DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 240 — Iste te dužnosti imaju i zajednice posjednikah onih šumah, s kojimi po postojećih šumsko-redarstvenih propisih valja postupati onako, kao što sa obćinskimi sumarni. § 2. Kralj, zemaljska vlada kao vrhovna šumsko-nadzoraa oblast valja da izdade naputke o sastavljanja gospodarstvenih osnovah po načelih §. 1. ovoga zakona. Za sastavljanja gospodarstvenih osnovah valja se u granicah, udarenih §-om i. ovoga zakona, obazirati na posebae svrhe i potrebe odnosnih posjednikah šumah, uvjetovane osebinami njihova kućanstva, te prama tomu odabirati vrst drvah, vrst uzgoja i obhodnju. Ako li je ukupna šumska ploština tako malena, da se uredno šumsko gospodarenje nebi dalo uvesti, ili ako su prilike gospodarenja tako jednostavne, da bi suvišno bilo, napose urediti nžitke, slobodno je odustati od sastavka gospodarstvenih osnovah. U takovih slučajevih valja, da se sastave samo gospodarstveni programi, po kojih će se za sliedećih deset godinah postupati s odnosnom šumom. §. 3. Za pašnjake, koji se nalaze na bezuvjetno šumskom tlu, ima se sastaviti gospodarski program (§. 4. ovoga zakona), počivajući na načelu, da je glavna svrha tih pašnjakah uživanje paše, a uzgredna uzgoj drva. Za drvljem obrasle pašnjake, koji se nenalaze na bezuvjetnom šumskom tlu, ima se sastaviti gospodarstveni program u toliko, u koliko isti za pašu blaga ovlaštenikah (suposjednikah) potrebni nisu. Na sumarni, koje su prigodom segregacije u ime pašnjačke pripadnosti -zlučene, valja postupati u smislu §. 1. ovoga zakona sve dotle, dok se glede [Stih u smislu zakona inače nerazpoloži. § 4. Gospodarstvene osnove pak i gospodarstvene programe valja da sastave šumski stručnjaci (§. 6. ovoga zakona) sporazumno sa zastupnici odnosnih posjednikah šumah. Izradjene gospodarstvene osnove, odnosno gospodarstvene programe valja na 30 danah izložiti u uredu obćinskoga poglavarstva, da jih tuj uzmognu uviditi suposjednici, te eventualno proti njim prijaviti svoje prigovore, što su jih bud ustmeno, bud pismeno vlastni dati u zapisnik. Ako U se sbog različitih nazorah o uredjenju šumah ili pašnjakah (§. 3. 0. z.) medju zastupnici posjednikah šumah i šumskimi stručnjaci, te sbog najavljenih prigovarah nebi za razprave, povedene po županijskomu upravnomu odbora, mogao polučiti sporazumak, odlučiti će u prvoj molbi županijski upravni odborj u drugoj kralj, zemaljska vlada. |