DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 39 <-- 39 --> PDF |
277 vanjski zrak. 9. Svako umanjivanje topline tla pronzroSuje manju luSbetiH djelatnost istog, pad osmotske radnje korienja, slabiju hranu biljkab i manju produktivnost tla. Uspjeh višega državnoga šumarskoga izpita. Savezno s naSom viestieom, sadržanom u zadnjem broju našega družtvenoga Časopisa, donosimo danas pitanja, koja su 23, travnja kandidati za polaganje višjeg drž. šum. izpita na rieŠenje dobili. Pi tanja su sljedeća: 1. Koja je svrha proriedjivanju i na kojem stanovištu stoji današnja šumarska znanost glede prorieđjivanja i njegovanja šuma u mladih porastlinah u obce? Kojih se načela valja držati kod prorieđjivanja i kako se ono provadja u hrastovih mješovitih Šumah? 2. Sto su šumsko-gospodarstvene osnove, čemu služe i iz kojih se bitnih dielova obično sastoje? Neka se nadalje na kratko opiše, koje će sve radnje imati u tu svrhu provesti onaj, kojemu je povjeren sastavak ovakove za oveći Šumski posjed u kraju, gdje je katastralna izmjera već točno provedena? 3. U kojih je slučajevih najbolje računati vriednost šumskoga tla polag prihodne vriednosti ? Koja je prihodna vriednost tla neke Šume u našem gorskom kotaru i to jelove, a uz sliedeće predpostave: Obhodnja 120 godišnja; prihod po ha 400 m^ u 120 god., od toga 220 m^ gradjevnog drva po 3 for. po m^ i 100 m´^ ogrieva po 0´30 for. po m^ {ostalo neunovčivo). Šuma se proriedjuje u 50 god. i daje prihod od 20 for., a u 80 god. prihod od 60 for. po ha. Drugih prihoda neima. Troškovi oko uprave, poreza i Čuvanja iznose godimice 0 65 for. po ha. Kamatnjak 2**/^. Drugoga dana t. j . na 24. travnja, dobili su kandidati opet sliedeča pitanja za pismenu izradbu: 1. Neka se opiše mjerački stol sa svimi pripadajučimi pomagali, ako predleži zadaća, da se ima izmjeriti skaktajućim načinom neki oveći šumski kompleks. Pođjedno valja razložiti rektificiranje mjeračkoga stola i ostalih pomagala, kao što i postupak u obće na 1. i 3. točki. 2. Neka se opišu tehnička svojstva domaćih Četinjača i iztakne uporaba istih u raznih drvotrošećih obrtih, 3. Kako može skm Šumar predusresti štetam od najopasnijih zareznika u naših ČetinjaČah i listaćah Šumah i kakove mjere odredjuje šumsko redarstvo proti istim. Ujedno valja najopasnije vrsti navesti, a one, koji imadu dvostruku generaciju, i opisati. Klimatski učinci šumah na okoliš. Od kad je god. 1866. počeo E. Ebermayer u Bavarskoj izpitivati klimatske učinke šumah na okoliš, nasliediše ga u tom pogledu u svim evropskim državama, a u monarkiji austro-ugarskoj bavio se tim pitanjem dr. von Lorenz. Da se može upoznati razlika u klimi šume i okoliša, bilo je nuždno da se podignu meteoroložke štacije u sred šume, u najbližem i u daljem okolišu. To je učinjeno g. 1885 — 87., te je dokazano, da šuma zbilja na klimu svojega okoliša upliviše, kako to dokazuju rezultati Lorenzovih iztraživanja. * Suma upliviše na klimu okoliša veoma različito i to prema udaljenosti okoliša od nje. Da vidimo dakle najprije, kako ona na neposredni okoliš svoj upliviše. Učinci šume na temperatura neposrednoga okoliša t. j . Čistinah u Šumi i oranicah u neposrednoj blizini šumah jesu čisto mehanični, jer šuma djeluje poput štita, mnogobrojno drveće slabi vjetar, te se na čistini i na oranicama u zavjetrini gotovo ni ne osjeća. Dokazano je pako, da je, kad nema vjetra, po danu jača inhalacija (ugrijavanje tla), a po noći ekshalacija (ohlađjivanje tla, žarenje). S toga je na čistini i kraj šume noću hladnije, nego li u otvorenom polju, a u podne je toplije. Srednja je mjesečna temperatura pako nešto niža, nego u otvorenom polju. Opažanja u Njemačkoj i Švedskoj dokazaše, da je u Šumi pod drvećem po danu hladnije, nego li u polju, i to ponajviše radi sjene; noću je pako pod drvećem toplije, nego li vani, radi toga, što krošnje drveća ne dadu, da zemlja svoju toplinu žarenjem * Vidi «Meteorologigche Zeitschrift» od godine 1893. str. 201 i d. |