DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 249 —


Ovaj posao obavljali su sami žitelji L banske imovne obćioe, i to na
račun dužne šumske žtete. Sadnja i presadoja obavljala se tako, da su se
radnici porazdjelili u dva reda, od kojiii su bili prvi kopači, a drugi sadioci,


U istinu posao obavljen je veoma primitivno, dosta skupo, ali s toga
uspješno. Zanosno je upravo bilo gledati kako dnevno stotine i stotine nadnika
po ovih se vrtačah penju, kopaju i sade; kako rek bi plemenitim načinom
okajavaju griehe, počinjene krčenjem i zatorom šume.


Kako ova imovna obćina imade do stotinu hijađa forinti na dugu u naroda,
a u posljednje vreme počelo se prisilno dug ućerivati, to nije čudo bilo, što
se je narod k ođradnji prižurio.


Tu imade žiteljah koji su stotinu i više forinti odradili; a mogu ustvrditi,
da su odrađjivali najviše oni, koji su krčevine i producirali.
Tu je radilo malo i veliko^, sa svih strana ove banovine, a opazio sam
da djeca od 8. do 14. godine najbolje obavljaju presadnja.


Uspieh ove veleradnje jest upravo sjajan, jer koli je žir i kesten podpuno
nikao, toli su se i crnogorične presadnice liepo ukorenile i pravilno razvijati
odpočele.


Od vrsti crnogorice jesu zasađjeni crni i bjeli bor, ariš i omorika.
Prve tri vrsti bujno napreduju, nu kod omorike opaža se, da joj neprija
ni podneblje a ni tlo, jer sporo napreduje, te nema onu svoju liepu boju.


Od prvih trijuh vrsdh mogu kazati da se je 950/** temeljito ukorenilo,
dočim kod omorike jedva SO^o? ako prem su presadnice svih vrstih pravilno
bile u šumskom vrtu razvijene.*


Opaža se, da strmine sjeverne i iztočne posađjene crnogoricom, bujnije
napreduju od onih južnih i zapadnih, a protivno opet tome opazio sam, da strmine
južne i zapadne zasadjene žirom i kestenom, bolje napreduju od onih,
sjevernih i iztočnih.


Okolišno pučanstvo gleda na ove kulture sa osobitim strahopočitanjem,
jer je uvidjelo da drugčije nije a niti biti može, već da ono što je jednom
šuma bila, opeta šnmom biti mora; pa stoga nepokazuje mržnje proti ovoj
uredbi, već koliko sam od naroda mogao čuti, on sam povladjuje taj posao.


U minule četiri godine nije bilo više do kakovih 10 slučajevah prekršaja
šumske štete, počinjene nehotičnim pašarenjem.


Osim ove veleradnje, kako rekoh, imao sam i onu u srezu „Mokrički
lug* izvesti i to godine 1891. i 1892., gdje je takodjer potrošeno oko deset
hiljadah foriutih.


U tom srezu nalazi se posebni odjel, zvan ,,Kultura". Taj predjel morao
je nekada biti liepa hrastova šuma, jer se i danas nalaze panji po dva metara
promjera, a iz pojedinih siogovah razabire se, da je bilo tamo i oranicah.


* Podneblje tomti krivo biti ne(5e. Razlog bi se mogao tražiti ili u ekspoziciji,
ili u samoj sadnji, koja aiožda nije s hljebom i g dovoljno pazke provedena, (Možda
pregliboko, Što omorika netrpi). Svakako bi zanimivost ovog izvještaja bila još porasla,
da se je g. A. upustio bio u potanki opis načina b kojim su pojedine kulture obavljene,
pošto su takovi opisi obzirom na posljeđke, veoma instruktivni. Uredništvo.