prije nego se pristupi k izradbi razgodbene (diobne) osnove, imaju se pravomoćno ustanoviti kako zemljište, o kojem se radi, tako i svi ovlaštenici i razmjerje njihovih ovlašteničtvah. §. 77. Diobno zemljište vailja procieniti, u koliko nebi druge poznate okolnosti bile dovoljne za točno ustanovljenje vriednosti pojedinih nekretninah. Tu vrieđnost valja izkazati u diobnoj osnovi. §, 78. Kad se provadja dioba, valja ovlaštenikom, koji izjave, da žele i nadalje ostat u zajednici, ostaviti jedan dio svima zajedno s osobitim obzirom na to, da nebudu oštećeni u svojih gospodarstvenih probitcih. Da li glede njih treba provesti razgodbu, visi o propisih, postojećih za razgodbu. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 305 § . 79. Razgodbom ima se svagda utanačiti pravilnik, koji ima sadržavati unutar propisali ovoga zakona točne ustanove ob uredjenju skupnih užitakah i o načinu uprave i o gospodarstvenih mjerah, nužđnih za trajno gospodarenje sa zajedničkimi zemljišti* §. 80. Nadležnost tih razgodbenih povjerenstvah obsiže i razpravu i odlučivanje 0 svih stvarnih pravnih odnošajih, u koliko je to nuždno u svrhu razgodbe, napose i o medjah skupnoga zemljišta, o postojanju i obsegu pravah ovlašteničkih, o nuždnih učestnikom služnostih i gospodarskih uredbah (poljskih putevih^ naplavnih jarcih, potočnih koritih, mostovih i t. d.), u koliko je nuždno i ove upriličiti u razgodbi. S toga je izključena nadležnost onih oblastih, koje bi da nebude razgodbe, nadležne bile riešavati te predmete. Nu kad je razgodbom riešen priepor o medjah skupnoga zemljišta ter ob obstojnosti ili obsegu ovlašteničkoga prava, vlastna će bit stranka, koja drži, da joj je učinjeno krivo, poslužit se pravom, što joj ga podieljuje čl. 11. zakona od 28. veljače 1874. o sudačkoj vlasti. §- 81. Priepori o vlastničtvu ili posjedu nepokretninah, s kojimi je spojeno ovlašteničtvo, spadat će i nadalje pred redovitoga sudca. Nu i u slučaju preporah, koji spadaju pred sud, ima razgodbeno povjerenstvo pokušat nagodu. §. 82. Poslove, koji se tiču javnih komunikacijah i gradjevnoga redarstva, valja da riešavaju oblasti za to po postojećih propisih nadležne. §. 83. Razgodbena povjerenstva nadležna su provadjajuć razgodbu (diobu), da radi primjerena prelaza u novo stanje izdadu privremenih odredabah u svrhu, da se očuva kućanstvo ili gospodarsko stanje dotičnih zemljištah. §. 84. Eazgodbom ima se odmjeriti svakomu ovlašteniku njegovo ovlašteničtvo (§. 14.) ter ustanoviti, s kojim je zemljištem isto spojeno. §, 85. Proti konačnoj riešitbi županijskoga razgodbenoga povjerenstva, — a takovom se smatra i riešitba, kojom se odbija molba za razgodbu (diobu), — ide stranke pravo utoka zemaljskomu razgodbenomu povjerenstvu u roku od 30 danah, a tako i proti riešitbam glede postojanja ili obsega prava kojega ovlaštenika, glede, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 16 <-- 16 --> PDF |
_ 306 ~ ustanovljenja razgodb^noga zemljišta, u roku od 14 danah. Proti svim ostalim riešitbam u razgodbenom (diobnom) postupku neima posebnoga pravnoga lieka, već se moga prigovori proti istim spojiti s utokom proti konačnoj riešitbi županijskoga razgođbenoga povjerenstva. Povrate u prijašnje stanje nema u razgodbenom postupku. Ali se imade i na kasnije zahtjeve uzeti obzir, u koliko to može biti bez znatnijega uštrba za tečaj razgođbenoga (diobnoga) postupka. Osim toga slučaja mogu oštećeni ovlaštenici zabtjevati redovitim putem pravde u roku od 3 godine iza svršetka razgodbe (diobe) naknadu u novcu, od onih, koji su se na njihovu štetu okoristili tehničkimi pogreškami ili po tom, što oni u razgođbi (diobi) nisu nikako učestvovali. §. 86. Ako se prije predaje ma i slučajno umanji vriednost koga diela, kako je uzeta podlogom diobnoj osnovi, dotični ucestnik može u roku od 60 danah iza ovrhe dotičnoga diela osnove zabtjevati pred razgodbenim povjerenstvom od ostalih učestnikah izravnanje u novcu, U istom roku i pred istom oblasti može ovlaštenik, prikraćen s neobdržavanja privremenih odredabah, izdanih radi primjerena prelaza u novo stanje posjeda, zabtjevati naknadu u novcu od onih, koji su krivi toj prikrati. Ako se odnošaji zemljištnoga posjeda, uzeti podlogom diobnoj osnovi, za vrieme izmedju odobrenja i izvršbe diobne osnove višom silom (promjenom toka rieke, dugotrajnom povodnjom, odronom zemlje i t. d.) toli znatno promiene, da nepomažu izravnanja u smislu predidućega propisa al. 2., može županijsko razgodbeno povjerenstvo na zahtjev koga ovlaštenika posve ili diono dokinuti diobnu osnovu, te odrediti, ako je dioba još moguća, nov postupak. Proti takovim ođlukam pristoji pravo utoka u roku od 14 danah na zemaljsko razgodbeno povjerenstvo. §« 87. Prava trećih osobah, uknjižena na diobnom zemljižtu, prelaze na dielove nastavše od toga zemljišta. Od tuda se izuzimlju zemljištne služnosti (§. 474. o. g. z.), koje postanu suvišnim! usljed gospodarskih uredbah; upriličenih uz diobu (§. 9. al. 1.), te po tom prestaju bez odštete. Zakupnik diobnoga zemljišta dužan je, ako se stranke neslože inače, ustupiti zemljišta uz primjeran odkaz novomu vlastniku, bio nebio zakupni ugovor uknjižen. Zakupnik je, ako zakupnini ugovorom nije što drugo ugovoreno, tada vlastan tražiti od zakupodavca samo naknadu štete u pravom smislu rieči (§. 1323. 0, g. z.) Troškove provedena razgođbenoga postupka imaju namirit ovlaštenici po razmjerju svojih ovlašteničtvah. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 17 <-- 17 --> PDF |
U slučaju, ako- se zametou razgodbeiii i^vidi aa molbu stranakali, pak razgodbeno povjerenstvo izreče, da naima mjesta razgodbi, imaju Bamirit troškove one stranke, koje su molbu |}odnesle. Troškove diobe imaju nosit oni ovkštenicij kojim su dielovi od zajedničkoga zemljišta pojedince dođieljeni i to prema razmjerju dielovah svojih. §^ 89. Razgodbena povjerenstva vlastua su izricati proti ooim^ koji nepristojnim! ponašanjem prieče ili otegoćuju uredovanje ili neće, da obđržavaju privremenih odredabah, izdanih u smislu §. 83. redne kazni od 5—100 for. §. 90. U razgodbenom (diobnom) postupku imaju se u ostalom prema smislu svrsi shodno uporaviti ustanove §§. 28—61., 65—67. zakona od 26. svibnja 1691. komasaciji IV. Prelazne ustanove, §. 9L Zemljištne zajednice, koje su i prije krieposti ovoga zakona na temelju pravovaljana zaključka, potvrđjena po do tad nadležaoj oblasti, opredielile zakupnine ih prihod od nekretninah svojih za pokriće troškovah upravne, školske ih crkvene obćine, neće moći bez privole zemaljske vlade takove prinose uztegnuti svrsi, kojoj su namienjeni^ Zemljištne zajednice dužne su svakomu, koji se nadje u vrieme prvoga uredjenja (razgodbe) u neprepornom faktičnom uživanju skupnih užitakah bud kakove vrsti, dozvoljavat u dosađanjem razmjerju i nadalje izvršivanje tih užitnih pravah, ali samo za osobu toga uživatelja. Ako glede obsega toga užitka neima sporazumka, nesmije se obseg taj ustanoviti preko prosječne godišnje kućne i poljske potrebe pojedinoga takovoga faktičnoga pravoužitnika, §. 93. Faktičnomu uživatelju (§. 92.), kojemu je budi samomu, budi zadrugi njegovoj, budi napokon njegovim predjinia na temelju posjeda selištnoga zemljišta u vrieme provedene segregacije pripadalo pravno ovlaštenje u zeraljištnoj zajednici bivših podanikah (§. 6.), dužna je dotična zemljištna zajednica, ako je on prigodom prvoga uredjenja (razgodbe) u području zemljištne zajednice vlastnik nastanjene kuće na bud kakove vrsti zemljištu, dozvoliti da mu bude ovlašteničtvo spojeno s rečenim! nepokretninami (§. 15.) Glede razmjerja takova ovlaštenja (§ 14.) ima valjati načelo, da takovu faktičnomu uživatelju pripada svekoliko prvobitno ovlašteničtvo, u kohko nije pravovaljano na inoga ovlaštenika sa selištnim posjedom preneseno. 22 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 308 — Ako je prvobitno oviašteničtvo u cielosti odtudjeno, a takov ovlaštenik ipak bez prigovora ostalih ovlaštenikab učestvuje u zajednici, pripada mu, izuzam slučaj §, 14,, najmanji alikvotni dio, s kojim u zajednici učestvuje koji redoviti ovlaštenik. §. 94. Ako je zemljište zajednice tako maleno ili su prilike gospodarenja, odnosno uživanja zajedničkoga zemljišta tako jednostavne, da bi suvišno bilo urediti upravu posve prema ustanovam ovoga zakona, slobodno je s privolom kralj, zemalj. vlade prema shodnosti odustati od provadjanja svih ustanovah zakona. Svakako ima biti zajamčeno redovito namirivanje poreza i inih javnih teretah zemljištne zajednice. V. Konačne ustanove. §. 95. Potanje ustanove o sastavljanju pravilnikah, prvom uredjenju zemljištnih. zajednicah, poslovnom redu razgodbenih oblastih i o postupku, izdat će zemaljska vlada naredbenim putem. §. 96. Globe, ubrane u smislu ovoga zakona, teku u zakladu za promicanje gospodarskih svrhah, utemeljenu zakonom od 25. rujna 1881. (sbornik br. 72.) U slučaju neutjerivosti pretvara se kazan globe i to za svakih pet fo rintih u zatvor od 24 sata. §. 97. Ustanove ovoga zakona neprotežu se na diobe obćinskih pašnjakah, zametnute prije krieposti ovoga zakona. § 98. Stavljaju se izvan krieposti svi zakoni i propisi, stojeći u protuslovju s ovim zakonom, naročito zakon od 7. veljače 1892., kojim se privremeno uredjuje pravo dieliti obćinske pašnjake (br. 18. sbornika od godine 1892.) §. 99. Zakon ovaj stupa u kriepost danom proglašenja. §. 100. Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Dano u Beču dne dvadeset i petoga travnja godine hiljadu osam sto devetdeset i četvrte. (M. P.) Franjo Josip v. r. Imbro pl Josipovich v. r, Dragutin grof Khuen-Hederv4ry v. r. |