DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 249 — Ovaj posao obavljali su sami žitelji L banske imovne obćioe, i to na račun dužne šumske žtete. Sadnja i presadoja obavljala se tako, da su se radnici porazdjelili u dva reda, od kojiii su bili prvi kopači, a drugi sadioci, U istinu posao obavljen je veoma primitivno, dosta skupo, ali s toga uspješno. Zanosno je upravo bilo gledati kako dnevno stotine i stotine nadnika po ovih se vrtačah penju, kopaju i sade; kako rek bi plemenitim načinom okajavaju griehe, počinjene krčenjem i zatorom šume. Kako ova imovna obćina imade do stotinu hijađa forinti na dugu u naroda, a u posljednje vreme počelo se prisilno dug ućerivati, to nije čudo bilo, što se je narod k ođradnji prižurio. Tu imade žiteljah koji su stotinu i više forinti odradili; a mogu ustvrditi, da su odrađjivali najviše oni, koji su krčevine i producirali. Tu je radilo malo i veliko^, sa svih strana ove banovine, a opazio sam da djeca od 8. do 14. godine najbolje obavljaju presadnja. Uspieh ove veleradnje jest upravo sjajan, jer koli je žir i kesten podpuno nikao, toli su se i crnogorične presadnice liepo ukorenile i pravilno razvijati odpočele. Od vrsti crnogorice jesu zasađjeni crni i bjeli bor, ariš i omorika. Prve tri vrsti bujno napreduju, nu kod omorike opaža se, da joj neprija ni podneblje a ni tlo, jer sporo napreduje, te nema onu svoju liepu boju. Od prvih trijuh vrsdh mogu kazati da se je 950/** temeljito ukorenilo, dočim kod omorike jedva SO^o? ako prem su presadnice svih vrstih pravilno bile u šumskom vrtu razvijene.* Opaža se, da strmine sjeverne i iztočne posađjene crnogoricom, bujnije napreduju od onih južnih i zapadnih, a protivno opet tome opazio sam, da strmine južne i zapadne zasadjene žirom i kestenom, bolje napreduju od onih, sjevernih i iztočnih. Okolišno pučanstvo gleda na ove kulture sa osobitim strahopočitanjem, jer je uvidjelo da drugčije nije a niti biti može, već da ono što je jednom šuma bila, opeta šnmom biti mora; pa stoga nepokazuje mržnje proti ovoj uredbi, već koliko sam od naroda mogao čuti, on sam povladjuje taj posao. U minule četiri godine nije bilo više do kakovih 10 slučajevah prekršaja šumske štete, počinjene nehotičnim pašarenjem. Osim ove veleradnje, kako rekoh, imao sam i onu u srezu „Mokrički lug* izvesti i to godine 1891. i 1892., gdje je takodjer potrošeno oko deset hiljadah foriutih. U tom srezu nalazi se posebni odjel, zvan ,,Kultura". Taj predjel morao je nekada biti liepa hrastova šuma, jer se i danas nalaze panji po dva metara promjera, a iz pojedinih siogovah razabire se, da je bilo tamo i oranicah. * Podneblje tomti krivo biti ne(5e. Razlog bi se mogao tražiti ili u ekspoziciji, ili u samoj sadnji, koja aiožda nije s hljebom i g dovoljno pazke provedena, (Možda pregliboko, Što omorika netrpi). Svakako bi zanimivost ovog izvještaja bila još porasla, da se je g. A. upustio bio u potanki opis načina b kojim su pojedine kulture obavljene, pošto su takovi opisi obzirom na posljeđke, veoma instruktivni. Uredništvo. |