DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 23     <-- 23 -->        PDF

221 —


čeno, kradje, već šumski prekršaj, koji spada pod nadložGOst političkih
oblastih. (Žalba ništovna sa obranu zakona. — Eješitba kr. hrv.-skv.-dalm. stola
sedmorice kao suda kasacionalnoga od 8, veljače 1894. br. 4659 ex 1893.)


Osudom kr. kotarskog suda u Qr. od 25. listopada 1892. br. 1137 proglašen
je M. S. iz P. krivim prekršaja suprot sigurnosti vlastničtva, označenog u paragrafa 4S0.
fc. z. počinjena time, što si je iz državne Šume „Jelovi tavani" bez dozvole vlastnika
a svoje koristi radi, prisvojio drva u ukupnoj vriednosti od 9 for. 3 nč. te toga radi
osudjeu na zatvor od 8 dana, da plati kr. šumskom eraru odštetu od 4 for, 63 nvČ,
i 6 for. 75 n6. i da nosi troškove kaznenog postupa i ovrhe kazni. Uslied priziva M.


S. potvrdio je kr. sudbeni stol u G. kao sud pdzivni osiidom od 11. studenoga 1893.
gornju
osudu suda prve molbe.
Osudom kr. kotarskog suda u Gr. od 8. kolovoza 1893, broj 1037 proglašen je M,


S. iz P. krivim prekršaja suprot sigurnosti vlastničtva po paragrafu 460, k, z. po6injenog
time, što si je bezpovlastno i svoje koristi radi iz državne šume ^^Jelovi tavani"
prisvojio jelova drva u vriednosti od 9 for. 41 nČ. te radi toga osudjen na zatvor od
8 dana i da plati kr. šumskom eraru u ime odštete 12 for. 39 nČ. i da nosi troškove
kaznenog postupka i ovrhe kazni. Priziv M. S., uložen proti ovoj osudi, zabačen
je osudom kr. sudbenog stola u G. kao suda prizivnoga od 11, studenoga 1893,
broj 4549.
Povodom žalbe ništovne kr. državnog nadovjetničtva, podignute na obranu zakona,
sudio je kr. hrv.-slav.-dalm. stol sedmorice iza obavljene u punom viedu javne
razprave:


Da je rečenimi osudami povriedjea zakon u paragrafu 181. i 460. k. z., podjeduo
pak sve te osude ukinuti, M. S. po paragrafu 250. točka 3. k, p. riešiti
od obtužbe radi Činah pod 1. odnosno 3. ove vrhovne riešitbe napomenutih.


Razlozi : U paragrafu 18. krajiškog temeljnog zakona od 7. svibnja 1850.
izrečeno je, da su krajiške šume državno dobro, ali krajišnikom da u tih šumah pripadaju
služnosti, naročito pako, da im pripada pravo na gradju i goriva drva. Te
šumske služnosti zajamčene su krajišnikom i po paragrafu 9. šumskog zakona od 3.
veljače 1860., koji je kriepostan u hrv.-slavonskoj krajini te je u paragrafu 18. te


62. i 68- rečenog zakona izrikom navedeno, da šumski pravo-užitnici nepovlastnim prisvojenjem
drva iz državnih krajiških Šumah počine samo prekršaj šumskog kvara, i da
se takovi prekršaji samo po političkih oblastih kazniti imaju.
Po zakonu od 8. lipnja 1871. o odkupu Šumskih služnosti krajišnika u bivšoj
krajini imaju se ta prava Šumskih služnosti odkupiti i dokinuti tako, da se krajiškim
občinam izluči i u podpuno vlastniČtvo preda polovica onih kompleksa državnih šuma,
u kojih su do sada krajišnici šumske služnosti vršili, a druga polovica da ostane podpuno
vlastniČtvo države (§. 1. i 2.) Ta dioba ima biti izmedju države i skupnosti
svake pukovnijske občine (§ 4.); diobu imu sprovesti središnje povjerenstvo (§ 8).
Kadi primanja, uprave i gospodarstva lugova, Šuma i šumskih zemljišta, koja usljeđ
zakona od 8. lipnja 1871. imaju preči i u vlastniČtvo občina, imaju po zak. Čl. 1.
od 15. lipnja 1873. o imovnih obdinah n hrv. slavonskoj vojnoj krajini sačinjavati sve
mjestne občine spadajuče do sada k jednomu krajiškomu pukovnijskomu kotaru, jednu
posebnu samostalnu imovnu občinu. U šumah predanih tako imovnim obdinam vrše
krajiške obitelji svoje dosadanje pravo šumskih služnosti u smislu zakona od 15. lipnja
1873. 0 imovnih občinah u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini i zakona od 11- srpnja
1881, —- kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju njeke ustanove zakona od 15. lipnja
1873. i previšnjim riešenjem od 6. srpnja 1881. odobrenoga naputka za provedbu u
paragrafu 4, zakona od 8. lipnja 187 L o odkupu šumskih dužnosti odredjenoga uredjenja
načina i mjere zajedničkoga uživanja šuma i šumskoga tla za pravoužitnike po
pukovnijskih kotarih, a na šume predate državi, neimaju ti pravoužitnici tad više nikakova
prava.