DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 253 — stajališta samo prelazaa pojav, koji se Ima pripisati privremeno pojačanom djelovanju nezaštićenog tla, čira se hraaitba razmjerno mnogo više pospješuje, nego transpiracija. Ne mogu se oteti dojmu, da je ova razlika izraedju djelovanja prirasta svjetla i onog prostog stanja više umjetna. Ne može se pravo shvatiti, zašto da ine šumsko-gojitbene mjere, kojimi se pospješuje razvoj krošanja, imaju druge posljedice, nego specifičko prosto stanje. Svaki pojačani razvoj krošnje povlači naime za sobom dvie stvari, koje su kadre nepovoljno djelovati na dobrotu drva. On povećava s jedne strane transpirirajuću plohu, to je onaj činbenik, koji pogoduje stvaranje provodnih puteva u godovih i tim smanjuje specifičku težinu drva; s druge pako strane povećava on ujedno i djelovanje asimilacije usljed većeg upliva svjetla, čim se pomnožava substancija u daiiom objamu, a po tom i specifička težina. Isto to bilo bi i uporabom po Hart igu samom postavljenog načela, po kom je jače debljanje tinja u ljetnom drvu, posljedica povoljnih hranitbenih odnošaja kambija. Koji je od ovih dvijuh činbenika pretežniji, o tom će imati svakako odlučiti sravnjajući pokusi i iztraživanja o specifičkoj težini drveća, koje je izraslo pod različitim sklopom. Prelazeći na posve drugo polje, govoriti ćemo o jednom đainjem, tehnički važnom svojstvu drva, o njegovoj gorivosti. Razpravijajući o ovom svojstvu drva, koje stoji u savezu sa kemičkimi pojavi, ne možemo mimoići, a da ne spomenemo nješto o vrsti i načinu, kako se ustanovljuje gorivost drva, U tu svrhu izabrana su dva puta: lučbeni i siloslovni. U prvom slučaju govorimo o „teoretičkom efektu", u potonjem pako o „empiričkom" ili „faktičnom efektu toplote". Kod ustanovljenja putem kičbenim ustanovljuje se gorivost računom iz elementa, iz kojih je odnosno gorivo sastavljeno. Pri tom služi kao mjerilo za gorivost množina ugljika i „pretečnoga´´ vodika, koja se nalazi u gorivu. Ova dva elementa podaju toplinu, odnosno, pošto vodik i ugljik nejednako gore, označuju koliko je kisika potrebito, da ugljik i vodik izgoriti mogu. Protivno ovom kemičkom putu, kojemu se može načelno prigovoriti, nastoji se siloslovnim načinom ustanoviti gorivost tako, da se brojem jedinica označi toplota koju je kadar razviti 1 klgr. goriva. Tim načinom iztraživan bje na pose medjusobni omjer gorivosti drva i drugih gorivih tvari, pa je po pokusih R a m e 1 s b e r g 0 V i h ustanovljeno: da vodik, ugljik, kameni ugalj i drvo stoje glede gorivosti u medjusobnom omjeru kao 34 ^i 8: 6: 2\—d.Q^ Da postoji izmedju anatomičkog sastava drva i gorivosti izvjestna sveza, to se može od tud zaključiti, što takav ođnošaj postoji i izmedju specifičke težine i gorivosti. Ali to se nesmije tako shvatiti, kao da razne vrsti drveća pokazuju jednake razlike u specifičkoj težini i gorivosti, jer bi se to opiralo istini, pošto se razne vrsti drva od pribUžno jednake specifičke težine na pr. bukva i hrast, gledora na gorivost zaista vrlo razilaze. Nu ipak se dade specifička težina suhog drva kod jedne te iste vrsti drveća dobro upotriebiti kao mjerilo gorivosti. Prema tomu dadu se i odnošaji izmedju vanjskih činbenika |