DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 214 — Drugi pisci, tako F. Schwar z u svojoj „šumskoj botanici", misle, da bi se imalo ostati kod starog uobičajenog naziva „jesensko drvo", jer da po R. Hartigu preinačeni naziv ipak ne vriedi za sve odnošaje, tako na pr. kod korenja prestaje debljanje tek koncem listopada i kasnije. Razlika izmeđju proljetnog i jesenskog drva prouzročena je stranom usljed nejednakosti oblika istih elementarnih organa u obih pojasih, stranom usljed različitosti elementarnih organa strnih. Prvo vriedi za četinjače, dočim ćemo kod listača oboje naći. Pocrnimo sa četinjačama, kojih je drvo u obće jednostavnije sastavljeno. Četinjačama manjkaju cjevčice i libriformvlakanca, te je s toga i razlika izmeđju proljetnog i jesenskog drva, koja je dosta oštro provedena, prouzročena jedino usljed nejednakosti tracheida u obih pojasih. Tracheide proljetnog drva odlikuju se naime, kada ih prorežemo, širokimi dutinami i pravilnimi oblici s približno jednako razvitim promjerima u smjeru polumjera i tangente, ili kako obićna oznaka glasi, one su razmjerno znatno „radialao opružene", a k tomu im je obično i tinj tanak. Nasuprot pokazuju tracheide jesenskog drva, i to tim više, čim se više približujemo kraju goda, ne samo, da su im dutine uže i da im je oblik usljed kratkih radialnih promjera splošten, nego da im i tinj sve to deblji biva. Obzirom na te razlike prozvao ih je K Harti g ^okruglim! vlaknatimi vrstami" i „širokimi vlaknatimi vrstami* (Rund- und Breitfaserschichten). Kod listača postoji doduše slični odnošaj glede jače radialne opruženosti i tomu odgovarajućih širih tracheidalnih dutina izmedju proljetnog i jesenskog drva, ali ta razUka nije ovdje tako očita kao kod četinjača, pa se i granica goda u listačah prikazuje običnom oku u podobi razmjerno tanke certe. Čini se, da je ovdje od veće važnosti to, što u jesenskom drvu imade mehaničkih elementab, dakle libriformvlakanaca, u većem broju. Nu ponajglavniji razlog za oznaku godova kod listača jest: broj, razdielba i kakvoča cjevčica. U proljetnom drvu naime jesu cjevčice ne samo mnogobrojnije, nego su im i dutine šire, usljed česa i proljetno drvo izgleda šupljikavije i svjetlije. Ovo doduše nevriedi u istoj mjeri za sve vrsti drveča, na čem se i osniva po Nordlinger u uvedena i uobičajena razdioba listača u „kružno rupičaste", na pr. hrast, jasen, briest, i u „razsijano rupičaste vrsti", na pr. bukva, grab, javor, joša, lipa itd. Ali u jednom i drugom slučaju vlada pravilo, da broj i širina cjevčicah od središta napram obodu, pada. Uzroci stvaranju godova nisu još niti danas dovoljno razjašnjeni; nasuprot ovo je jedan od onih problema, o kom se najviše prepire. Starija po Sa eh su postavljena „theorija o pritisku kore", koja je htjela stvaranju sploštenib i odebljalih organa u jesenskom drvu, naći razlog u povećanom pritisku kore tekom vegetativnog doba, napuštena je, odkada je Krabb e pokusi dokazao, da u istinu takova razlika u raznih godišnjih dobah u pritisku kore nepostoji. Novu teoriju o stvaranju godova postavio je Pv. Hartig . |