DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 24 <-- 24 --> PDF |
.^^ 323 -» _Odtuti´ biva jasno, da tamo, gdje je dioba Sume izmedju dt-žave i krajiških ob-^ (fina faktično sprovedena, bezpovlastao prisvojenje drva u Žumab državnih po kra-^ jiških pravoužitnieih tvori kradju (§ 171. k. z.), ou drugčije je tamo, gdje ta dioba nije još faktično sprovedena. U takovom slut^aju nemaju se te šume, ni prava na iste prosuđjivati po zakonu od 8. lipnja 1871., nego se mora uzeti, da su iste u smislu paragrafa 18. krajiškoga temeljnoga zakona od 7, svibnja 1850. vazda još dobro državno i da krajiškim obiteljim u tih šumah pripada pravo šumskih služnostih (pravo -drvarije). Onaj pak, kojemu pripada pravo đrvarije, Čini uzimanjem drva bez doznake iii sa mjesta, gdje mu nije doznačeno po paragrafu 18. šumskog zakona od 3. veljače 1860. šumski prekršaj, koji po paragrafu 62. i 68. toga zakona spada pred političku vlast, kako je to uvodno jur iztaknuto. Kako se iz obaviesti kr. središnjeg povjerenstva za ođkup šumskih služnosti za sjedinjeno s Hrvatskom i Slavonijom krajiško područje u Zagrebu od 16. prosinca 1893. broj 10 vidi, šume u bivšoj ličkoj pukovniji nisu joŠte izmedju erara i obćina te pukovnije faktično podieljene, veo stimi sumarni upravlja državni erar kao i za obstojale krajine, te užiteiji imaju i sada pravo služnosti drvarije i paše u tih šumah. Kako se iz spina razabire, suma „Jelovi tavani" leži takodjer u području bivše ličke pukovnije, a osudjeni M. S. jesu članovi krajiške obitelji iz P., u nekadašnjoj ličkoj pukovniji, kojoj kao takovoj takodjer pripada pravo đrvat´ije u šumah državnih. S toga se na inkrimirani čin M, S. ne može uporabiti kazneni zakon (§ 171, i 450. k. z.), nego se isti ima prema gornjem razlaganju smatrati šumskim prekršajem, koji podpada kažnjenju političke oblasti. Iz toga sliedi, da je citlranimi osudami kr. kotarskog suda u Gr. i kr. sudbenog stola u Gr., koje čine M. S, podvrgoše pod ustanove kaznenoga zakona, povriedjen zakon u paragrafu 171. i 460. k, z., čega radi se pod paragrafu 286. stavka II. alin. 2. k. p. žalbi ništovnoj po kr. državnom nadodvjetničtvu na obranu zakona uloženoj mjesta daje, te se podjeđno rečene osude ukidaju, a M. S. odriešuje po paragrafu 250. točka 3. k. p. od obtužbe u tih osudah u grieh mu upisanog Čina tim, da se spisi ustupiti imaju nadležnoj političkoj oblasti na uredovanje (M. p. d.) Lovstvo. ]S"eđeljni lovci u Češkoj. Veoma su zanimivi statistički podatci o „Sonntagsjaegerih"*, ili lovcih, koji samo u nedelju imadu vremena, da mogu iči u lov. To su večinom trgovci i činovnici, no ima ovakovih ,,Sonntagsjaegerah´´ i medju posjednici i svedeniei. Prošle godine imali su ovi Nimrodi u Češkoj zakup lova u 12.348 obćinah, te se u svakoj občini izpucalo tečajem godiue najmanje po 1.000 hitacah. U ovom nedeljnom lovu ubijeno je : 13 starih ženah, 27 mužkaracah, 7 mladica, 3 djevojke. Ranjeno bijaše 3014 ijudih, ponajviše hajkašah. Osim toga ubiše nedjelni lovci 3 vola, 12 kravah, 132 teliča, 275 kozah, 72 ovce, 59 jaracah, 1 janje, 3.670 lovačkih i 11.419 skitajućih se pasah, 8762 mačke, 18 sr nj ak ah 455 srnah. 1149 zecevah, 3222 trčke, 2 6 gnjetljah, 845 vrebacah i 2 — kobile. Za učinjene štete bijahu nedjeljni lovci osudjeni na izplatu odštete od 633.093 for. i globah od 413.590 for., a liečnikora i odvjetnikom platili su 172.000 for. Povrh toga dosudjeno im je ukupno 74,088 satih zatvora za prekršaj proti sigurnosti života i vlastnićtva. r-^^ ]sf \ G-ojenje kunićah. Zadnje se je godine razširila iz Pariza ruska moda, da se, Ženske odječe i kostumi urešavaju krznom. Sbog ove mode poskočila je u cielom svietu ciena krznu, tako da se danas plača liep novac za kožu od zeca, mačke i kuniča. U Americi počeli su dapače gojiti vehke crne mačke samo radi krzna, koje se skupo placa. Najviše pako izplačuje se gojenje velikih kuničah, tako zvanih lapenah. koji daju ne samo tečnu pečenku, već i liepo, dobro plaćeno krzno. |