DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 215 — Po njegovu moraju se za objašajaj tvorbe gođovah uvažiti dva po sebi ra^lična, ali skoro nvjek uzporedo postojeća učinka. Jedan bi se činbenik morao tražiti u okolnosti, što je u proljeće kada stablo tjerati i pupati poeme, iiajnuždoije, da se što prije i izdašno udovolji potrebi transpiracije u drvu. Ova potreba jest povodom, da se ponajprije stvara drvo, od provodnog- stanićevja^ i to kod četinjača od tracheidab sa šlrokimi đutinami,! a kod listača iz mnogo velikih cjevčica, dočim, kad je drvo podpuno listalo, a u novom se godu već stvorilo dovoljno voda vodećeg drva, odgovarajućeg potrebi transpiracije, onda drvo razvija više takove organe, koji su mu za njegovo; očvršćenje potrebiti. Osim toga drži Hartig , da bi obzirom na to^ što je upravo kod srčikastog drva ponajviše proljetni pojas snatno velik i vrlo šupljikav, dočim su kod bjeličastog drveća gotovo bez razlike cjevčice više pravilno u godu razdieljene, valjalo i tu tražiti njeku svezu izmedju stvaranja cjevčanog pojasa i stvaranja srčike. Drugi momenat za razjašnjenje razlike izmedju proljetnog i jesenskog drva valjalo bi po Hartigovoj teoriji tražiti u različitoj hrani kambija, koja, prouzročuje razhčitost u odebljanju staničnog tinja, te smatra Hartig veću gustoću i dobrotu ljetnog drva naprara proljetnom kao posljedicu bolje hranitbe kambija u ljetnih mjesecih naprama manjkavom hranjenju s proljeća. K tomU; bi još djelovala dva uzroka. Ponajprije to, da u proljeća drveće nove izbojke, na račun pohranjenih pričuvnih tvari razviti mora i s toga još malo novih tvari stvarati može za god, zatim da su u proljeću vanjski odnošaji hranitbe drveća manje povoljni s razloga, što je toplota zraka i tla još nizka, te je poradi kratkoće dana djelovanje svjetla još slabo, dočim su ovi svi vanjski odnošaji u ljetnih mjesecih mnogo povoljniji. Kad bi se ta Hartigov a teorija potvrdila, to bi nam se mnoga opažanja: kao upliv starosti drveća, stojbine i sklopa na kakvoću drva u drugom hcu prikazala, nego što je to dosada bivalo. . ; Nu ova R. Hartigov a teorija o stvaranju godovah nije ostala ne napadnuta- Naročito je proti njoj ustao u najnovije doba Wieler , koji je svoja mnienja o tom predmetu objelodanio djelomice u botaničkih stručnih listovih, a dielomice u posebnoj razpravi: „0 odnošajih izniedju drugotnog debljanja i hranitbe drveća", u Tharandskom šumarskom godišnjaku" (godište 1892.) Mnienja obih učenjakah siažu se ponajprije u tom, što Wiele r naglasuje suvisloet izmedju proizvodnje i razvoja organa lišća i stvaranja odvodnih puteva u godovih. Od manje je svakako važnosti, što Wieler protuslovi Hartig ovom navodu, da umanjenje broja cjevčica u jesenskom drvu stoji u savezu sa stvaranjem srčike, te navadja, da u obće samo malo posljednjih godova vodi vođu u drvu, svejednako, da li je to srčikasto ili bjeličavo. W i e 1 e r razjasnjuje dapače nraaujenje cjevčica u jesenskom drvu tim, što se za vrieme tvorbe jesenskog drva manje listnatih organa stvara, nego li je to slučaj u ljetnoj i proljetnoj dobi vegetacije. |