DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 254 — i gorivosti drva u glavnom svesti na ono djelovanje, što ga ovi činbenici na specifićku težinu proizvadjaju. Još nara preostaje, da u kratko promotrimo onu skupinu mehanički h svojstva drva, kojim je zajedničko obilježje, da se pokazuju tek usljed djelovanja koje vanjske sile. Od ovih je ponajprije pruživost drva, koja je više pođređjene važnosti, a razumjerno je još malo iztražena. Stoga će biti dovoljno da ovdje navedemo opazke Nordlingerove u njegovom djelu „tehnička svojstva drva" sadržane, polag kojih: pruživost drva nepoznaje nikakvo srodstvo izmedju raznih vrsti drveća, dapače sa listače i cetinjaće, tvrdo i bielo drvo sve poprieko izmješane, a samo kod iste vrsti drva (preveloga), drži pruživost jednaki korak sa speci fi&k6m težinom. U kasnijem svojem djelu „obrtna svojstva drva" nadalje isti pisac: može se dokazanim smatrati da anatomički sastav raznih drveća na pru živost znatno djeluje, ćemu se samo pripisati može, da se cetinjaće sa izrazitimi tvorbami ljetnog drva tako visoko´ciene (ceska omorika, jela, ariš)"- Naročito se ćini, da ono svojstvo drva, da zvuk dobro vodi (resonanz, drvo zvonko), koje zahtjeva veliki stupanj pruživosti, stoji u savezu sa jednoličnim sastavom drva uzkih godovi, komu samo ovo skupocieno svojstvo pripada. Najvažnije svojstvo drva, koje ga čini sposobnim za tehničku uporabivost, jest nedvojbeno čvrstoć a t. j . odporna snaga proti onoj sili, koja nastoji da razvrgne spojivost njegovih vlakanaca. Ona ovisi bitno o onoj množini i gustoći vlakanaca, koja odpada na jedinicu prorezne plohe, što nas već dovodi na misao, da čvrstoća mora da stoji u njekom savezu s anatoničkim sastavom. Navesti ćemo popajprije njeke najvažnije vrsti čvrstoće. Ove su, raztežna, tlačna i pregibna čvrstoća (Zug, Druck- und Beugunsfestigkeit). Na ostale vrsti, kao čvrstoću stupčanu, čvrstoću od smicanja i od sukanja fSaulen-, Abschere und Torsionsfestigkeit) ne ćemo se obaz;irati, jer se temelje na vrlo zamršenih odnošajih. Čvrstoća od razteži (Ztig- oder absolute Festigkeit) t. j odpor proti sili koja nastoji vlakanca u podužnom smjeru raztrgati, stoji u razmjeru prema veličini, aU je neodvisna od obhka proreza drva. Ona nadmašuje njoj protivnu čvrstoću od tlaka (Druck- oder ruckwirkende Festigkeit) kod raznih vrsti drveća, popriečno za trostruko. Čvrstoća relativna (Beugungs-Festigkeit), koja kao ^nosioc", u prvoj liniji odlučuje o tehničkoj uporabnoj vrednosti onih drva, koja se kod raznih gradjevnih konstrukcijah u vodoravnom položaju rabe, raste sa širinom pokusnog komada u jednostavnom, a sa visinom istoga u četvornom razmjeru, dočim s druge strane sa rastućom duljinom pokusnog komada u jednostavnom razmjeru, pada. Ova se čvrstoća temelji na uzajamnom djelovanju čvrstoće od razteži i one od tlaka, buduć ona sila, koja drvo pregnuti nastoji, hoće da vlakanca na doljnjoj strani razkine, a na gornjoj stisne. |