DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Kad je staJak za zemlju priČvrećeiij to mjeri visina od zemlje pa do elevi 0´35 mt., a kako je tlo vodoravno a i cijev vodoravno teče, to se ave može s^mo ustrijeliti, kad za žicu, polazeć izmedju puške i nesretnog zalogaja, zapne, nadamšuje 11 samo visinu od zemlje do pušćane cijevi; a navlastito se ustrijeliti s^mo mora ono, što za ^nesretni zalogaj" pograbi, o Čem sam se na svoje zadivljenje osvijedočio. U sedam noći, Što je puška ovako postavljena bila, postrielaše se tri lisice, jedan skitajudi se pas i jedan sirotan zec, koji je prolazeć izmedju nesretnog zalogaja i puške, za nategnutu žicu zapeo. Konačno budi mi dozvolieno napomenuti, da ovdašnja gg, lovci nalaze veoma probitačnim ovaj moj način ubijanja sa „samo-strieljajudom puškom" pa tu me stranom njihovi nagovori, a stranom gornji uspjesi ponukali da gornja izkustva saobdim Javnosti, nebili koji od gg, lovaca i mojih lugarskih drugova ter lovo-paziteljno osoblje, sebi i plemenitoj divljaci na korist a grabežljivcem na štetu i zator, ovakvu samo-strijeljajudu pušku upotrijebiti mogli*. Senj, u siečnju 1894, M a t i j a Š 0 j a t, kontrolni nadlugar imovne obćine ogulinske. O padaviei lovačkih pasa. Na lovačkog psa boce kadkada, a osobito nakon više satnog napornog lovljenja napasti žestoka, grčevita, padaviei nalična bolest. U slučajevih^ koje smo do sada promatrali, bili su psi, dok smo ih u lov vodili još svi priiično- svježi i zdravi. Doskora pako poče sad jedan, sad drugi pomamno skakati, sasvim bjesno sobom bacati, tužno zavijati, o svakojake se predmete česati i trti dok se napokon usljed prave padaviČne bolesti na tlo nesvaii. Istom je u novije vrleme živinarom pošlo za rukom, da pronadju uzrok toj bolesti. Po gdjekad se opazilo, da su psi padaviei podvrženi njeko vrieme prije nastupa te padavice slabo čuli. Tada su pregledavali najprije uši pasa i ustanovili, da se je u žukčacu ušijuh našlo mnogo grinja (Acarus), koje se je u uši uselilo, i tam-> se nevjerojatnom brzinom umnožalo. Ovo je po svoj prilici uzrokom ove osobite vrsti padavice, jer kada se isto prenjelo u uši drugih zdravih pasa, postali su i ovi epiletični, docim su odstranjenjem, osobito usmrčenjem grinja u ušima oboljelih pasa, ovi opet ozdravili. Oblik i smještaj ptičjih jaja u gnjezdih bio je predmetom studije Amerikanca Morisa Gibbsa. Iz tog studija razabiremo, da su jaja u gnjezdu skoro po geometričkih pravilih poredana tako, da prostor što bolje izpune, a ptici da pruže Što pogodniju pioštniu za sjed. Amerikanski ronac (Colymbus arcticus) leže svoja obadva očito duga eliptična jaja, kojih je promjer 2 i 5, po dužini jedno uz drugo, a tako isto čini grlica (Columba tui´tur) i kozodoj (Caprimulgus europaeus) sa svoja dva jaja. Bekasinke i daždenici (Charadrius pluvialis) nesu po Četiri prilično velika jaja sa šiljcima jedno prama drugom tako, da najmanji prostor zauzmu. Jedno, namjerice iz svoga položaja maknuto jaje, našli su sutradan opet na svom prvašnjem pravom mjestu. Prepelica (Coturnis) leže u svom gnjezdu često po 18. i vise jaja, ali ta su uviek tako smještena, da zapriemljuju najmanji prostor. Kod obilnijeg nošenja jaja naslaže ih ova ptica u obliku prstena sa šiljastim krajem na unutar tako, đa nikakov matematičar * „Sitmo-strleljajuće puške" odavna su poznate, ter su se i´ablle u slabo napireenih krajevJh za tamanjenje velikih grabež]jivaeah. No kod nas, a naročito oko kršnog Senja, u tolikoj blizini grada, nebi se iste smjele upotriebJjavati, kao što se u obče nebl smjele bez dozvole poli(;ieke vlasti i osobitih znakovah opreznosti nastavljati. Ta kako bi lahko mogli o žicu zapeti diete, čovjek, ter postati žrtvom tolike neopreznosti! Mi od uporabe takovog neracionalnog načina lova moramo samo odvraćati. Tko je ljubitelj lova, i komu nije stalo saaio do krzna ili kože, t^´j če liji haka doei i inim načinom. Hvatali, željezom, jazaveari i malimi pogoni. I ako je svake hvale vriedno, da pisac tetu tako strastveno progoni i tamani^ to bi bilo još ljepše kad bi zato rabio načine, osobam i tadjem imetku manje škodljive. Ured. |