DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 20 <-- 20 --> PDF |
318 — UISTJ^KI- Osobne viesti. Imenovanje. Ban kraljevinab Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je ime novati protustavnika ogulinske imovne obćine Bogoslava Hajek a šumskim procjeni teljem kod gradiške imovne obt^ine sa sustavnim! berivl. Gosp. Slavko Sutli(5, šum, pristav ogulinske imov. obćine, naimenovan je priv. kotarskim šumarom za urb. ob<5. Fužine, Benkovac Vrata-Slavica sa sjedištem u Fužinah, a podjedno povjerena mu je šum, uprava urb. obć, Lić, Dol, Smrika, Hreljm, RužiČ-selo i Ziobin. Grosp. Kudolfo Ernj, šum. pristav 11. banske imovne obćine, priv, kotarskim šnmarom za šumsko-upravni kotar „Vinodol´ sastojeći iz urb. im. obćinah Novi-Zagon, Bribir, Selce, Crkvenica, Sv. Jelena, Grižane, Belgrad, Drvenik i Sv. Jakob, sa sjedištem u Bribiru. Uspjeli višega državnoga šumarskoga izpita. Prema odredbi vis. kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, držan je u tekućem proljetnom roku viši državni izpit za samostalno vodjenje šumarskog gospodarenja od 23. do uključivo 26, travnja 1894. u prostorijali male saborske dvorane pod predsjedanjem gosp. Mije Vr b a ni c a, kr, zem. šumarskog nadzornika. Kao povjerenici fungirali su kod izpita gospoda: Kobert FiseLbach , kr. zem. Šumar, nadzornik, Ivan P a r t a Š, kralj, profesor šumarske struke u gosp. šumar, učilištu u Križevcib i Josip Kozarac , kr. državni gumarski upravitelj u Lipovljanih. Kod izpita obavljao je podjedno i poslove perovodje g. Pa r t a Š. K izpitu pristupilo je u svemu 5 kaudidatab, i to gospoda: Josip A u e, šumarski pristav kod križevaČke imovne obi;ine u Belovaru, Ferdinand Brodski ^ šum´ vježbenik kod otočke imovne občine u Otočcu; Bogoslav Kos o vic , protustavnik ^ računovodja kod slunjske imovne obćine u Eakovcu, Ivan Zavrašćan , šumar, vježbenik kod II. banske imovne obćine u Petrinji i Petar G a z d o v i <5, šum. vježbenik kod Gradiške imovne obćine u Oriovcu. Dne 23. i 24. travnja dobili su kandidati svaki dan po tri pismena pitanja iz raznih grupah šumarske znanosti, (koja ćemo naknadno saebćiti) — dae 25. i 26. pako obavljen je š njima ustmeni izpit i to redom vučenib brojevab. Po povjftrenstvenom zaključku, ocjenivši uspjeh pismenog i ustmenog izpita, proglašen je jedan kandidat dobr o osposobljen, a ostala Četvorica dovoljn o osposobljenima za samostalno upravljanje i vodjenje šumskoga gospodarenja, te se po tom može posljedak izpita smatrati povoljnim. Družtvene viesti. Slavno predsjedničtvo hrv.-slav. šumarskog družtva sazvalo je upravljajući odbor u sjednicu za dan 6. svibnja o. g., uz sljedeći dnevni red: 1. Čitanje i ovjevovljenje zapisnika odborske sjednice od 21. siečnja o. g. 2. Pređlog nadšumara otočke imovne obćine g. V. Perca glede mjesta za obdržavanje buduće glavne skupštine hrv.-elav. šum, družtva. 3. RieŠavanje spisah poslovne naravi. 4. Eventualni predloži gg, Članovah. Zakoni i normativne naredbe, Njegovoees. i kr.t.poštol8ko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjimriešenjein, od 26. ožujka 1894, po hrvatsko-slavonskom-dalmatinskom saboru votiranoj osnovi zakona, kojim se uredjuje stručna up rav a i šum sk o-gosp oda renj e u šum ah stojećih pod osobitim javnim nadzorom, preblagoativo podieliti previšnju Svoju sankciju. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
^ 219 Glede preinačenja glavnih uporabnih osnovab u šumah imovnih ob« ćinaii izdala je kr, zem. vlada pod 7. ožujka o, g. br. 1529. na sve svoje povjerenike sliedet^u normativnu naredbu; Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, razabrala je iz podnesenih izvjeŠeah svojih izaslanikah o pregledavanju šumah, da dosadanje glavne uporabne osnove za njeke gospodarstvene jedinice svojoj svrsi pođpuno ne odgovaraju obzirom na postoje(? e razmjerje dobnih razređab, budu^ se tim, Što se u svakoj od ovih posebice sječa vodi, u mnogih slučajevih uporaba starih porastlinah zavlači kroz eielu obhodnju, a često još ne dorasle porastline k sjeći privode; — zatim, da na poseb u tamopodručnih Šumah stare hrastove porastline danomice sve to vize propadaju i na vrieđnosti gube, imenito pako, da se u njekih hrastovih starih porastlinah broj sušaca nerazmjerno godimice umnožava, tako, da nastaje pogibelj, da cfe se vremenom, a prije nego bi ove porastline redovitom sječom k uporabi došle, veći dio stabalah osušiti, Čime bi se imovna obdina mnogo u novcu oštetila. Ove okolnosti ponukale su ovu kr, zemaljsku vladu^ da izda odredbu, kojoj je svrha, da se s jedne strane prestare, imenito hrastove, porastline u žto kradem vremenu uporabe i unovče, a s druge strane u nedozrelih ili bar skroz zdravih porast linah sječa privremeno obustavi i tim imovna obćina od novčanih gubitkah i žrtvah očuva. Povodom tim odredjuje se aliedeče: Gospodarstveni ured tamošnje imovne ob(Sine ima sporazumno s procleniteljem poprimiti shodne mjere, da se za takove šumske dielove glavne uporabne osnove svrsi shodno preinače, i to na taj način, da se više sadanjih gospodarstvenih jedinicah zajedno složi, te u mjesto, da se sječa vodi godimice u svakoj od svib gospodarstvenih jedinicah naposeb, treba, da se godišnji etat za sve ove gospodarstvene jedinice usječe samo u jednoj, ^a to odredjenoj i dolje niže pobliže označenoj gospodarstvenoj jedinici, dočim se sječa u ostalih predhodno obustaviti ima. — Kada ova izcrpljena bude, prelazi se tek sa sječom u drugu gospodarstvenu jedinicu. Time postiči če se u gospodarstvenom pogledu znatni probitci, jer 6e se modi prodavati veće hrpe, nadalje biti će vede branjevine, koje se laglje uzgojiti i nadgledati dadu, nadalje kod iznajmljivanja sječiuah na medjutomno poljsko gospodarenje dobiti če se veča najmovina; povrh toga uzčuvat 6e se zdravije sastojine za buduća vremena, doČim se loše sastojine sada unovčiti mogu i time predusretne znatnom gubitku, koji bi nastao usljed padanja prirasta na kakvoći hrastovih sastojinah. Buduć je pri tom sa financijalnoga stanovišta potrebito, da se ponajprije upotrebe prestare i oštećene porastline, valja prije sve stare šumske srezove točno pregledati te tom prigodom ustanoviti, da li je dotična porastlina: a) sasvim zdrava i u podpunom prirastu; b) nješto oštećena nu ipak još u dobrom prirastu; c) na polak oštećena i u padajućem prirastu; d) prestara i oštećena porastlina. Kazumjeva se samo po sebi, da se ima voditi sjeČa obratnim redom ovdje navedenih razvrstbah i toČno razlučiti redoviti užitak prema ustanovljenoj obhodnji i van* redni užitak (predhvat) obzirom na ustanovljenu uporabnu dobu. Obzirom pako na to, da su Šume krajiških imovnih obćinah obterećene služnostmi drvarenja gradivog 1 ogrievnog drva svojih pravoužitnikah, imati ee se gore spomenuta načela protegnuti samo na one šumske prediele, u kojih se uporabljuje uz redoviti još i vanredni užitak^ kao i na takove šume redovitog užitka, koje se obzirom na njihovu veliku novčanu vriednost, u istinu ne uporabljuju za pokriće pravouŽitniČkih potrebab, nego se upotrebljuju za trgovinu, i javno unovČuju, dočim se za ušumtjene pravoužitnike potrebita gradja i ogriev kupom sa drugih atranah pribavlja. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^ 220 — Ove preinake glavne uporabne osnove imadu ee provesti tekom god. 1894., tiu tako, da se sa sječom po novih osnovali bude vetS u prometnoj godini 1894./5. započeti moglo. U tu svrhu valja svakako, da se iste do 15. kolovoza ovamo na odobrenje predlože. Izbor odnosnih gospodarstvenih jedinieah, na koje se gore razložena načela uporaviti mogu i moraju, prepušta se gospodarstvenomu uredu i procienitelju tamošnje imovne obćine, komu mjestne i porastlinske prilike najbolje poznate biti moraju, te će se kr, zemaljska vlada o tom svojedobno, po svojih izaslanicih osvjedočiti. Dodatak za pojedine im. obćine: Budu<5 je pako osim toga ustanovljeno, da se u tamopođručoih starih hrastovih porastlinah nalazi mnogo suhara, koji do danas naposeb izvađjeni nisu, nego se samo u toliko upotrebljuju, u koliko se nalaze u redovitih sječinah ih u koliko budu po vjetru oboreni, dakle kao vjetrolomi i izvale, čim se gubi godimice mnogo na vriednosti subarah, to se poziva gospodarstveni ured tamošnje imovne občine, da učini ehodne odredbe, da se još tekučeg proljeća u svakom srezu izbroje, obilježe i prociene svi sušei. Obilježenje i prociena ima se obaviti tako, da se svako stablo brojnim kolom u prsnoj visini providi tekučim brojem i uvrsti u jednu od sliedečih razvrstbah, koje se imaju pri tom za podlogu uzeti: a) šušci bez kore i sasvim crvotočni; b) šušci na pol oguliti i nješto crvotočni; c) šušci samo nješto oguliti i većim dielom zdravi; d) netom nastali, sasma zdravi sušci ili stabla, koja su se tek sušiti počela. Izkazi tih subarah i predloži glede uporabe istih u razne svrhe, i to : za gradju občiuam i pravoužitnikom, ili za malo- i veleprodaju, imaju se do konca lipnja 1894. ovamo podaieti zajedno sa predlogom, da li se prema mjestnim prilikam, imaju svi za veleprodaju namienjeni suhari u jednoj ili više hrpah prodati i uz koje ciene. Svakako valja prigodom sastavka drvosjeČnoga predloga za prometnu godinu 1894.^5. drvnu zalihu ovih suharah uzeti u obztr i odbiti od godišnjega etata. Glede obhodnje tamopodručnih visokih hrastovih Šumah, koja je ustanovljena sa 100 godina, mora se iztaknuti, da je prenizka, jer hrastova stabla tamošnjeg područja u toj dobi ne samo da dobro prirašćuju, nego nisu niti zadobila još takove dimensije, a da bi se uporaba istih sa financijalnog stanovišta opravdati dala. Obhodnju za visoke hrastove Šume valja s toga povisiti na 140 godina, i to, koli za one šumske prediele, koji če se prema gore iztaknutim načelom na novo urediti, toli i za ostale, koji če se uživati po dosadanjoj osnovi, nu za ove potonje tek prigodom prve revizije uporabne osnove. Da se pako pravoužitnikom osjegura pokriče potrebe na ogrievnom drvu iz Šumah imovne obćine, valja, da gospodarstveni ured prema potrebi u onih šumskih predielih, koji su svojim položajem, veličinom i obrastom prikladni za nlzko šumarenje, uvede ovu vrst uzgoja, da se tim dosadanjoj nestašici na ogrjevnom drvu trajno na put stane. Obzirom konačno na to, što se je izpostavilo, da je u tamošnjih Šumah učinjen predhvat na drvnoj gromadi prema dosadanjoj gospodarstvenoj osnovi, valja ovaj predhvat prištednjom postepeno izravnati i to, kod onih gospodarstvenih jedinieah, za koje če se preraditi uporabne osnove prema uvodno iztaknutim načelom, odmah kod sastavka tih osnovah, a kod ostalih prigodom prve revizije uporabnih osnovah. Nu ipak imadu se ved sada sastaviti i ovamo predložiti izkazi o učinjenih predhvativ u pojedinih gospodarstvenih jedinieah sa predlogom, kada i na koji način če se izravnati i da li su moguće već u kojih gospodarstvenih jedinieah prištedjeni. Krajišnici, kojim pripada pravo drvarije u državnih šurnab, gdje još Bije provedena dioba šume izmedju države i krajiških obćinah, ne počinjaju uzimanjem drvah bez doznake ili sa mjesta, gdje im nije drvo dozna |
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 23 <-- 23 --> PDF |
221 — čeno, kradje, već šumski prekršaj, koji spada pod nadložGOst političkih oblastih. (Žalba ništovna sa obranu zakona. — Eješitba kr. hrv.-skv.-dalm. stola sedmorice kao suda kasacionalnoga od 8, veljače 1894. br. 4659 ex 1893.) Osudom kr. kotarskog suda u Qr. od 25. listopada 1892. br. 1137 proglašen je M. S. iz P. krivim prekršaja suprot sigurnosti vlastničtva, označenog u paragrafa 4S0. fc. z. počinjena time, što si je iz državne Šume „Jelovi tavani" bez dozvole vlastnika a svoje koristi radi, prisvojio drva u ukupnoj vriednosti od 9 for. 3 nč. te toga radi osudjeu na zatvor od 8 dana, da plati kr. šumskom eraru odštetu od 4 for, 63 nvČ, i 6 for. 75 n6. i da nosi troškove kaznenog postupa i ovrhe kazni. Uslied priziva M. S. potvrdio je kr. sudbeni stol u G. kao sud pdzivni osiidom od 11. studenoga 1893. gornju osudu suda prve molbe. Osudom kr. kotarskog suda u Gr. od 8. kolovoza 1893, broj 1037 proglašen je M, S. iz P. krivim prekršaja suprot sigurnosti vlastničtva po paragrafu 460, k, z. po6injenog time, što si je bezpovlastno i svoje koristi radi iz državne šume ^^Jelovi tavani" prisvojio jelova drva u vriednosti od 9 for. 41 nČ. te radi toga osudjen na zatvor od 8 dana i da plati kr. šumskom eraru u ime odštete 12 for. 39 nČ. i da nosi troškove kaznenog postupka i ovrhe kazni. Priziv M. S., uložen proti ovoj osudi, zabačen je osudom kr. sudbenog stola u G. kao suda prizivnoga od 11, studenoga 1893, broj 4549. Povodom žalbe ništovne kr. državnog nadovjetničtva, podignute na obranu zakona, sudio je kr. hrv.-slav.-dalm. stol sedmorice iza obavljene u punom viedu javne razprave: Da je rečenimi osudami povriedjea zakon u paragrafu 181. i 460. k. z., podjeduo pak sve te osude ukinuti, M. S. po paragrafu 250. točka 3. k, p. riešiti od obtužbe radi Činah pod 1. odnosno 3. ove vrhovne riešitbe napomenutih. Razlozi : U paragrafu 18. krajiškog temeljnog zakona od 7. svibnja 1850. izrečeno je, da su krajiške šume državno dobro, ali krajišnikom da u tih šumah pripadaju služnosti, naročito pako, da im pripada pravo na gradju i goriva drva. Te šumske služnosti zajamčene su krajišnikom i po paragrafu 9. šumskog zakona od 3. veljače 1860., koji je kriepostan u hrv.-slavonskoj krajini te je u paragrafu 18. te 62. i 68- rečenog zakona izrikom navedeno, da šumski pravo-užitnici nepovlastnim prisvojenjem drva iz državnih krajiških Šumah počine samo prekršaj šumskog kvara, i da se takovi prekršaji samo po političkih oblastih kazniti imaju. Po zakonu od 8. lipnja 1871. o odkupu Šumskih služnosti krajišnika u bivšoj krajini imaju se ta prava Šumskih služnosti odkupiti i dokinuti tako, da se krajiškim občinam izluči i u podpuno vlastniČtvo preda polovica onih kompleksa državnih šuma, u kojih su do sada krajišnici šumske služnosti vršili, a druga polovica da ostane podpuno vlastniČtvo države (§. 1. i 2.) Ta dioba ima biti izmedju države i skupnosti svake pukovnijske občine (§ 4.); diobu imu sprovesti središnje povjerenstvo (§ 8). Kadi primanja, uprave i gospodarstva lugova, Šuma i šumskih zemljišta, koja usljeđ zakona od 8. lipnja 1871. imaju preči i u vlastniČtvo občina, imaju po zak. Čl. 1. od 15. lipnja 1873. o imovnih obdinah n hrv. slavonskoj vojnoj krajini sačinjavati sve mjestne občine spadajuče do sada k jednomu krajiškomu pukovnijskomu kotaru, jednu posebnu samostalnu imovnu občinu. U šumah predanih tako imovnim obdinam vrše krajiške obitelji svoje dosadanje pravo šumskih služnosti u smislu zakona od 15. lipnja 1873. 0 imovnih občinah u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini i zakona od 11- srpnja 1881, —- kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju njeke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. i previšnjim riešenjem od 6. srpnja 1881. odobrenoga naputka za provedbu u paragrafu 4, zakona od 8. lipnja 187 L o odkupu šumskih dužnosti odredjenoga uredjenja načina i mjere zajedničkoga uživanja šuma i šumskoga tla za pravoužitnike po pukovnijskih kotarih, a na šume predate državi, neimaju ti pravoužitnici tad više nikakova prava. |