DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 286 —


popravlja. Trošak ciele ove manipulacije jest veoma neznatan u razmjeru sa izdatci za
čišćenje, eventualno polievanje gole zemlje i s obzirom na postignute ine probitke.
Spomena je vriedua, osim po Wolny-u navedenih prednosti : da takovo pokrivalo izjednačuje
naglu promjenu topline, ravna odnošaje vlage, upliva na rahlost tla i poboljšava
kemičko stanje tla, još i ta okolnost, da tako uredjeni razsadnjaci manje stradaju
od grčica, pošto je poznato, da ženke hrušteva najradje upotrebljavaju rabio, nepokrito
tlo za odloženje svojih jaja i da izbjegavaju koliko je samo moguće pokriveno
tlo. Zato će se pokrivanje tla u onih razsadjeuicih osobito preporučati, u kojih je
usljeđ velikog broja grčica, osobito na piešćano tlu, uzgoj biljaka skoro nemoguć.


Udaranje munje u drveće, U knežt? - .ma su Lippeovima uadSumarijama
obavljena prošle godine opažanja glede udaranja gromova u drveća. U svemu je ustanovljeno
40 udaraca od munje na isto toliki broj drveća, medju tima 25 udaracah u
hrastova, a samo 2 u bukova stabla. Ovdje je opet potvrđjeno, što je i inaće dokazano,
da hrast ponajviše stradava od munje. Najviše je gromova bilo u srpnju. Sva
su stabla do jednoga bila zdrava. Kod 11 stabala pogodio je grom najprije vrh, kod
14 suhe grane, kod 11 stablo i kod 4 zelene grane. U 34 slučaja prošao je grom
uzduž stabla od sgora dole, u jednom je slučaju razkolio drvo u dva diela, u tri slučaja
se okliznuo bez ozlede na drvetu od sgora dole, a u nijednom slučaju nije preskočio
na drugo susjedno stablo. Od osamljenog drveća pogodjeno je 5, a od pokrajnog
6j od na svjetlu stojećeg 8, od u skupu stojećeg 21. Većina od ovoga bila je´
preko 10 metara visoka, samo je dvaput pogodio grom drveće manje visine. U svemu
je od godine 1874. u kneževskim Lipj )vim šumama pogodjeno gromom 578 stabalah,
a od ovog najveći broj (81) god. 18^ najmanji (4) god, 1883.


Uzrast hrasta i bukve u mje itih sastojinah. Hrašće u jednako dobnih
hrasticih i bukvicih, koji su pojedince ; :´1ani u sastojinama sjeveronjemačke ravnice
ili h umlja, obično nadjačava u porasta / ..ve do po prilici 40. i 50. godine, ili je
taj posve jednak, ako je smjesa nasu. ,aMli naravnim poraladjivanjem ili sadnjom
žira pod motiku ili presađujem mladih biljkah odmah na početku i u isto doba, kad
je odpočelo naravno pomladjenje u bukovoj sječi. Prema tomu pokazuje se sada uobičajena
predpomladnja hrastikah zastornom sječom kao nepotrebna i možda Štetna, ako
time stvaramo čiste hrpe hrastika. Buduć si hrašće sve do 40, 50 godina samo pomaže
proti bukvi, za to mu je potrebno naŠe umjetne podpore istom u odmaklijoj starosti,
do kojeg doba će svaki šumar i drvar naći svaki dobro uzrasli hrast, pa će pri
proredjivanju maknuti sve za konačni uzgoj neshodno, a da ga do zakržljalog stablovja
niti nije treba voditi sredstvom u redove ili Čiste hrpe posadjenih hrastićah.


Ustrojenje novih šumskih uprava u Srbiji. Ovo je četvrta godina od kad
rade komisije za razdiobu i ograničavanje šuma: državnih, občinskih, seoskih, manastirskih
i crkvenih od privatnih dobara u Srbiji, te se je nadati, da će ove godine
biti dovršena bar dva šumsk a okruga i da će se usljed toga obrazovati nove šumske
uprave.


Sitnice.


Kritični dani godine 1894. Najkritičnijim danom oznaćiije Euđolf Falb od
svih kritičnih dana 30. kolovoz. Po tom sliede kritični dani po njihovoj važnosti ovako
poredam: 29. rujan, 1. kolovoz, 29. listopad. Za kritične dane drugoga reda označuje
Falb: 14. listopad, 3. srpanj, 15. rujan, 13. studeni, 4. lipanj, 12. prosinac.
Buduć pako da je 15. rujna pomrčina mjeseca, to je moguće, da taj dan osvane kao
kritičan dan prvoga reda. Kritični dani trećega reda jesu: 16. kolovoz, 27. studeni,


17. srpanj, 27. prosinac, 18. srpanj.
Po vremenu poredani red kritičnih dana glasi ovako: lipanj 4. (II.); srpanj 3
IL), 17. (III.), 18 (III.); kolovoz 1. (L), 16. (III.), 30. (L); rujan 15. (L ? II.?),