DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 35 <-- 35 --> PDF |
273 Duljina ii ceutimet. glavatica (mladica) Salmo hueLo L, 40 lipan Tbjmallus vulgaris L. 20 štuka Esox Iiacius L. 35 kečiga (nosvica) Acipeiiser ruthentrs L. 35 3. Strogo 36 zabranjuje ribolov u polju, naime kad se vođa po njem razlije. 4. Tako 2vani preboji ili zapori ili zagrade, to jest svaka vrsta mreže i hvatala, kojima se po potocih i jarcih prieči ribi povratak u korita riekab, zabranjena su. 5. Isto tako strogo je zabranjeno loviti, dotično tamaniti ribe otrovom, odnosno razpršivimi tvarmi (balukotom, odnosno barutom, nitroglicerinom, dinamitom itd,). Prekršitelje ove naredbe kaznit 6e nadležna kr. kot. oblast, odnosno gradsko poglavarstvo, novčanom globom od 5 —100 for,, a osim toga zaplienit de se protupropisno pohvatane ili na prodaju donesene ribe i raci. Ubrane globe teku u zakladu za promicanje gospodarstvenih svrhah u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, U slučaju neutjerivosti novčane globe ima se ista obratiti u kazan zatvora, ra čunaju6 iznos od 5 for. za jedan dan. Ova naredba stapa u kriepost odmah. U Zagrebu, 3. travnja 1894:. Dragutin grof Khuen-Heđervirj v. r. Lovstvo. Ubijen vuk. Pišu nam iz Bisaga dne 25. travnja: Jučer, dne 23. t. mj,, ubijen je u občinskom urbarijalnom lovištu Radoišcfe-Tomaševac, koje mi od obćine Gor. Kieka (kotar Novimarof) u zakupu držimo, vrlo jak vuk od vlastelinskoga lugara. Težina mu je bila 52 klgr., a dužina sa repom 192 cm. Riedak je to slučaj za ovo doba godine — osobito u ovoj okolici, gdje vuk vec 9 godina vidjen nije. (Obzor.) Lov na izložbi u Cbicagu. Največi broj državah (amerikanskih) izložio je svoju faunu, a i životinje za lov, tako mnogobrojno i liepo, da bi se po tom moralo zaključiti na veliko bogatstvo divljači. Ali upravo je tomu drugačije. Ja sam se provezao^ piše izvjestitelj kroz više 1000 kilometara, a da nisam nijednog komada divljači opazio. Čini se, da krčenjem šuma sve malo po malo i divljači nestaje. Stoga nedvojim, da se u velikim šumama, osobito u briegovima, još mnogobrojna divljač nalazi, ali inače nigdje. U ovoj je zemiji slobode lov takodjer slobodan, te je zabranjeno loviti samo za stanovitih lovostaja. Tomu se imade pripisati da je god. 1870. do 1876. uništeno do četiri milijuna bisona, koji su najviše radi jezika i kože ubijani. Sada ih još nješto malo okolo luta, možda kojih 100 komada u briegovitih predjelih, oko 200 komada utjerano ih je u Yellow-Stone-park, a možda se isto toliko nalazi u zooložkim vrtovima. Svi c´e ti za kratko vrieme uginuti ili degenerirati. Prije njekoliko godina joŠ prebivali su po dalekim prerijama izmed Meksika i velikoga robakog jezera, a s druge strane izmed Alleglanie i gorskih predjela. Slično je i sa losom (sjevernim jelenom, cervus Alces), koji se još uviek domačom divljači ujedinjenih državah nazivlje, ali se joŠ jedva može nači u njegovom posljednjem pribježištu, u državi Maine. Na kakove je nizke grane spalo lovstvo u iztočnim državama, dokazuje nam pripoviedka jednog bogatog gospodara. Kad no sam ga posjetio na njegovu majuru pripoviedi mi, da se je u njegovoj gnjeteonici one godine izleglo do 7000 gnjetela. Na moju primjetbu, da če prema tomu biti izvrstan lov na gnjetele po poljih, začudjeno me pogleda i reče, da bi tada kad bi on gnjetele izpustlo, drugi ih postrielali. Oni da moraju u šumi, koja je plotom ogradjena ostati, a da ne odlete izčupaju im se letna pera. Za kratko vrieme^ da če u njekom klubu poslati za lov 700 gnjetela, * |