DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 15 <-- 15 --> PDF |
" 213 — značajne duge stanice, kojih su pikojice velikim dvorcem obkoljene, ter o kojih se drži, da vode vodu u drvu. Kod četinjača, kojima kako spomenusmo manj kaju cjevčice, sačinjavaju tracheiđe najveći dio staničevine. Kod listača nalaze se više osamljene, i to redovito samo u blizini cjevčica. Libriform vlakavca ili palikovnice, koje su dobile ime poradi svoje sličnosti sa likovnicama, razlikuju se od tracheida poglavito svojim vrete nastim oblikom, zatim, što im je stanični tinj deblji, a dutina uzka, nadalje, što se piknjice u malom broju nalaze, ili posve manjkaju. Njih ćemo naći samo kod listača, a od njih ovisi ponajviše gustoća dobrota drva. U drvu nalazeći se parenchj m moramo, barem u mladom drvu, sma trati živućim staničevjem, čije stanice imaju tanki tinj i sadržavaju proto plasmu, te su s toga i sposobne za pohranu pričuvnih tvari. U koliko se je parenchjmsko staničje razvilo u podužnom smjeru, zovemo ga „točni parenchjm" (Strangparenchjm), a naći ga je ponajviše bez cjevčica i tracheida. Ovom nasuprot razvio se je „cjepčji pareuchjm" (Markstrahlen- Parenchym) u popriečnom smjeru. Kod večine drveća, kao kod listača i kod jele, sastoji se cielo staničevje ciepaca iz parenchjma; nasuprot kod njekih četinjača (omorika, bor, ariš) naći ćemo gore i dole tako zvane popriečne tracheiđe koje granice sa parenchjmom. Široki ciepci, koji se nalaze kod pojedinih vrsti drveća, kao kod hrasta i bukve, sastoje se iz mnogobrojnih uzporedo ležećih brojčanih nizova, dočim se uzki ciepci sastoje iz jednoga ili samo njekoliko staničnih nizova. Mora se primjetiti, da su ova dosada spomenuta staničevja medjusobno uzko spojena, te nam s toga i drvo predstavlja kompaktnu massu. Iznimku čine samo smolnice, koje se nalaze u drvu njekih naših četinjača (omorika, bor, ali ne jela) i služe za pohranu izlučina, o kojih se misli, da su nastale usljed raztvorbe obližnjih stanica. Na ovo nam je još nadovezati o načinu, kako godovi drvo izgradjuju. Jasno je, đa se razlučba drva u koncentričke manje više okrugle kolobare, koji nam predočuju proizvod vegetativnog djelovanja u jednoj godini, radi česa ih i zovemo godovi, mora svesti na razni anatomički sastav elementarnih organa u raznih odlomcih vegetativnog razdobja. Nu prem da se u jednom te istom godu stvoreni pojasi često puta nedadu razlučiti, već prelaze jedan u drugi, to se ipak posljednji pojas sadašnjega i početni sliedećeg goda točno razlikuju. Što se naziva tiče, to su prije oba, unutar jednoga goda nalazeća se pojasa zvali obično „proljetno drvo" i „jesensko drvo". Nu ovaj potonji naziv napao je R. Harti g i predložio, da se mjesto „jesenskog drva" nazove „ljetnim drvom", obzirom na posljedke njegova iztraživanja, po kojih bi ovo imalo nastati zaista u ljetnih mjesecib. |