DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 10     <-- 10 -->        PDF

-^ 208 —


bujicah imati izvadjati o trošku države, i da jće država izvlašćivati dotična


zemljišta. I u alpiuskih predielih kraljevinah i zemaljah zastupanih u carevin


skom vieću pojavile su se s raznih pogriešakah i manah, počinjenih u prvašnje


doba u gospodarenju alpinskih šuraah znatne bujice, koje su premda za pri


jašnjih decenijah uredjene po starom sustavu, ipak prouzročile u Tirolskoj i


Koruškoj poznatu katastrofu od god. 1882. koja je počinila štete u vriednosti


od 25 milijunah forintih, a uništila gotovo sve do tada izvedene radnje.


Povodom tim poslala je austrijska vlada god. 1884, njekoliko šumarah u
Francezku, da na licu mjesta prouče radnje oko uredjenja bujicah, te stvorila
zakon za bezštetnu odvodnju gorskih vodah, povjerivši provedbu dotičnih radnjah
posebnom novo ustrojenom šumarsko-tehničkom odielu za uredjenje bujicah,
koji sada, proširen u 5 odsjekah, razvija blagotvorno djelovanje u raznih pokrajinah
Austrije i s najboljim uspjehom zagradjuje bujice.


I u Hrvatskoj i Slavoniji a ponajpače na Krasu opažaju se godimice sve
to žalostnije posljedice izkrčivanja gorah, te je nuždno, da se još za vremena
doskoči katastrofam, koje bi mogle nastati s bujicah, ako im se dalnji razvoj
nezaprieči shodnim uredjivanjem. II hrvatskom primorju kod Senja i Jablanca,
zatim u području Zrmanje započete su doduše i djelomično izvedene radnje
oko zagradjivanja nekih vodođerinah na trošak krajiške investicionalne zaklade
po zemaljskih mjernicih, nu pošto je do sada manjkala potrebita zakonska
podloga za provedbu nuždnih odredbah i radnjah oko uredjivanja bujicah u
gornjem njihovom prikupištu, to se nisu niti mogle izvesti one toli nuždne, u
šumarsko polje presižuće mjere i odredbe, koje uredjenjenje bujicah čine tek
podpunim i sjegurnim.


Taj nedostatak valjalo je čim prije ukloniti već i stoga razloga, što bi
inače zaprietila pogibelj i samu obstanku radjevina podignutih dosele znatnim
troškom.


Ovo su razlozi, s kojih se je priredila pređležeća zakonska osnova, kojoj
je svrha, da se štetnom djelovanju bujicah što prije trajno i sjegurno na put
stane. A jer se je u kraljevinah i zemljah zastupanih u carevinskom vieću, poimence
u Koruškoj i Tirolskoj i napose u zakrašenih predielih kraljevine Dalmacije
polučio vrlo povoljan uspjeh tim, što se je kod uredjenja bujicah prihvatio
racionalniji šumarski sustav, izrađjena je pređležeća osnova o uredjenja
bujicah na istom temelju, te je i u njoj prihvaćen s mnogih već stranah prokušani
šumarski sustav uredjenja bujicah.


Ova zakonska osnova sadržaje sve za uredjenje vodođerinah potrebite odredbe,
te se u tom smjeru oslanja u bitnosti na ustanove zakona od 30. lipnja
1884. 0 bezštetnoj odvodnji gorskih vodah, valjanoga za kraljevine i zemlje
zastupane u carevinskom vieću. Okvir ovoga zakona prelazi osnova samo u
tom, što ustanovljuje u §. 3. da se pod stanovitimi uvjeti zabrana paše u obće
može odmah proglasiti za sve čestice, ležeće u bujičnom području, dakle još
prije nego što se pristupi k uredjenju bujice, dakako uz odštetu dotičnih vlastnikah
zemljištah ili ovlaštenika^ U savezu s ovom ustanovom zakonske osnove.