DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 39     <-- 39 -->        PDF

277


vanjski zrak. 9. Svako umanjivanje topline tla pronzroSuje manju luSbetiH djelatnost


istog, pad osmotske radnje korienja, slabiju hranu biljkab i manju produktivnost tla.


Uspjeh višega državnoga šumarskoga izpita. Savezno s naSom viestieom,


sadržanom u zadnjem broju našega družtvenoga Časopisa, donosimo danas pitanja, koja


su 23, travnja kandidati za polaganje višjeg drž. šum. izpita na rieŠenje dobili. Pi


tanja su sljedeća:


1. Koja je svrha proriedjivanju i na kojem stanovištu stoji današnja šumarska
znanost glede prorieđjivanja i njegovanja šuma u mladih porastlinah u obce? Kojih se
načela valja držati kod prorieđjivanja i kako se ono provadja u hrastovih mješovitih Šumah?
2. Sto su šumsko-gospodarstvene osnove, čemu služe i iz kojih se bitnih dielova
obično sastoje? Neka se nadalje na kratko opiše, koje će sve radnje imati u tu svrhu
provesti onaj, kojemu je povjeren sastavak ovakove za oveći Šumski posjed u kraju,
gdje je katastralna izmjera već točno provedena?
3. U kojih je slučajevih najbolje računati vriednost šumskoga tla polag prihodne
vriednosti ? Koja je prihodna vriednost tla neke Šume u našem gorskom kotaru i to
jelove, a uz sliedeće predpostave: Obhodnja 120 godišnja; prihod po ha 400 m^ u
120 god., od toga 220 m^ gradjevnog drva po 3 for. po m^ i 100 m´^ ogrieva
po 0´30 for. po m^ {ostalo neunovčivo). Šuma se proriedjuje u 50 god. i daje prihod
od 20 for., a u 80 god. prihod od 60 for. po ha. Drugih prihoda neima. Troškovi
oko uprave, poreza i Čuvanja iznose godimice 0 65 for. po ha. Kamatnjak 2**/^.
Drugoga dana t. j . na 24. travnja, dobili su kandidati opet sliedeča pitanja za
pismenu izradbu:


1. Neka se opiše mjerački stol sa svimi pripadajučimi pomagali, ako predleži
zadaća, da se ima izmjeriti skaktajućim načinom neki oveći šumski kompleks. Pođjedno
valja razložiti rektificiranje mjeračkoga stola i ostalih pomagala, kao što i postupak u
obće na 1. i 3. točki.
2. Neka se opišu tehnička svojstva domaćih Četinjača i iztakne uporaba istih u
raznih drvotrošećih obrtih,
3. Kako može skm Šumar predusresti štetam od najopasnijih zareznika u naših
ČetinjaČah i listaćah Šumah i kakove mjere odredjuje šumsko redarstvo proti istim.
Ujedno valja najopasnije vrsti navesti, a one, koji imadu dvostruku generaciju, i opisati.
Klimatski učinci šumah na okoliš. Od kad je god. 1866. počeo E. Ebermayer
u Bavarskoj izpitivati klimatske učinke šumah na okoliš, nasliediše ga u tom
pogledu u svim evropskim državama, a u monarkiji austro-ugarskoj bavio se tim pitanjem
dr. von Lorenz. Da se može upoznati razlika u klimi šume i okoliša, bilo je
nuždno da se podignu meteoroložke štacije u sred šume, u najbližem i u daljem okolišu.
To je učinjeno g. 1885 — 87., te je dokazano, da šuma zbilja na klimu svojega
okoliša upliviše, kako to dokazuju rezultati Lorenzovih iztraživanja. *


Suma upliviše na klimu okoliša veoma različito i to prema udaljenosti okoliša od
nje. Da vidimo dakle najprije, kako ona na neposredni okoliš svoj upliviše. Učinci šume
na temperatura neposrednoga okoliša t. j . Čistinah u Šumi i oranicah u neposrednoj
blizini šumah jesu čisto mehanični, jer šuma djeluje poput štita, mnogobrojno drveće
slabi vjetar, te se na čistini i na oranicama u zavjetrini gotovo ni ne osjeća. Dokazano
je pako, da je, kad nema vjetra, po danu jača inhalacija (ugrijavanje tla), a po
noći ekshalacija (ohlađjivanje tla, žarenje). S toga je na čistini i kraj šume noću
hladnije, nego li u otvorenom polju, a u podne je toplije. Srednja je mjesečna temperatura
pako nešto niža, nego u otvorenom polju.


Opažanja u Njemačkoj i Švedskoj dokazaše, da je u Šumi pod drvećem po danu
hladnije, nego li u polju, i to ponajviše radi sjene; noću je pako pod drvećem toplije,
nego li vani, radi toga, što krošnje drveća ne dadu, da zemlja svoju toplinu žarenjem


* Vidi «Meteorologigche Zeitschrift» od godine 1893. str. 201 i d.