DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 40 <-- 40 --> PDF |
278 izgubi. Dnevna razlika u temperaturi jeste u šumi manja, nego li u polju; klima šume pod drvedem jeste dakle maritimnija, jednoli6nija, nego li u polju, gdje su ekstremi u temperaturi znatno veći- Što vedrije nebo i što suši zrak, to jače griju sunčane zrake, kad je mimo vrieme, ali to više obladi se zemlja noću žarenjem, a tim su i vedi ekstremi na čistini i na rubu šumskom. Kad je veoma oblačno, maglovito ili kišovito, onda je inbalacija i ekshalacija slabija. Dapače i kad jaki vjetrovi duvaju, opažaju se ova svojstva temperature. Daljina, do koje šuma upliviše, zavisi o jakosti vjetra. Što slabiji vjetar, to bolje štiti šuma oranice u zavjetrini, a što jači vjetar, to slabije. Što gušće drveće stoji, to bolje štiti šuma, a što je drveće više, to dalje štiti. — Prema tomu je po danu na čistini i pokraj šume zrak suši, noću pako je mnogo vlažniji nego u polju. Nu ovako nedjeluju samo šume, nego i visoki zidovi, u obće svaka mehanična zapreka, koja tlo sa strane od vjetra zaklanja, a poznato je, da na ovakovim zaklonjenim mjestima češće i jača rosa i mraz pada, nego li na otvorenim mjestima. Iz ovoga se jasno vidi, da šume mogu bližim oranicam i koristiti i škoditi, a to se naročito ondje opaža, gdje se komadi šumab s oranicami izmjenjuju. Koristni učinci Šume jesu u kratko ovi: 1. Šuma, makar i malena, štiti oranice od jakih, naročito ledenih i suhih vjetrova. 2. Što je jače strujenje zraka, to je jača transpiracija rastlina i to jače izparivanje: oranice dakle, koje su u zavjetrini, neosuše se tako brzo, kao Što one, koje nisu zaštićene. 3. U zavjetrini šume je radi tišine i jače žarenje, dakle i relativna vlaga; zato će ljeti biti tu i jaČa rosa, koja je, kad neima kiše, od velike koristi za rastline. U proljeću i u jeseni biti će dakako tu i jačega mraza, 4. Dapače i pojedina stabla pred šumom i u polju štite bližnje rastline od suše i od mraza. To je sasvim naravno, jer prvo: sunčane zrake ne mogu da neposredno tlo griju i da svu vlagu, što je u zemlji, u paru pretvore, a drugo je po noći krošnja stabla kao neko pokrivalo, koje neda, da tlo žarenjem svoju toplinu izgubi; zrak, Sto je izpod stabla, topliji je, nego vani u polju, te zato ne može biti mraza. Nepovoljni klimatski učiaei sume jesu ovi: 1. Kad je hladno i kišovito ljeto, onda sjena, što ju Šuma baca na oranice, nepovoljno djeluje, jer ostaju premokre, Što rastlinama škodi. Po visini i obliku drveća može sjena jedno 30 m. daleko padati. 2. U proljeću i u jeseni škodi mraz rastlinama. Vidi gore pod brojem 3. 3. Korjenje drveća na rubu šume oduzimlje oranicama mnogo hranivih sokova. 4. Velike grane. Što u polje vise, smetaju — kad je ljeto suho — kiši, te se tlo pod njima ne može dobro nakvasiti, jer mnogo vode ostaje na lišću i granama, gdje je odmah opet u paru pretvara. Kad je pako kišovito ljeto, onda neprestano kapanje kiše sa granah rastlinama Škodi. 5. Sunčane zrake odbijaju se od svjetloga lišća i drveća tako, da nježne rastline u neposrednoj blizini upravo izgore, te se osuše. To se naročito opaža onda, kad je ljeto suho i vruće i kad ima olujah sa kišom. To su klimatski učinci Šume na neposredni okoliš, a sada da vidimo, da li šuma i u daljinu djeluje? Klimatske prilike jedne šume mogu samo vjetrovi na okoliš prenieti. Tu moramo dva vjetra u obzir uzeti: jedan, koji nastaje ljeti u podne u šumi samoj, i to u onom prostoru, što je izpod krunah drveća, a taj veoma neznatno upliviše na klimu okoliša, a drugi vjetar, koji duva iz krunah drveća i nad njima, a taj može klimatske prilike zraka, što je u krunama, na okoliš prenieti. Najprije da vidimo kakove su te prilike. Prama inhalaciji i ekshaiaciji jesu krune drveća u istom snošaju, kao što i livada, samo je ta razlika, Sto su krune u većoj visini od livade, te se radi toga iz njih zrak lakše na okolicu prenosi, jer neima trvenja 0 tlo, a drugo: zrak je u krunama topliji, nego li onaj u istoj visini nad li |