DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Čim, ako drvo na novo potjera, onda se i na novo stvara proljetno drvo; ovim načinom mogu se, ako je drvlje ogolilo usljeđ gusjenica ili prelazniii vrlo jakih suša, u jednoj god´ni stvoriti dva goda. Iz navedenoga vidi se, da su nazori naučnjaka o stvaranju godovž. vrlo različiti, a osobito stoje si nazori Hartig a i Wieler a u oštrom protuslovju. Pod takovimi okolnostmi neizbježivo je, da je i položaj nevježa na polju botaničkom, šumara i praktičara vrlo težak, te im nije lako stvoriti si vlastiti sud u tom pitanju, koje bi, kad bi dovoljno razjašnjeno bilo, od zamašnih posljedicab za šumarsku praksu bilo. Što se nas tiče, to smo gotovi priključiti se nazorom Wieler a s razloga, jer ih temelji na točnih pokusnih iztraživanjih. S druge pako strane ne smiju se s vida pustiti, da se dokazivanje Wielerov o tiče samo razlikž, u opruživosti elementarnih organa, dočim neposredno ne razjasnjuje debljanje staničnog tinja, koje, barem kod četinjača, ponajviše prati stvaranje jesenskog drva i koje je K. Hartig a podpunim pravom dovesti moglo do zaključka, da je to znak obilnije hranitbe kambija. Stvar je stručnjaka na polju anatomićko-fizioložke botanike, da ova pitanja dalje razbistre; nevježe će se pako, usljed vrlo različitih i protuslovnih mnienja, koje su naučnjaci u tom pogledu postavili, cieli ovaj predmet dojmiti tako, da se pitanje o stvaranju godovah nemože razjasniti jednim jedinim razlogom, već samo sudjelovanjem raznih činbenikah, kojih se učinci u raznih smjerovih pokazuju, kako u obće kod problema, koj se temelji na vrlo zamršenih odnošajih, kakovim se i naš predmet smatrati mora, inače nije niti moguće. Da se u ovoj stvari uzmogne doći do kakova zaključka, nuždno je, da se ono, 0 čem se mnienja naučnjaka ne razilaze, već se slažu, skupi u jednu cjelinu. Prema tomu će se morati uz prinzdržaj dalnjeg objašnjaja omnjenjih glede upliva vanjskih hranitbenih odnošaja i naročito sadržaja vode u kambiju, osobito naglasiti, da izmedju razvoja lišća i stvaranja provodnih puteva u godu postoji nepobitni nutarnji savez i da godovi, po riečih Wielerovih , moraju biti odrazom razvoja listovnih organa. U prvom stanju razvoja, kada drvo tjera i lišće živahno izbija, i tim ne samo množ listnih organa, nego i transpirajuću dobu povećava, stvara kambij tomu odgovarajuće provodne puteve, cjevčice i tracheide sa širokimi datinami. Kada je pako rastenje ovih organa donekle dovršeno, onda oni mogu tim vise svoje tvorbene djelovanje obratiti dovodjenju tvarih, potrebitih onim elementarnim organom, kojim je zadaća, da u prvom redu mehanički učvrste staničevje, I tako sam se primakao drugom dielu moga predavanja, pa ću još govoriti 0 tehničkih svojstvih drva, koja ću sa stanovišta, kako se ona odnose prama anatomičkom sastavu drva, podvrći kratkom razpravljauju. Biti će shodno ovaj predmet razstaviti i najprije govoriti o specifičkoj težini, kao mjeri za dobrotu drva, onda o goiivosti, skopčanoj sa kemičkimi procesi i napokon: o mehaničkih svojstvih kao takovih. — B. (Nastavit 6e se). |