DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 38 <-- 38 --> PDF |
276 — Neima li pas u obće volje za donaianje, nerazpoložen U je ili je bolestan, tad valja 8 podučavanjem prestati. Dobar obuenik pomno će motriti svoga psa, pa čim opazi da je pseto veselo i igri sklono, može odmali obukom početi. No ova nasmije .nikada tako dugo trajati, da mlado pseto utrudi, i da ´mu taj posao dozlogrdi; jer tad pseto nerado donosi, priliči se na izpuštanje predmeta prije reda i rado se pokvari. Osobito valja na to paziti, da pseto svagda kad predmet donese, odmab pred gospodara sjede, da predmet mirno drži u zubima, (da ga ne grizka) i da gospodaru u oči gledje. Priučimo li pseto odmab iz početka na taj red, to ćemo si kasnje u lovu, kad se već kičma od truda i umora zgrbi, prištediti suvišno prigibanje i umaranje. Biba (morska kokoš). Morska se kokoš ubraja medju najljepše kokoši, koje čovjeku koriste. Potiče iz Afrike, gdje ib ima veoma raznovrstaib. U Evropu je bila još za vremena starib Grka donesena, a u Grrčkoj veoma udomljena. Jaja kojib mnogo ne nese, su joj crvenkaste boje, i neobično tvrde ljuske, meso joj je izvrstno. Morske se kokoši mogu uz domaće kokoši držati, samo su kad kada preveć svadljive, a njihovo glasno, trubljenjn slično gakanje čini se gdjekojemu neugodnim. Morske kokoši obitavaju u Africi po briegovitib predjelih koji su obrašteni nižim grmljem, gdje ove sprovadjaju na obiteljski način svoj skriveni život. Morske su kokoši takodjer i u Ameriku prenesene i tamo podivljale, a nalaze u množini na Jamaiki i Gubi. Brehm piše o divljoj morskoj kokoši ovo: „Možemo tvrditi, da su divlje morske kokoši osobiti ures za sube i nizkom travom obraštene čistine. Nju moraš prepoznati: ravno tielo prekriveno našišurenim, kao zaprašenim perjem i poput krova prignut rep, su za njezino držanje tako značajna obilježja, da bi ju samo nevjeŠtak mogao zamjeniti sa drugom kokoši. Po brzu im je trčanju samo Frankolinka slična; liet je Frakolinke pako različit od bibinog i karakterističan po jakom, skoro šumnom mahanju krilah Njeke vrsti bibah mogu se, Što se ljepote perja tiČe i s gnjetelom se natjecati. Obična, pitoma vrst bibah promjenila se je iza udomljenja samo nješto u boji, imade ih bielkastih, šarenih, crvenkastih i drugačije masti. Pitome su morske kokoši znatno veće od divljih". Pokusi, preduzeti s pitomi bibami n lovištih, gdje su ih pustili da opeta podivljaju, izjalovili su se prema izkustvima, u tom pogledu u Godollu stečenim. Neprezimljuju dobro. Ponovno uveđenje lova sa sokoli. Njemački car namjerava opet uvesti „lov sa sokolom na pjestnici" ili tako zvano sokolarstvo, koje je njekoč kao „uajvitežkija i najplemenitija zabava** evala, u namjeri, da tako u pojedinih šumah nalazeće se kolonije čapalja i pomorskih vranova Što bolje proredi. Različite viesti: Visina mora i temperatura tla. Prof. Ebermayer dao si je truda ter je na temelju sabranih rezultata iz 10—12 god, opažaja koje su šumarske meteorologične staeije u Bavarskoj preduzimale ustanovio, kakov upliv ima visina mora na srednju temperaturu zemlje u dubljini od 90 centimetara, na odnošaj med temperaturom zraka i zemlje i na mienjanje topline zemlje. Iz veoma obsežnih opažajnih podatakah dalo bi se sliedeće zaključiti: 1. Pri rastućoj nadmorskoj visini pada temperatura tla koli u prosjeku godine, toli i u pojedinih dobah godine i mjesecih; 2. Najveći je pad u srednjo-gorju u visinah medju 600 i 800 metara; 3. U proljeću i ljetu ima visina mora mnogo veći upliv na oslabljenje temperature tla nego zimi; 4, Čini se, da je pad topline tla u okomitom pravcu mnogo brži nego li onaj u zraku; 5. Na toplinu tla upliva osobito bavarska visočina; 6. Ređji zrak na visočini prouzročuje u ljetnom polugodištu pokraj jače dnevne insolacije, i jače izblapljivanje topline ter razhladjenje u noći; 7. Dubljina, do koje se^tlo zimi smrzne, raste sa visinom mora; 8. U zimskom polugodištu tlo jest svih visočnih predjelah toplije nego vanjski zrak; u ožujku i u travnju naprotiv tlo, nalazeće se u obsegu korienja biljkah obično za 0 5 do l´O stupnja hladnije nego li |