DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 252 — žirom na osušeno stanje, prema ćemu razlikujemo specifičku težinu u sirovom, prevelom i absolutno suhom stanju, t. j - specifićku težinu suhe substancije u stanju prostom od vode. Važnost težine sirovog drva jest više podredjene naravi i tiče se poglavito prometila. Nasuprot ovomu važna je težina drva prevelog (lufUrocken) za tehniku raznih obrta, koji drvom rade. Ali i kod riešavanja znanstvenih zadaća ob oduošaju izmedju vanjskih činbenika i dobrote drva, uzimala se je u prijašnjih radnjah za podlogu težina u prevelom stanju. R. Harti g naglasuje pako, a ne bez temelja, da se za iztraživanja takovih pitanja najshodnije rabi absolutna težina osušenog drva, jer samo ova predstavlja nepomičnu brojku za pojedini pokusni objekt, docira je pojam težine prevelog drva po naravi svojoj vrlo nestalan. Ovo netom spomenuto pitanje o odnošaju izmedju vanjskih činbenika i specifičke težine, kao mjerilu za kakvoću drva, jest u ostalom još premalo razjašnjeno, a da bi se moglo na ovom mjestu što bitna o tom navesti. Ja ću se stoga ograničiti samo na nagadjanja. Ponajprije se mora spomenuti, da R. Harti g negledeć na, dalje dole razpravljani spor o sklopu i prostom stanju najveću važnost polaže u upliv starosti drveća, i da se po tom piscu u mnogih slučajevih, gdje je razlika težine drva dosada bila pripisana djelovanju stojbine, imade ista svesti na nejednaku starost odnosnih porastlina, što se naročito pokazuje u padanju specifičke težine, a prema tomu i u lošijoj kakvoći drva u starijoj dobi porastline, koja je tim lošija, čim drvo starijim postaje. Svakako držim, u toj točki sporazuman sa Wielerom, da Hartig predaleko ide, kada tlu gotovo svaki dojam na kakvoću drva poriče i kada se prema tomu ne uvažuje djelovanje vlage, koja se prema stojbini mienja, a koje djelovanje sjegurno postoji, dočim se vlaga po izkustvu nepovoljno dojiralje stvaranja drvne gromade i dobrote drva. Kad ne bismo djelovanju stojbine nikakve važnosti podavali, onda si ne bi mogli niti protumačiti raznovnstna opažanja, koja mam se gledom na kakvoću drva prikazuju. Od zamašne važnosti jest nadalje pitanje o uplivu sklopa na dobrotu drva, koja nam se pokazuje u njegovoj specifičkoj težini. Da se uzgojem sklopljenih porastlina poboljšavaju oblici đebala, jest poznata, s nijedne strane neoprovrgnuta istina. Na temelju R. Hartigov e teorije o stvaranju godova djelovao bi sklop povoljno i na kakvoću drva. Ponajprije stoga, jer sklop — slično kao položaj bregova — znatno oteže početak rastenja, a po tom smanjuje i proljetni pojas drva u godu, usljed ćesa njegovo djelovanje zatim ide da se stvara drvo jednoličnog sastava i uzkogodno. Nadalje i zato, što prosto stanje drva usljed većeg razvitka krošanja transpiraciju povisuje i tim pospješuje u drvu stvaranje organa većeg objema. I zaista pripisuje R. Harti g sklopu povoljno, a prostom stanju nepovoljno djelovanje na težinu drva. Tim se doduše neda u sklad svesti prokušana istina, da se ne samo drvna zaliha, nego i dobrota drva povećava t. ZV. „prirastom riedjeg stajališta" (Lichstand-zuAvachs). To je ponukalo toga iztražioca, te je držao, da je povećanje dobrote drva prirastom riedjeg |