DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 193 sjekle, i proredjivarijem krivudaeta stabla iztriebila. Zato nastaje sve polagano vrieme i potreba, da se na pomno izcrpljivacje stabalab u rjjibovu pravu svrhu sto više obzir uzme. Iz kakovib sve stabalab mo(!u je saone dobiti, prikazuje ovdje slika hrastovog stabla, kojeg sam ove ziine n jednoj livadskoj medji onom prigodom vidio kad je drvođjeli^ c iz njeg saone priređjivao. Isti hrast bio je kratica debla, nespretnog uzrasta i nemalo posve ozidane krošnje, kao Što je obično hrašde koje u živici poraste. A bilo je tako oklaštreno i kvrgasto da čovjek nebi mislio, da bi se za što drago npotrebiti dalo izim za ogriev, za koju ga je porabu drvodjelac i kupio. Kad je ali nakon posjeka hrasta kupac opazio, da je hrast u srčini debla podpuno zdrav, izradio je u dobroj spoznaji vlastitog probitka iz njega mjesto hrastova drva za gorivo, dvoje velike i dvoje male saone usfjed Sesa mu se je taj hrast vrlo dobro izplatio. Raditi (!emo zato samo u vlaslitom interesu, kad kod radnjah u vlastitoj režiji osobitu brigu posvetimo okolnosti, da se stablo koje se može za koju gospodarsku svrhu npotrebiti, za ogriev ne pociepa. I. E. Šume i šumsko gospodarstvo u Ugarskoj. Aleksander pL Eogel predočuje nam u drugom dielu svoje knjige : j^Ungarns Holzindustrie und Holzbandel" veličinu sveukupne šumske plohe zemaljah kraljevine Ugarske sa 15,957.587 katestralnih jutara ili 9,183.591 hektara. Sume u kraljevini Ugarskoj zauzimaju 27^ , u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji 36Voj ^^ Sedmogradskoj 41 % od sveukupne plohe. U pogledu glavne vrsti drve grab 9^3^/0, breza 2^?^^^, topola i vrba 27-3%, jasen, briest i javor l´^/2%i j<^^^ 12% , bagrem 1/3%. Omorika pokriva oko 14:^1^^ šumske plohe, jela 3i/2% a bor ofeo 2%, Kod visoke šume upotrebljuje se obćenito obhodnja od 80—120 godina; obhodnja pako sitnih šuma mieuja se izmedju 10 i 60 godina. Gospodarenje sa srednjim su marni je primjerice veoma malo razšireno. Omorika tvori ve6´im djelom Čiste sastojine, a pomladjuje se čistom sječom i umjetnim pošumljenjem. Na uzgajanje mješovitih sa stojiua uzimlje se kod državnog šumskog gospodarstva osobiti obzir. Ovdje se bukvi cima, omorika i jela tako primješavaju, da se postigne razmjer smjese od 0´5 do 0*6 omorike, do 0"3 jele, te O´l do 0´2 bukve. Osobitim zadatkom šumske gojitbe ima se smatrati pošumljenje alfeldske pjesko vite pustoši i primorskoga Krasa. Do sada je pošumljeno po prilici do 12,000 jutara na Krasu, veoma dobrim uspjehom. Za pošumljenje pustih ploha upotrebljuje se bagrem, bieli i crni bor, a poimence se prva vrst t, j . bjeli bor osobito razširuje. Glede čuvanja šuma opaža Aleksander pl, Engel, da se štete sbivaju riedje usljed šumskih požara u šumah sjevernih pokrajina, na protiv da su šumski požari u iztočnih i južnih pokrajinah česti, a te podmiću pastiri, da očuvaju pašnjake. U novije se vrieme opazilo osipanje četinja u u borovim kulturama pojedinih županija, u sjevernim pokrajinama stradao je bor Češde od kitine. Od najskodljivijih kukaca opažamo u iztočnim omorikovim sumama omorikova pisara (Bostrychus typographus L.), a u hrastovim šumama gubara (Ocneria diapor L.). Kasne su i rane smrzliavice takodjer česte. Unosnoet gornjih šuma može se povoljnom nazvati. Čist je dohodak suma usta novljen na temelju katastrainog elaborata sa 9,712.000 for,, i to za Šume Ugarske sa 7,637.000 for., popriečno po jutru 57 novČ., za šume u Hrvatskoj i Slavoniji sa 2,075.000 for., po jutru popriečno 78 nvč. Glede razmjera sortimenatah navodi Engel, na tememelju za dr´i^avne šume postavljenih računa, koji se mogu kao prosjek poprimiti za cielo područje aliedede ; Dohodak na gradjevnu drvu i Hesu iznaša kod hrasta 25 da 40 postotaka, kod bukve 3 do 15 postotaka, kod Četinjača 70 do 85 postotaka; ogrievno drvo i drvo za poug- Ijivanje prema okolnosti 60 do 75, 85 do 97 i 15 do 30 postotaka. |