DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
-- 259 — Na temelju tih resultata vjerojataoga dohodka uzeio se za 1 m."´ drva poprieČĐO 12 M. i po tom se računalo aa cielokapai dohodak od 10,440,000 M. Razpravu je o proračunu u zastupničkoj komori otvorio i^fivjestitelj vjere sijkog odbora barun pl. Wollwarth sa njekoliko po djelatnost državne šu marske uprave veoma laskavih riečih, a osobito za njezino postupanje pri zarazi od omorikova prelca, uz koje mmenje u ostalom nikako nije pristajao sliedeći govornik g. barun pl. Herman. Ovaj je potonji naime prigovarao što nisu poprimljeee sve one mjere pri zarazi od omorikova prelca,* koje su se preporučale. Akoprem je uspjeh na strani wurttemberžke šumarske uprave, to on tu okolnost drži za puki slučaj. Nadalje se je taj zastupnik dotakao i šumarskog preustrojstva, koje je od godine 1888. ostalo još neriešeno, ali se iz govora točno nerazabire, kuda je govornik upravo smjerao svojimi idejami o organizaciji; napokon je isti još na posljedku govorio proti ukinuću nižeg državnog šumarskog izpita, koja je odredba još godine 1868. izdana kao o najvećom zlu i postavio se na njeka stanovišta, preko kojih se već odavna prešlo na dnevni red. Državni je financijalni ministar Dr. pl. Riecke odgovorio na to, da se preustrojstvo šumarske uprave^ doista dovršenim nesmatra i da će zato zadaća uprave biti, da ovu organizaciju obzirom na naše osobite prilike shodnom kraju privede. Predstojnik šumarskoga ravnateljstva, predsjednik pl. Dorrer razlagao je stanovište državne šumarske uprave u pitanju zaraze prouzročene omorikovim prelcem pa je osobito naglasio, da je po svih do sada u zemlji stečenih izknstvih pri opetovanom haranju omorikovog prelca osvjedočen, da gusjenice toga prelca drugog ljeta, koje sijedi iza opustošenja stanovite šume do gola, u samom leglu, same od sebe uginu, a po svoj prilici usljed prevelikog razploda na relativno malenu prostoru. Ovdje pako da se podnipošto neradi o prostu slučaju, nego 0 prirodnu zakonu. Mjriade gusjenica nalazeće se u području žderališta (Frassheerd) da nisu zadavale drž. šum. upravi nikakova straha, kako je to govornik pri razpravi o šumskom proračunu u komori u proljeću god. 1891. unapred rekao, naprotiv su zadale mnogo brige one gusjenice omorikova prelca, koje su se rečene godine izvan legla u odjelu Weingarten, u ovećem dielu gornjošvabskih kotara pokazale. Ove gusjenice izlegle su se iz jajah onih leptirah, koji su se s tranom u ljetu god. 1890. iz Weingartenskog sreza doskitali, a stranom su iz Bavarske preko doline lUa preletjeli. Pogibelj je ležala u tomu, što se je bilo bojati da bi se odatle nova legla mogla stvoriti. No ali i ta je pogibelj, kao i u prijašnjih godina sretno prošla, pa se Čini da tako zvani leptiri skitci bar u pravilu, novih opasnih legala nestvaraju.. Glavni uzrok prigovorom, da se imade tražiti u razlici postupka koj je u istom pitanju provadjan od strane šumarske uprave u Bavarskoj i kod nas. Ali je svakako čudnovato, da sada šumskoj upravi, pošto je´zaraza omorikovog prelca sretno prošla i po tom se nedvojbeno dokazalo, da su sva nastojanja 0 uništenju borova prelca u leglu bila suvišna, ujedno u komori stališa * Ocneria (Liparls 0., Boisd., Pailura Stph.) monacha. |