DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br. 6. u ZAGREBU, 1. lipnja 1894. God. XVI!!.


Zakon


od ´26. ožujka 1894,


kojim se ured]uje stručna uprava i šumsko gospodarenje u
šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom.


MI FRAMO JOSIP PKVI,


po milosti božjoj cesar Austrijanski
kralj Geski a apostolski kralj kraljevinah Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,
potvrdjujemo preploženi Nam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-đalmatinskomu
saboru


zakon,


kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šamah, stojećih pod
osobitim javnim nadzorom´^´.


§. 1.
Gradske, trgovištne, upravne, mjestne, plemićke i poveljene obćine dužne
su prema §. 9. šumskoga zakona sumarni, što ih one posjeduju, upravljati i
gospodariti po načelih sastavljene za to gospodarstvene osnove, koja treba, da
ustanovljuje, kako će se polučivati što viši i trajni užitci obzirom na sadanje
stanje šumah.
Ustanove gospodarstvene osnove nesmiju, da se opiru zakonskim šumskoredarstvenim
propisom, pače valja da nastoje, kako će se opet uzpostaviti potrajnost
u užitcih, poremećena bud s prekomjerne porabe, bud s drugih uzrokah.
Nuzgredni užitci smiju se uživati samo u toliko, koliko je osjegurano
podržavanje vrsti drva i vrsti uzgoja, odgovarajuće odnosnoj stojbini.


* Predležeći z;akon proglašen jest u „Sbomiku zakonah i naredabah" dana 28.
travnja t. g., ter po tome stupa temeljem §. 3. Zak ^1, o proglasu zakonab, pettiajsti
dan iza gornjega dana u kriepost. Ured.


ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— 240 —


Iste te dužnosti imaju i zajednice posjednikah onih šumah, s kojimi po
postojećih šumsko-redarstvenih propisih valja postupati onako, kao što sa obćinskimi
sumarni.


§ 2.


Kralj, zemaljska vlada kao vrhovna šumsko-nadzoraa oblast valja da izdade
naputke o sastavljanja gospodarstvenih osnovah po načelih §. 1. ovoga
zakona.


Za sastavljanja gospodarstvenih osnovah valja se u granicah, udarenih
§-om i. ovoga zakona, obazirati na posebae svrhe i potrebe odnosnih posjednikah
šumah, uvjetovane osebinami njihova kućanstva, te prama tomu odabirati
vrst drvah, vrst uzgoja i obhodnju.


Ako li je ukupna šumska ploština tako malena, da se uredno šumsko
gospodarenje nebi dalo uvesti, ili ako su prilike gospodarenja tako jednostavne,
da bi suvišno bilo, napose urediti nžitke, slobodno je odustati od sastavka gospodarstvenih
osnovah.


U takovih slučajevih valja, da se sastave samo gospodarstveni programi,
po kojih će se za sliedećih deset godinah postupati s odnosnom šumom.


§. 3.


Za pašnjake, koji se nalaze na bezuvjetno šumskom tlu, ima se sastaviti
gospodarski program (§. 4. ovoga zakona), počivajući na načelu, da je glavna
svrha tih pašnjakah uživanje paše, a uzgredna uzgoj drva.


Za drvljem obrasle pašnjake, koji se nenalaze na bezuvjetnom šumskom
tlu, ima se sastaviti gospodarstveni program u toliko, u koliko isti za pašu
blaga ovlaštenikah (suposjednikah) potrebni nisu.


Na sumarni, koje su prigodom segregacije u ime pašnjačke pripadnosti
-zlučene, valja postupati u smislu §. 1. ovoga zakona sve dotle, dok se glede
[Stih u smislu zakona inače nerazpoloži.


§ 4.


Gospodarstvene osnove pak i gospodarstvene programe valja da sastave
šumski stručnjaci (§. 6. ovoga zakona) sporazumno sa zastupnici odnosnih posjednikah
šumah.


Izradjene gospodarstvene osnove, odnosno gospodarstvene programe valja
na 30 danah izložiti u uredu obćinskoga poglavarstva, da jih tuj uzmognu uviditi
suposjednici, te eventualno proti njim prijaviti svoje prigovore, što su jih
bud ustmeno, bud pismeno vlastni dati u zapisnik.


Ako U se sbog različitih nazorah o uredjenju šumah ili pašnjakah (§. 3.


0. z.) medju zastupnici posjednikah šumah i šumskimi stručnjaci, te sbog najavljenih
prigovarah nebi za razprave, povedene po županijskomu upravnomu odbora,
mogao polučiti sporazumak, odlučiti će u prvoj molbi županijski upravni
odborj u drugoj kralj, zemaljska vlada.


ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 3     <-- 3 -->        PDF

— 241 —


Gospodarske osnove i gospodarske programe valja unutar roka od dvie
godine, nakon što ovaj zakon u kriepost stupi, podnieti županijskom upravnom
odboru.


Izpitane gospodarstvene osnove odobrava kralj, zemaljska vlada, a gospodarstvene
programe županijski upravni odbor.


Proti odluci županijskog upravnog odbora, izdanoj u smislu ovog paragrafa
glede gospodarstvenih programali, može nezadovoljna stranka uložiti utok, a
županijski šumarski izviestitelj predstavku na kralj, zemaljsku vladu.


Rok za podnešenje gospodarstvenih osnovah i programah vlastna je kralj,
zemaljska vlada produljiti do 5 godinah.


Po gornjih ustanovah valja postupati u svakom slučaju, gdje bi se radilo
0 promjeni ili o novom sastavku gospodarstvene osnove ili gospodarstvenoga
programa.


§. 5.
Županijski upravni odbor vrši obćUj a po svom šumarskom izvjestitelju i
stručnu kontrolu o točnu provadjanju odobrenih godišnjih drvosječnih i ogojnih
predlogah; s toga valja da se sporazumno sa zastupnikom odnosnoga posjednika
šume svake godine iz gospodarstvene osnove sastave godišnjih drvosječni i ogojni
predloži, te da se ovi zajedno s ođnosnirai zaključci podnesu županijskomu
upravnomu odboru na odobrenje.
Ako li zastupnici posjednikah šumah pozivom na posebne svoje gospodarstvene
prilike prigovore gornjim predlogom ; odlučiti će o njihovih prigovorih
u prvoj molbi županijski upravni odbor, u drugoj pako molbi kralj. zem. vlada.
Bude li prigovorah samo proti jednom dielu drvosjećnih i ogojnih predlogah,
nesmije se obustaviti provedba drugih dielovah predlogah, osnivajućih se
0 odobrenoj gospodarstvenoj osnovi.
Odstupiti od odobrene gospodarstvene osnove ili ju prekoračiti, uživati
šume vanrednim načinom ili predhvati, slobodno je samo odobrenjem kralj,
zemaljske vlade.
§. 6.


Sastavljati gospodarstvene osnove ili gospodarstvene programe, izradjivati
drvosječne i ogojne predloge, provoditi ove predloge te voditi u obće stručno
gospodarenje u šumah (§§. L i 3. o, z.) stvar je šumarskih stručnjakah, usposobljenih
za samostalno vođjenje šumskog gospodarstva.


§. 7.


Izbor šumarskih stručnjakah prepušta se odnosnomu posjedniku šume.


Ovaj vlastan je bud sam za se, bud u zajednici s drugimi posjednici šumah,
označenimi u §. 1. o. z. namještati posebne šumarske stručnjake prama
propisu §. 6. 0. z.


Za ovakovo ukotarivanje te za potvrdu izabranoga šumarskoga stručnjaka
treba odobrenje kralj, zemaljske vlade.




ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 4     <-- 4 -->        PDF

-242 —
Ako je izabrani stručnjak stratiao podpuno usposobljen (§. 6. ovoga zakona)
to ako sa u njega i druga potrebita svojstva, nemože mu se uzkratiti
potvrda.


Kralj, zemaljska vlada ovlaštena je nanaještenje šumarskih stručnjakah,
koji su, kad ovaj zakon stupi u kriepost, već u službi posjednikah šumah, naznačenih
u §. 1. ovoga zakona, odobrit i tada, ako oni i nisu prama propisom
stručno podpuno usposobljeui, al su dokazali, da imaju sve praktično osposobljenje.


§. 8.
Šumarski stručnjaci, koji su izabrani prama §. 7. o. z. te se zaprisižu
prama §. 52-š. z., odgovorni su političkim oblastim za točno obdržavanje i
redovito provadjanje gospodarstvenih osnovah ili programah, te odredabah, izdanih
po političkih oblastih o stručnom šumskom gospodarenju i o provadjanju
šumsko-redarstvenih mjerah.
Glede izvršivanja svoje službe odgovorni su šumarski stručnjaci predstavničtvu
odnosnoga posjednika šumah i upućeni na njegove odredbe, u karnostnom
pako pogledu podvrženi su ustanovam zakona od 5. veljače 1886. ob
upravnih odborih u županijah.
Ove šumarske stručnjake ide pravo na mirovinu i na obskrbu njihovih
udovah i njihove sirotčadi po propisih za zemaljske činovnike i to na teret
odnosnih posjednikah šumah.
§. 9.


Vrhovni nadzor nad stručnim upravljanjem i šumskim gospodarenjem u
šumah građovah^ koji su u pošlovih naravnoga djelokruga neposredno podredjeni
kralj, zemaljskoj vladi, i u šumi Turopoljski lug, koja je vlastnošću
plemenitoga turopoljskoga komposesorata, i u šumah svih imovnih obćinah, koje
su suviastnici turopoljskog luga, — vrši neposredno kralj, zemaljska vlada.


§. 10.


Privolom kralj, zemaljske vlade moći će obćine ih zajednice posjednikah,
ako to valjanim zaključkom zaključi obćinsko zastupstvo, odnosno nadpolovična
većina suposjednikah, povjeriti tehničko gospodarenje u njihovih šumah šumarskomu
tehničara kotarske oblasti.


Spomenutu privolu podieliti će kralj, zemaljska vlada samo tada, ako se
obćine ili zajednice posjednikah obvežu, da će redovito u kralj, zemaljsku blagajnu
doprinositi primjeren prinos za dielomično pokriće berivah šumarskoga
osoblja kr. kotarskih oblastih.


.
.. §. 11.


Osim toga može kralj, zemaljska vlada u sliedećih slučajevih odrediti, da
šumarski tehničari kotarskih oblastih preuzmu voditi stručno gospodarenje u
šumah posjedovnih kategorijah, označenih u §§. 1. i 3. o. z., nedirajući ipak




ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 243 —


u ona prava obćinah, zajednicah ili pojedinih siiposjeđnikah, koja oe iu:;Gpiru
šumskomu gospodarenju i načelom racionalnoga šumareeja:


a) ako se stručna uprava šumskoga gospodarstva koje o´beiiie ili zajednice
posjeđuikah neuvede prama §§. G. i 7. o. z., u roku od godine daiiah. iza što
je ovaj zakon zadobio kriepost, pak i tad, ako se izpražnjeno mjesto šumarskoga
stručnjaka ponovno prama gornjim propisom nepopuoi iza pol godine;


b) ako gospodarenje sumarni, udešeno po propisu §. 1. o. z., u roku
odredjenom u §. 4. o. z. nebude osnovano na odobrenih gospodarstvenih osnovah
odnosno gospodarstvenih programih;


c) ako u kojoj obćini ili zfijednici šumsko gospodarenje, razumievajući tuj
i financijalnu upravu, nebi odgovaralo propisom šumskoga zakona, gospodarstvene
osnove ili programa ni postojećim ostalim propisom ili ako bi se njim
zatirala šuma.


U svih tih slučajevih biti će odnosne obćine ili zajednice posjednikah
dužne doprinositi zemlji redovito onaj godišnji prinos, što će ga na predlog
županijskoga upravnoga odbora prama obsegu šumskoga zemljišta odmjeriti kr,
zemaljska vlada.


§ 12.


Posjednici šumah kategorijah označenih u §. 1. dužni su za čuvanje svojih
šumah namjestiti potrebito prama propisom usposobljeno lugarsko osoblje u
službenom pogledu neposredno podčinjeno šumarskomu stručnjaku, te pribavljati
0 svom trošku radnike, što ih treba za obavljanje šumskih radnjah.


Lugarsko osoblje, koje je već namješteno i zaprisegnuto, moći će službodavac
odpustiti od službe samo nakon provedenoga disciplinarnoga postupka, te
na temelju stvorene o tom odluke kr. kotarske oblasti u prvoj, odnosno županijskoga
upravnoga odbora u drugoj molbi. Proti potonjoj odluci ueima više
priziva.


No županijski upravni odbor vlastan je na predlog šumarskih tehničarah
političke uprave odpustiti lugarsko osoblje, koje se nebi moglo upotrebljavati
za službu. Proti ovakovim odlukam ima mjesta prizivu kralj, zemaljskoj vladi.


§. 13,
Pravne odnošaje o vlastničtvu, uživanju i upravljanju glede šumah i pašnjakah
posjedovnih kategorijah, označenih u §§. 1. i 3. ovoga zakona, urediti
će poseban zakon.
§. 14.


Ustanove §. 1. ovoga zakona protežu se i na sliedeće šume:


a) stojeće u javnoj upravi;


b) koje su na temelju ustaoovah §§. 6. 7. 19. i 20. šumskog zakona ili
inih zakonskih propisah podvrgnute osobitomu javnomu nadzoru;


c) zakladne ;


d) redovah, manastirah, beneficijah i nadarbinah;




ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 6     <-- 6 -->        PDF

_ 244 —


e) ostalih korporacijah;


f) dioničkih družtavah, utemeljenih za rudarske i druge industnjahie


podhvate;


g) povjerbinah;


h) koje su obterećene šumskimi služnosti, a nestoje u javnoj upravi niti


nisu nabrojene u §. L o. z.


Posjednici šuraah, navedeni pod tožkami b) do h) u §. 14. o. z. dužni su
za tri godine, iza što ovaj zakon zadobije kriepost, podnieti gospodarstvene
osnove ili gospodarstvene programe, sastavljene po propisih §§. 1. i 2. ovoga
zakona, županijskomu upravnomu odboru, da jih izpita.


Izpitane gospodarstvene osnove odobrava kr. zemaljska vlada, a gospodarstvene
programe županijski upravni odbor.


Rok, u kojem treba da se podnesu gospodarstvene osnove i gospodarstveni
programi, vlastna je kr. zemaljska vlada u osobitih slučajevih i na molbu posjednikah
šumah ili njihovih zakonitih zastupnikah produljiti prama okolnostim.


Za vrieme dokle gospodarstvena osnova ili gospodarski program predložen
ili odobren nebude, može politička oblast zabraniti svaku sječu, ako se nerazborito
gospodari.


Ako posjednici šumah ili zakoniti jim zastupnici svojom krivnjom bud neizpune
gore navedene dužnosti u opredieljenu .za to roku, bud prekrše odobrene
već gospodarstvene osnove ili programe, moći će jih polit, oblast kazniti
novčanom globom i to: kod šumah do 500 jutarah globom od 100—300 for.,
kod šumah preko 500 jutarah globom od 300—1000 for. U odnosnoj odluci
valja posjednikom šumah ili zakonitim jim zastupnikom oprediehti uz prietnju
ponovnih globah novi rok, u kojem jim valja izpuniti gornje dužnosti.


Ujedno moći c´e politička oblast obustaviti i svaku sječu.


Ako li pako unatoč ponovnim globam posjednici šumah ili zakoniti jim
zastupnici nezadovolje propisom §§, 1. i 2. ovoga zakona, ili ako gospodarenjem
svojim zatiru šume, ili ako šumsko njihovo gospodarenje u obće neodgovara
propisom šumskoga zakona, vlastan je županijski upravni odbor odrediti javni
koji šumarski organ, da se pod njegovim neposrednim nadzorom o trošku ovih
posjednikah šumah vodi stručna uprava i šumsko gospodarenje u njihovih šuraah.


Proti ovoj odluci županijskoga upravnoga odbora ima u roku od 30 danah
utok kr. zemaljskoj vladi.


Odredbe izdane u smislu ovoga §-a valja dokinuti, čim se šumsko gospodarenje
uredi prama propisom §§. 1. i 2. ovoga zakona, ili čim se podade
zatraženo jamstvo, da će se izdane odredbe trajno obdržavati i provoditi.


§. 16.


Kr. zemaljska vlada izdati će naredbom službene naputke i tehničke poslovne
upute za sve organe, koji će se po ustanovah ovoga zakona namještati
ili preuzimati stručnu upravu ili vodjenje šumskoga gospodarenja.