DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 229 kako se je pred njekoiiko godina gotovo i dogodila. Imade toliko ogromnib grana sasvim trulih, pak bi se ove mogle i bez bure odkinuti i strovalili na prolaznike. (Var. Viestnik.) Kako se razpoznaje ljetno i rimsko drvo. Od velike je važnosti za onoga, koji kupuje drvo za Jies, osobito gradjevno drvo, da znade, da H je dotično drvo ljeti ili zimi posje6eno. Dotičnik može bo samo tako izbje<5i znatnoj šteti, posto je drvo, a osobito gradjevno, kako je poznato, posječeno ljeti lošije, nego ono, koje je zimi sječeno. Drvo, koje se sječe, dok miruje vegetacija, a to je od mjeseca studena pa do travnja, sadržaje u stanicah veliku množinu škroba, Što ee nigda ne nalazi u drveću, koje je u ljetu posječeno. Zimsko je drvo uslied tog škroba mnogo čvršče i nepropustno, jer se gupljinice stanicah začepljuju škrobom. Zato se upravo n. pr. za pravljenje burađi i. t. đ, rabi samo zimsko drvo, jer bi se tekudina kroz šupljinJce jako izhlapljivala, kada bi se za to upotrebljivalo drvo, koje je ljeti posječeno. Škrobna srčika, koja se nalazi u zimskom drvetu, bojadiše se ljubičasto, spojiš li je s razredjenim jodom. Za to treba drvede koje se iztražuje, na presjeku namazati raztopinom joda; postane K ciela ploha skoro jednako žuta, sa ponješto svjetlo žutimi potezi, tada znamo, da je to drvo, za vegetacije posječeno, Svietlo-žuti potezi jesu oni traci, koji sadržavaju mnogo srčike, dočim su drvna vlakanca, stanice i staničja jednako žuta. Nasuprot se opaža da su škroboviti srčikasti traci na drvu, koje je posječeno, dok je vegetacija mirovala u jednobojnom žutilu ostalih djelovah drva (vlakanca, stanice, staničjej znatno tamniji, skoro kao crnilom urisani. Štetnost uporabe lišća za stelju. Da se uzmogne brojčano dokazati štetnost koja nastaje po šumsko tlo odatle, što se istomu oduzimlje šumska stelja, budnu prije njekoiiko godina u jednoj pedeset godina staroj, na pjeskovitoj ilovači u ravnici izrasloj i do onda od stelarenja zastit^enoj borovoj sastojini, na izkolčenih pokusnih plohah preduzeti iztražni pokusi. Te plohe obsizale su jedno jutro, odbodene su u skoro jednakih uzraslnih okolnostih, ter bje na istih ustanovljen popriečni prirast za jutro i godinu. Na jednoj takovoj pokusnoj plohi ostalo je i nadalje zabranjeno svako steljarenje. Na drugoj plohi steljarilo se svake godine. Na trečoj opet plohi steljarilo se svake druge godine, a na četvrtoj svake treĆe godine. Dobivena stelja sastojala se samo iz Četinja, pa se proračunalo, da je iznašala po jutru i godini popriečno 27—30 metr. centi osušenih Četinja. Med množinom popriečno dobivene stelje, na svakoj od one tri pokusne plohe za cielog vremena, nije se pokazala znatna razlika; druga je pokusna ploha dala po prilici 4 postotka vise stelje nego treda, a ova opet po prilici 2 postotka više nego Četvrta. Na svršetku pokusne periode, koja je na 12 godina ustanovljena bila, iztražene su sve Četiri pokusne plohe ponovno na sadašnji popriečni prirast vrlo točno, te su se pokazale prema prije 12 godina ustanovljenom popriečnom prirastu, sljedeče promjene : Na prvoj pokusnoj plohi poskočio je prirast, naprotiv pako spao je popriečni prirast kod svih ostalih trih pokusnih ploha i to: Na pokusnoj plohi II. za 30 postotaka j) » " ^^-» ^´^ » Priračuna li se k tim gubitkom još ovaj prirast, koji bi imao obzirom na odnosne pokusne plohe I. i kod ostalih pokusnih ploha nastupiti, tad postaje gubitak prirasta još znatnijim. Ovo padanje popriečnog prirasta nemože se na pokusnih ploha II., III. i IY. uz predstoječe predpostave nijednom drugom uzroku pripisati, nego sabiranju lišča za stelju. Izkazane pako brojke označuju stupanj, od kolike štete može biti steljarenje Šumam pod stanovitim! uvjeti. |