DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 32     <-- 32 -->        PDF

- 230 —
Kako da se očuva drvo od ervotoči. Poznato je, da je drveće od gnjilode
i truleži zaštićeno, ako se samo u osušenom stanju aporabljuje, u protivnom slučaju
drvo podkornjaci kvare, vrtaju prohode, izgrizaju, te crvotočiuom luknjice i^punjuju.
Čian akademije znanosti u Parizu Emil Mer opazio je, da ervotočina, kao
produkt djelatnosti dvvotoka nesadržaje škroba, a iz toga sliedi, da drvotoci probavljaju
škrob. Poznato nam je dobro, da je srčina, koja neima Škroba riedko kada izbnSena.
Po tom dakle zakljuf^ujemo, da je škrob sadržan u drvu, uzrokom napadaju drvotočah,
usljed (^esa se je nadalo pitanje, nebi li možda bilo moguće, da se gkrob iz drva odstrani,
e da se tako drvo očuva od crvotoči. Da se to postigne, to se sa onog diela
stabla po pokusu Merovom, koj dio bi imao kao orudje služiti, u proljeću ili sasvim
kora oguli, ili se samo na gornjem dielu stabla njekoliko centimetara širok kolobar kore
oguli. U ovom posljednjem slupaju valja mladice, koje tečajem ljeta pod kolobarom potjerajn,
oprezno odstraniti. Do mjeseca listopada nestati će posvema škroba iz bieli pod
kolobarom ; pa se iza toga može drvo sječi i biel kao i srčina bez pogibelji od crvotoĆine
za gradju upotrebljivati.


O uplivu šume na odticanje vode. Suma usporuje odticanje vode, razmiče
pritok iste u potoke, riečice i rieke na odulje vrieme, te tako zapriečuje istodobni nagli
pritok, kojeg korilo rieke nebi primiti moglo, a potom i razlievanje vode preko obalab.
Na neobrašteiiih obroncili odtJče skoro sva kišnica odmah u dolinske potoke, pa Ćim
je obronak strmiji, tim brže, a čiu:i je obronak viši, tim je više odtiČe tako: da voda
već na obronku tvori potoke. Šuma na obroncih prieči kišnicu, da sva u dolinske potoke
odteče, ona zadržaje stalnu količinu vode, pa tako zateže i odtok na duže vremena.
Suma upliva na odtok vode povoljno prvo: Što već krošnja drveća zadrži izvjestnu
množinu vode, koja ili ne odtiČe ili samo polagano odtiĆe na zemlju po đeblih
ili direktno kaplje; drugo što pokrov šumskog tla zadržavajuć izvjestnu količinu vode,
djeluje kao spužva; treće što stanovita množina vode prokapljiva u duboke naslage
pošumljenoga tla; a napokon stavlja sam obrast šumišta, u svakom stablu, grmu, u
svakom iz tla stršećem suharu, u svakoj baruštini i t. d. mehanična zaprieku brzomu
odtoku vode te spriečava skupljanje omanjih vodenih žila, od kojih bi, kad bi se udružile,
nastali pogibeljni brdski vododeri.


Hazkužujuća moć luga. Pri mnogobrojnih se pokusih dokazalo, da se naĆinjenom
smjesom od jedne litre pepela i pet litara vode ubijaju za 12 sati bacili od
kolere i typhusa, kao i zametci bedrenice. Ugrijanjem te tekućine, povisuje se to djelovanje
vanredno. Na 20*^ Cels. ngrijana lužina uništuje već u vremenu od 6 sati spomenute
uzroke bolesti. Kod grijanja na 50*^ Cels. dovoljno je već jednosatno djelovanje
za postignuće gornje svrhe.


Tati provalili u ured imovne obćine. Iz Vinkovacah javljaju nam: Noću
od 4. na 5. t. mj. probušili su nepoznati zlikovci zid u sgradi imovne obćine brodske
te provalili u ured s namjerom, da orobe blagajnu. Namjera ostala je ipak bez uspjeha,
jer nisu mogli otvoriti velike nove blagajne, — već su samo razbili stol šumarnika
g. Nemčića, u kom ipak nisu na sreća našli novaeah, nego samo spisah, koje
8U poderali. U drugi jedan pisaći stol, u kom je bila manja svota novaeah, nisu ni
zavirili. Zločinci mora da dobro poznaju lokalne odnošaje, a bili su i toli smjeli, da su
večerali u sobi i ostavili ondje ostanakah svoje večere. Ovo je tečajem zadnjih godinah
već treća provala u ovaj ured, N. N.


Krmljenje sa granjem. Lanjskogodišnji mnogostrano oskndni prirod na krmivih
prisilio je gospodare, da su svoju pozornost svratili na sgodnu zamjenu za manjkajuću
krmu, a tu je prije svega granje, osobito ono foielogorice, Sto najveće nvaženje zaslužuje.