DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 286 — popravlja. Trošak ciele ove manipulacije jest veoma neznatan u razmjeru sa izdatci za čišćenje, eventualno polievanje gole zemlje i s obzirom na postignute ine probitke. Spomena je vriedua, osim po Wolny-u navedenih prednosti : da takovo pokrivalo izjednačuje naglu promjenu topline, ravna odnošaje vlage, upliva na rahlost tla i poboljšava kemičko stanje tla, još i ta okolnost, da tako uredjeni razsadnjaci manje stradaju od grčica, pošto je poznato, da ženke hrušteva najradje upotrebljavaju rabio, nepokrito tlo za odloženje svojih jaja i da izbjegavaju koliko je samo moguće pokriveno tlo. Zato će se pokrivanje tla u onih razsadjeuicih osobito preporučati, u kojih je usljeđ velikog broja grčica, osobito na piešćano tlu, uzgoj biljaka skoro nemoguć. Udaranje munje u drveće, U knežt? - .ma su Lippeovima uadSumarijama obavljena prošle godine opažanja glede udaranja gromova u drveća. U svemu je ustanovljeno 40 udaraca od munje na isto toliki broj drveća, medju tima 25 udaracah u hrastova, a samo 2 u bukova stabla. Ovdje je opet potvrđjeno, što je i inaće dokazano, da hrast ponajviše stradava od munje. Najviše je gromova bilo u srpnju. Sva su stabla do jednoga bila zdrava. Kod 11 stabala pogodio je grom najprije vrh, kod 14 suhe grane, kod 11 stablo i kod 4 zelene grane. U 34 slučaja prošao je grom uzduž stabla od sgora dole, u jednom je slučaju razkolio drvo u dva diela, u tri slučaja se okliznuo bez ozlede na drvetu od sgora dole, a u nijednom slučaju nije preskočio na drugo susjedno stablo. Od osamljenog drveća pogodjeno je 5, a od pokrajnog 6j od na svjetlu stojećeg 8, od u skupu stojećeg 21. Većina od ovoga bila je´ preko 10 metara visoka, samo je dvaput pogodio grom drveće manje visine. U svemu je od godine 1874. u kneževskim Lipj )vim šumama pogodjeno gromom 578 stabalah, a od ovog najveći broj (81) god. 18^ najmanji (4) god, 1883. Uzrast hrasta i bukve u mje itih sastojinah. Hrašće u jednako dobnih hrasticih i bukvicih, koji su pojedince ; :´1ani u sastojinama sjeveronjemačke ravnice ili h umlja, obično nadjačava u porasta / ..ve do po prilici 40. i 50. godine, ili je taj posve jednak, ako je smjesa nasu. ,aMli naravnim poraladjivanjem ili sadnjom žira pod motiku ili presađujem mladih biljkah odmah na početku i u isto doba, kad je odpočelo naravno pomladjenje u bukovoj sječi. Prema tomu pokazuje se sada uobičajena predpomladnja hrastikah zastornom sječom kao nepotrebna i možda Štetna, ako time stvaramo čiste hrpe hrastika. Buduć si hrašće sve do 40, 50 godina samo pomaže proti bukvi, za to mu je potrebno naŠe umjetne podpore istom u odmaklijoj starosti, do kojeg doba će svaki šumar i drvar naći svaki dobro uzrasli hrast, pa će pri proredjivanju maknuti sve za konačni uzgoj neshodno, a da ga do zakržljalog stablovja niti nije treba voditi sredstvom u redove ili Čiste hrpe posadjenih hrastićah. Ustrojenje novih šumskih uprava u Srbiji. Ovo je četvrta godina od kad rade komisije za razdiobu i ograničavanje šuma: državnih, občinskih, seoskih, manastirskih i crkvenih od privatnih dobara u Srbiji, te se je nadati, da će ove godine biti dovršena bar dva šumsk a okruga i da će se usljed toga obrazovati nove šumske uprave. Sitnice. Kritični dani godine 1894. Najkritičnijim danom oznaćiije Euđolf Falb od svih kritičnih dana 30. kolovoz. Po tom sliede kritični dani po njihovoj važnosti ovako poredam: 29. rujan, 1. kolovoz, 29. listopad. Za kritične dane drugoga reda označuje Falb: 14. listopad, 3. srpanj, 15. rujan, 13. studeni, 4. lipanj, 12. prosinac. Buduć pako da je 15. rujna pomrčina mjeseca, to je moguće, da taj dan osvane kao kritičan dan prvoga reda. Kritični dani trećega reda jesu: 16. kolovoz, 27. studeni, 17. srpanj, 27. prosinac, 18. srpanj. Po vremenu poredani red kritičnih dana glasi ovako: lipanj 4. (II.); srpanj 3 IL), 17. (III.), 18 (III.); kolovoz 1. (L), 16. (III.), 30. (L); rujan 15. (L ? II.?), |