DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 285 — kazano, da nije samo nedostatno djelovanje svjetla moglo na nazadak podtištenili i onih suraslih stabala djelovati, pošto je množina Četiajah podtistenog stabla n j.´azmjeru vlastite težine proizvela istu množinu drva, koju i vladajuće, u podpuDom nžltku svjetla stojeće stablo. U borove normalne sastojine dopirala množina svjetla dostatna je, da četiojam podtištenib stabala omogudi stanovitu, njihovoj množini odgovarajuugljika. Da li i u koliko ovo vriedi i za guste bukove, jelove i omorikove sastojine, to <5e đaljni pokusi dokazati. Nasuprot se mora nazadovanje pođtištenih i suraslih stabala pripisati u prvom redu nedostatnoj rudnoj branitbi. Kod podtištenih stabala svadja se ista na minimum, pa je i kod suraslih stabala bitno manja, nego li kod vlađajućih. Uzrok tomn može bifei u natjecanju jače razvitoga drve<5a ili u individualnom sastavu, ili n slučajnih nepovoljnih ntjecajih, kojim je bilo pojedino drvo izloženo. Medju timi utjecaji može sjena od velike važnosti biti. Po svoj prilici pojavljuju se sva tri čimbenika u naravi, pa sad jedan, sad opet drugi nadvladava. Za praksu je to prilično od iste vriednosti. Najnepovoljnije će biti stanje, ako su tomu uzrokom naslieđjeni ili stečeni individualni učinci, jer bi se u tih slučajevih podtištena stabla sasma iznimno mogla razviti u kriepka debla. Po tom <5e se odgovor sam po sebi nadati na pitanje, kako upliva vađjenje raznih stablovnih razredah na proredjivanje borovih sastojinah ? Vadjenjem najvećih stabalah odstranjuju se najudobniji proizvoditelji najvriednijih gromadah. Proći će godine, dok se do sad zaostala stabla tako razviju, da nam toliku korist pruže, koliku su nna već izvadjena dala. Ciela hranitba, a k tomu i razvoj korienja, moraju postati drugačiji; podtištena će stabla moći eamo iznimno tim zahtjevom udovoljiti. Zato će naravski, a i sasma u suglasju sa praktičnim izkustvom biti, da se djelovanje prirode proredjivanjem unaprijedi, da se čovječjom rukom ono pospješi, što priroda samo polagano proizvadja; što će se odstranjenjem kržljavih, ili za dalnji razvoj manje sposobnih individua i postići. O pokrivanju razsadnika vegetabilnim materijalom. Dr. Adolf Cieslar, govoreć 0 pokusih preduzetih glede upliva vanjskog stanja tla na uspjevanje omorike, došao je do važna zaključka, da se je pokrov od mahovine na svakom tlu za porast biljka kao izvanredno probitačan pokazao, pošto je porast na tlu pokrivenom sa mahovinom vigji za 50 postotaka, od onog na goloj i neobradjenoj stojbini inače jednake kakvoće. Bez dvojbe je, da nijednom šumaru, bavećem se uzgojem bilja, nije izmakao onaj povoljni upliv, koj po uzrast biljkah odatle nastaje, ako se tlo mašinom ili inimi biljevnimi tvarima pokrije, ali ta dosadašnja na to se odnoseća opažanja nisu prije objelodanjivana u tako pregledno i znanstveno utemeljenom načinu, kako se to sada poduzima od strane Mariabrunskoga pokušališta. Mjesto mašine, koja se mučnije i skuplje dobavlja, može se kako to dokazuju razni pokusi, i lišće za to upotrebiti. Pri tom se ovako postupa. U koritu dolina ili na drugih za to sgodnib mjestih već sakupljeno lišće, nastere se na gredice odmah poslije dovršenog presadjenja biljka, najbolje poslije kiše, 5 —10 cmt. visoko. Ako vlada postojana suša, lad ee lišće nakvasi polievanjem, a zatim se pokrije sa dobrom šumskom zemljom. Lahko pokrivanje, ili sgodnije rečeno obterećenje lišća sa zemljom nuždno je za to, jer bi inače lišće prebrzo vjetar odpuhnuo; samo pri tom treba na to paziti, da bude zemlja, koja se u tu svrhu rabi, sasvim čifta od korova i da se tako svrha, za kojom se kod pokrivanja ide, da naime na gredicah trava nepreraste, Sto podpunije poluči. U gornju svrhu biti (e shodno upotrebiti čisti piesak na čvrstom, a dobru staru zemlju na rahlom tlu. Pokrivalo se mora naravski svake godine ponoviti, a kod presadjivanja rastlina i prekapanja gredica zakopa se taj pokrov od lišća u zemlju, čim se čvrsto tlo bitno |