DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 10 <-- 10 --> PDF |
248 posjed za gotove novce, a kad tamo, taj prodam posjed jest vlastničtvo L banske imovne obćine, kojoj je kod segregacije dopitan. Krčenje se nastavilo i potrajalo do godine 1880. Da se je pod upravom imovne obćine krčenje prijavljivalo i odsudjivalo to nedvojim, nu samo znadem, da je osuda ostala na papiru, jer se još i danas oni dugovi iztjerivaju. Godine 1881. počelo se je drugačije o tih krčevinah suditi; ali ipak se je još vavjek našao po koji nepokornjak koj si je po koji komadić šume prikrčio, a!i to je sve bilo u maloj mjeri. Krčevine se kašnje davale u zakup, a na pola izkrčena šumišta, stavljala se u zabranu, Godine 1890. prekine se svako iznajmljivanje, te se je počelo svojski raditi, da se krčevine što prije ošuitie. Sa velikimi ogojnimi radnjami odpočelo se na tih krčevinah ponajprije u srezu „Vješala-Osoje", a zatim u srezu „Mokrički lug". Srez „Vješala-Osoje" jest veoma brdovit, velikimi jarugami izprekrižan, pojedina su mjesta rad strminah skoro nepristupna, pa stoga je bilo stotinu neprilikah kod sadnje. Krčevine ovog sreza iznašaju oko 1600 jutarah šumišta. Prva radnja početa je u jesen godine 1890. i to sa sadnjom žira kitnjaka i kestena, koji je bio sakupljen u susjednih državnih šumž,. Zasađjena površina iznašala je oko 200 jutara, sa troškom od 3000 for. Druga radnja bila je u proleću godine 1891., a sastojala se u tom, da su se presadjivale biljke crnogorice iz šumskog vrta, koji je još godine 1889. upriličen bio u srezu ^Pogledić", u neposrednoj blizini Gline, Presadnice su bile dovogodišnje. Sumište na kom su spomenute biljke presadjene jest 300 jutara veliko, a broj presadnicah bio je oko jednog milijuna komadah. Trošak presadnje stajao je blizu šest hiljada forinti. Treća radnja u tom srezu preduzeta je opet u proljeće godine 1892. sa presadnjom crnogorice iz šumskog vrta, koji je bio godine 1890. upriličen u samom srezu, i tu je presadjeno do jednog milijuna presadnicah ali na površini od 200 jutara sa troškom od četiri hiljade forintih. Četvrta a i posljednja radnja u ovom srezu, obavljena je s jeseni g. 1892. sa sadnjom žira, a za sadjena površina iznaša oko 800 jutara šumišta, sa troškom od deset hiljada forintih. Prema tome preostalo je u prvom srezu još oko jedne stotine jutara nepošumljene površine. Ova površina neće se moći dotle pošumiti, dok se neprovede reambulacija, jer se nailazi na zapreke susjedah, što nikako ugodno nije po onoga, koji ogojnora radnjom upravlja. Ukupni trošak ove ogojne veleradnje, ako se k ovom pribroji jošte pet hiljada forintih koji su potrošeni za nabavu sjemena i za uzgoj presadnicah, iznašao bi oko dvadeset osam hiljada forintih, poćem stoji jedno jutro pošum- Ijenja 19 forintih. |