DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
^ 219 Glede preinačenja glavnih uporabnih osnovab u šumah imovnih ob« ćinaii izdala je kr, zem. vlada pod 7. ožujka o, g. br. 1529. na sve svoje povjerenike sliedet^u normativnu naredbu; Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, razabrala je iz podnesenih izvjeŠeah svojih izaslanikah o pregledavanju šumah, da dosadanje glavne uporabne osnove za njeke gospodarstvene jedinice svojoj svrsi pođpuno ne odgovaraju obzirom na postoje(? e razmjerje dobnih razređab, budu^ se tim, Što se u svakoj od ovih posebice sječa vodi, u mnogih slučajevih uporaba starih porastlinah zavlači kroz eielu obhodnju, a često još ne dorasle porastline k sjeći privode; — zatim, da na poseb u tamopodručnih Šumah stare hrastove porastline danomice sve to vize propadaju i na vrieđnosti gube, imenito pako, da se u njekih hrastovih starih porastlinah broj sušaca nerazmjerno godimice umnožava, tako, da nastaje pogibelj, da cfe se vremenom, a prije nego bi ove porastline redovitom sječom k uporabi došle, veći dio stabalah osušiti, Čime bi se imovna obdina mnogo u novcu oštetila. Ove okolnosti ponukale su ovu kr, zemaljsku vladu^ da izda odredbu, kojoj je svrha, da se s jedne strane prestare, imenito hrastove, porastline u žto kradem vremenu uporabe i unovče, a s druge strane u nedozrelih ili bar skroz zdravih porast linah sječa privremeno obustavi i tim imovna obćina od novčanih gubitkah i žrtvah očuva. Povodom tim odredjuje se aliedeče: Gospodarstveni ured tamošnje imovne ob(Sine ima sporazumno s procleniteljem poprimiti shodne mjere, da se za takove šumske dielove glavne uporabne osnove svrsi shodno preinače, i to na taj način, da se više sadanjih gospodarstvenih jedinicah zajedno složi, te u mjesto, da se sječa vodi godimice u svakoj od svib gospodarstvenih jedinicah naposeb, treba, da se godišnji etat za sve ove gospodarstvene jedinice usječe samo u jednoj, ^a to odredjenoj i dolje niže pobliže označenoj gospodarstvenoj jedinici, dočim se sječa u ostalih predhodno obustaviti ima. — Kada ova izcrpljena bude, prelazi se tek sa sječom u drugu gospodarstvenu jedinicu. Time postiči če se u gospodarstvenom pogledu znatni probitci, jer 6e se modi prodavati veće hrpe, nadalje biti će vede branjevine, koje se laglje uzgojiti i nadgledati dadu, nadalje kod iznajmljivanja sječiuah na medjutomno poljsko gospodarenje dobiti če se veča najmovina; povrh toga uzčuvat 6e se zdravije sastojine za buduća vremena, doČim se loše sastojine sada unovčiti mogu i time predusretne znatnom gubitku, koji bi nastao usljed padanja prirasta na kakvoći hrastovih sastojinah. Buduć je pri tom sa financijalnoga stanovišta potrebito, da se ponajprije upotrebe prestare i oštećene porastline, valja prije sve stare šumske srezove točno pregledati te tom prigodom ustanoviti, da li je dotična porastlina: a) sasvim zdrava i u podpunom prirastu; b) nješto oštećena nu ipak još u dobrom prirastu; c) na polak oštećena i u padajućem prirastu; d) prestara i oštećena porastlina. Kazumjeva se samo po sebi, da se ima voditi sjeČa obratnim redom ovdje navedenih razvrstbah i toČno razlučiti redoviti užitak prema ustanovljenoj obhodnji i van* redni užitak (predhvat) obzirom na ustanovljenu uporabnu dobu. Obzirom pako na to, da su Šume krajiških imovnih obćinah obterećene služnostmi drvarenja gradivog 1 ogrievnog drva svojih pravoužitnikah, imati ee se gore spomenuta načela protegnuti samo na one šumske prediele, u kojih se uporabljuje uz redoviti još i vanredni užitak^ kao i na takove šume redovitog užitka, koje se obzirom na njihovu veliku novčanu vriednost, u istinu ne uporabljuju za pokriće pravouŽitniČkih potrebab, nego se upotrebljuju za trgovinu, i javno unovČuju, dočim se za ušumtjene pravoužitnike potrebita gradja i ogriev kupom sa drugih atranah pribavlja. |