DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 212 — drva, premda nam je znanje o tih odnošajih još vrlo nepodpuno. Od manje je važnosti to, da nas anatomički sastav oborenog drva uči poznavati vrst drveća. Kušajući u kratko nacrtati anatomički sastav našeg domaćeg drveća, mo ramo ponajprije razlučiti „prvotne provodne snopiće" od „drugotnog drva". Prvi su u najmladjih organih srčike i kore unutar osnovnog stanicevja gotovo kružno poredani, te ih jedino ciepci razstavljaju. Pojedini cievni snopić sadržaje iznutra drvovinu (Xylem), a izvana liko. Jedno od drugoga razstavlja kambij. Neprekidnom razdiobom stanica stvara kambij posebni kolobar i tvori tekom dalnjih vegetativnih razdoblja medju, izmed vanjskog diela, kore i unutarnjeg nas zanimajućeg diela, drugotnog drva. Što se tiče sastava drugotnoga drva, to se prema fizioložkim funkcijama pojedinih njegovih dielova, obično razlikuju kod njega tri stanična sustava. Traehealni sustav, sastojeći iz cjevčica i tracheida; palikovni i libriform sustavi parenchjmatički sustav. Ovi sustavi razlikuju se kako u anatomijskom, tako i u fizioložkom pogledu. Trachealnom sustavu pripada zadaća, da vodi vodu u drvu, palikovnom sustavu, da učvrsti staničevje, a pareuchimatičkom sustavu, da vodi i slaže parenchjmatičke tvari. Razdioba ovih posala na spomenuta staničevja nije doduše točno provedena, te postoje pri tom mnogi prelazi. Tako na pr. sudjeluju traćheide, naročito kod četinjača, kojim palikovnice manjkaju, pri očvršćenju stabla, a isto tako posreduje po jednoj od novijih teorija (od Godlewsky-a) parench/raatičko staničevje kod kolanja vode u drvu. Nu svakako pruža razlučba gornjih trijuh sustava dobar oslon za razdiobu staničevja drugotnog drva. R. Harti g razdieljuje u svojem djelu „Nauka o anatomiji i iiziologiji bilja" stanične sustave nešto različnije. On razlikuje: 1. cjevčice, 2. drvnu vlakninu, sastojeću se iz tracheida, palikovnica i vlaknatih stanica, 3. drvni parenchjm, koji se dieli u točni i tračni parenchym. Dozvolite, da si u kratko predočimo bitna obilježja pojedinih prvotnih organa, koji sačinjavaju ovo staničevje. U drvu nalazeće se cjevčic e jesu očlančene cievi, koje se protežu cielira istablom od koriena pa do lišća, a nastale su raztopljenjem mezdrice, koja se nalazi izmedju pojedinih, podužno neposredno se dotičućih stanica. One su napunjene vodom, koja je mjestimice zrakom razstavljena, a stanični tinj je u njih izmjenice odebljen. Ako drvo prerežemo, onda se odlikuju cjevčice od ostalog staničevja širinom svojih dutina (lumen), radi čega su ih nepravo prozvali „rupice" (Poren). Cjevčice ćemo naći samo kod listača. One manjkaju četinjačama, odnosno tu ih nalazimo samo u mladjih organih uza srčiku. Cjevčice su važne za sastav drva listača ne samo sbog toga, što označuju godove, nego i s toga, što djeluju na specifičku težinu drva. Ova je naime tim manja, čim je u drvu više cjevčica i čim su ove šire. Tracheid e jesu prosenchymatičke stanice, koje su očuvale svoju samostalnost kao pojedine stanice, ali su inače posve slične cjevčicam, koli glede sadržaja, toli glede oblika staničnog tinja. U potonjem su pogledu u tracheidah |