DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 216 - Nadalje se stižu nazori Wielerovi s Hartigovimi i u tom, što onaj svadja razliku u radialnoj opruženosti elementarnih organa proljetnog i jesenskog drva, na nejednakost hranitbenih odnošaja kambija, u raznih fazah vegetacije. Nasuprot pobija Wieler u cielosti Hartigovu tvrdnju, da ima proljetno drvo lošijoj, a jesensko boljoj branitbi kambija zahvaliti svoj postanak. Dok Wiele r naglašuje potrebu, da se o razlikah u opruživosti elementarnih organa proljetnog i jesenskog drva, kao i orazlikah u debljanju staničnog tinja obostranih elementarnih organa mora razpravljati kao dviuh sasma posebnih i različitih problemih, iztiče on ujedno, da debljanje staničnog tinja u jesenskom drvu ne stoji u nikakvom savezu sa stvaranjem godova, pošto je onog naći i u proljetnom drvu, prema ćemu sačinjavaju glavnu točku toga problema samo razlike u opruživosti elementarnih organa. Nu u tom potonjem pogledu tvrdi Wieler baš obratno od Hartiga i pripisuje jaču radialnu opruženost elementarnih organa proljetnog drva, boljoj hranitbi kambija i dosljedno tomu slabiju opruženost stanica u jesenskom drvu, lošijoj hranitbi kambija u jesen. Wiele r to osniva na svojih pokusih, kojimi mu je pošlo za rukom ustanoviti, da se veličina radialnih promjera elementarnih organa mienjati može, ako im hranitbene uvjete promjenimo, dapače da je umjetnim načinom moguće posve odstraniti granice godovi. Polazeć sa stanovišta, da su „dobra i lošija hranitba" vrlo netočni pojmovi, raztvara "Wieler hranitbene odnošaje na pojedine činbenike i zatim izpituje posebice, ponajprije djelovanje raznog sadržaja vode na kambij, nadalje upliv anorganskih i konačno organskih hraniva na opruživost elementarnih organa. Pri tom dolazi on do sljedećih zaključkah: da doduše sva tri činbenika djeluju na opruživost stanica, da se ali proučavanje upliva mineralnih i organskih hraniva dalnjimi pokusi upodpuniti mora, te da se prema tomu stvaranje proljetnog i jesenskog drva u prvom redu mora pripisati različitom sadržaju vode u kambijalnih stanica, i to u tom smislu, da je veća radialna opruženost elementarnih organa u proljetnom drvu i obratno manja opruženost istih u jesenskom drvu ovisna o većoj množini vode u kambiju s proljeća, odnosno od pomanjkanja vode u istom u jesen. Još ćemo spomenuti mnienje trećega pisca o tom predmetu. F. Schwarz se u svojoj „šumskoj botanici" glede hranitbenih odnošajah podpunoma razilazi od obojice prvašnjih fiziologah, naročito u tom, što on hranitbenim odnošajem u obće ne pripisuje nikakove važnosti, navodeć, da se ne može smatrati različita hranitba kambija uzrokom stvaranju godovah, buduć je svako doba godine dovoljno razpoloživih pričuvnih tvarih u drvu. Zatim se približuje Schwarz nazorom Wielera, te ion drži, da voda, što ju biljka treba, posredno upliva na stvaranja godovah, akoprem se nezna, kako se taj upliv mehanično uprihčuje. Da podupre to svoje mnienje pokazuje on, da na pr. kod listača, ako u ljetu lišene budu lišća, potrošak vode najednoč vrlo jako padne i podjedno se stvara jesensko na mjesto proljetnog drva, do |