DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 10 <-- 10 --> PDF |
-^ 208 — bujicah imati izvadjati o trošku države, i da jće država izvlašćivati dotična zemljišta. I u alpiuskih predielih kraljevinah i zemaljah zastupanih u carevin skom vieću pojavile su se s raznih pogriešakah i manah, počinjenih u prvašnje doba u gospodarenju alpinskih šuraah znatne bujice, koje su premda za pri jašnjih decenijah uredjene po starom sustavu, ipak prouzročile u Tirolskoj i Koruškoj poznatu katastrofu od god. 1882. koja je počinila štete u vriednosti od 25 milijunah forintih, a uništila gotovo sve do tada izvedene radnje. Povodom tim poslala je austrijska vlada god. 1884, njekoliko šumarah u Francezku, da na licu mjesta prouče radnje oko uredjenja bujicah, te stvorila zakon za bezštetnu odvodnju gorskih vodah, povjerivši provedbu dotičnih radnjah posebnom novo ustrojenom šumarsko-tehničkom odielu za uredjenje bujicah, koji sada, proširen u 5 odsjekah, razvija blagotvorno djelovanje u raznih pokrajinah Austrije i s najboljim uspjehom zagradjuje bujice. I u Hrvatskoj i Slavoniji a ponajpače na Krasu opažaju se godimice sve to žalostnije posljedice izkrčivanja gorah, te je nuždno, da se još za vremena doskoči katastrofam, koje bi mogle nastati s bujicah, ako im se dalnji razvoj nezaprieči shodnim uredjivanjem. II hrvatskom primorju kod Senja i Jablanca, zatim u području Zrmanje započete su doduše i djelomično izvedene radnje oko zagradjivanja nekih vodođerinah na trošak krajiške investicionalne zaklade po zemaljskih mjernicih, nu pošto je do sada manjkala potrebita zakonska podloga za provedbu nuždnih odredbah i radnjah oko uredjivanja bujicah u gornjem njihovom prikupištu, to se nisu niti mogle izvesti one toli nuždne, u šumarsko polje presižuće mjere i odredbe, koje uredjenjenje bujicah čine tek podpunim i sjegurnim. Taj nedostatak valjalo je čim prije ukloniti već i stoga razloga, što bi inače zaprietila pogibelj i samu obstanku radjevina podignutih dosele znatnim troškom. Ovo su razlozi, s kojih se je priredila pređležeća zakonska osnova, kojoj je svrha, da se štetnom djelovanju bujicah što prije trajno i sjegurno na put stane. A jer se je u kraljevinah i zemljah zastupanih u carevinskom vieću, poimence u Koruškoj i Tirolskoj i napose u zakrašenih predielih kraljevine Dalmacije polučio vrlo povoljan uspjeh tim, što se je kod uredjenja bujicah prihvatio racionalniji šumarski sustav, izrađjena je pređležeća osnova o uredjenja bujicah na istom temelju, te je i u njoj prihvaćen s mnogih već stranah prokušani šumarski sustav uredjenja bujicah. Ova zakonska osnova sadržaje sve za uredjenje vodođerinah potrebite odredbe, te se u tom smjeru oslanja u bitnosti na ustanove zakona od 30. lipnja 1884. 0 bezštetnoj odvodnji gorskih vodah, valjanoga za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vieću. Okvir ovoga zakona prelazi osnova samo u tom, što ustanovljuje u §. 3. da se pod stanovitimi uvjeti zabrana paše u obće može odmah proglasiti za sve čestice, ležeće u bujičnom području, dakle još prije nego što se pristupi k uredjenju bujice, dakako uz odštetu dotičnih vlastnikah zemljištah ili ovlaštenika^ U savezu s ovom ustanovom zakonske osnove. |