DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 192 —


Tvornica bačava za kameno ulje. Nedaleko od ugarske medje u OIsaBiczi
(u Craliciji), podiglo je jedno englezko družtvo u velike osnovanu tvornicu ^a pravlenje
buradi od bukovine, u gornju svrhu. Ta tvornica obec^aje, da 6e to^ bukovo
sudje biti isto tako dobro kao §to su barili sačinjeni od amerikanske hrastovme ter
da 6e biti svakako u stanju, da proizvodnjom u velike, odmogne čestom pomanjkanju
za trgovinu s kamenim uljem, potriebne buradi.


Različite viesti:


stabla za saone. Čim zima nastane i snieg aemlju dovoljno pokrije, po<5mu ae


ljudi za saonama ogledati, jer je sanikom dovoz mnogo laglji, a modi je vede terete


na saoaab prenasati nego na obiČnib kolih.
U svakog gospodara,
koji predpregu ima,
neima uvjek "saonah u zalihi.
To se rado sluči
uvjek onda, kad tečajem
više godin saonik izostane.
Ako li pako početkom
zime pali snieg
podrži i ako je nade, da
bi cielu zimu postajati
mogao, onda se svaki gospodar
trsi, da si saone
čim prija nabavi. No posto
se tada aane vrlo traže
to ih niti svaki puta kod
obrtnika za gotov novac
lahko nabaviti nije, jer
takovog obrtnog drva niti
ovaj u zalihi obično ne drži.


U tih okolnostih
nastoji osobito naš seljak,
da si potrebne mu sane
na brzu ruku pribavi, pa
se u tu svrhu rado i bez
dozvole zaputi u šumu,
po kojoj tumara tako dugo,
dok se ne na mamjeri
na prikladno za saone
stablo.


Tom prigodom rado
se počinjaju i gtete, jer
se polag svrhe koja se
ima pred očima, nepazi
uvjek na okolnosti koje
eventualni izsjek dotičnog
stabla nebi dozvoljavale.
To pako nastupa sada
tim cešče, Sto prikladnih
stabla za saone, koja su od
pnrode ili inače od elementarnih nepogoda kano pritiskom snježine svinuta ^izrasla,
ve(5 danas u gumah nije iasno naći, kao što je njeko6 bilo dok se šume odvee nisu




ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 193
sjekle, i proredjivarijem krivudaeta stabla iztriebila. Zato nastaje sve polagano vrieme
i potreba, da se na pomno izcrpljivacje stabalab u rjjibovu pravu svrhu sto više obzir
uzme.


Iz kakovib sve stabalab mo(!u je saone dobiti, prikazuje ovdje slika hrastovog
stabla, kojeg sam ove ziine n jednoj livadskoj medji onom prigodom vidio kad je drvođjeli^
c iz njeg saone priređjivao. Isti hrast bio je kratica debla, nespretnog uzrasta i
nemalo posve ozidane krošnje, kao Što je obično hrašde koje u živici poraste. A bilo
je tako oklaštreno i kvrgasto da čovjek nebi mislio, da bi se za što drago npotrebiti
dalo izim za ogriev, za koju ga je porabu drvodjelac i kupio. Kad je ali nakon posjeka
hrasta kupac opazio, da je hrast u srčini debla podpuno zdrav, izradio je u
dobroj spoznaji vlastitog probitka iz njega mjesto hrastova drva za gorivo, dvoje velike
i dvoje male saone usfjed Sesa mu se je taj hrast vrlo dobro izplatio. Raditi (!emo
zato samo u vlaslitom interesu, kad kod radnjah u vlastitoj režiji osobitu brigu posvetimo
okolnosti, da se stablo koje se može za koju gospodarsku svrhu npotrebiti,
za ogriev ne pociepa. I. E.


Šume i šumsko gospodarstvo u Ugarskoj. Aleksander pL Eogel predočuje
nam u drugom dielu svoje knjige : j^Ungarns Holzindustrie und Holzbandel" veličinu
sveukupne šumske plohe zemaljah kraljevine Ugarske sa 15,957.587 katestralnih jutara
ili 9,183.591 hektara. Sume u kraljevini Ugarskoj zauzimaju 27^ , u kraljevini
Hrvatskoj i Slavoniji 36Voj ^^ Sedmogradskoj 41 % od sveukupne plohe.


U pogledu glavne vrsti drve

grab 9^3^/0, breza 2^?^^^, topola i vrba 27-3%, jasen, briest i javor l´^/2%i j<^^^


12% , bagrem 1/3%. Omorika pokriva oko 14:^1^^ šumske plohe, jela 3i/2% a bor


ofeo 2%,


Kod visoke šume upotrebljuje se obćenito obhodnja od 80—120 godina; obhodnja


pako sitnih šuma mieuja se izmedju 10 i 60 godina. Gospodarenje sa srednjim su


marni je primjerice veoma malo razšireno. Omorika tvori ve6´im djelom Čiste sastojine,


a pomladjuje se čistom sječom i umjetnim pošumljenjem. Na uzgajanje mješovitih sa


stojiua uzimlje se kod državnog šumskog gospodarstva osobiti obzir. Ovdje se bukvi


cima, omorika i jela tako primješavaju, da se postigne razmjer smjese od 0´5 do 0*6


omorike, do 0"3 jele, te O´l do 0´2 bukve.


Osobitim zadatkom šumske gojitbe ima se smatrati pošumljenje alfeldske pjesko


vite pustoši i primorskoga Krasa. Do sada je pošumljeno po prilici do 12,000 jutara


na Krasu, veoma dobrim uspjehom. Za pošumljenje pustih ploha upotrebljuje se bagrem,


bieli i crni bor, a poimence se prva vrst t, j . bjeli bor osobito razširuje.


Glede čuvanja šuma opaža Aleksander pl, Engel, da se štete sbivaju riedje usljed
šumskih požara u šumah sjevernih pokrajina, na protiv da su šumski požari u iztočnih
i južnih pokrajinah česti, a te podmiću pastiri, da očuvaju pašnjake. U novije se vrieme
opazilo osipanje četinja u u borovim kulturama pojedinih županija, u sjevernim pokrajinama
stradao je bor Češde od kitine. Od najskodljivijih kukaca opažamo u iztočnim
omorikovim sumama omorikova pisara (Bostrychus typographus L.), a u hrastovim šumama
gubara (Ocneria diapor L.). Kasne su i rane smrzliavice takodjer česte.


Unosnoet gornjih šuma može se povoljnom nazvati. Čist je dohodak suma usta


novljen na temelju katastrainog elaborata sa 9,712.000 for,, i to za Šume Ugarske


sa 7,637.000 for., popriečno po jutru 57 novČ., za šume u Hrvatskoj i Slavoniji sa


2,075.000 for., po jutru popriečno 78 nvč.


Glede razmjera sortimenatah navodi Engel, na tememelju za dr´i^avne šume postavljenih
računa, koji se mogu kao prosjek poprimiti za cielo područje aliedede ; Dohodak
na gradjevnu drvu i Hesu iznaša kod hrasta 25 da 40 postotaka, kod bukve
3 do 15 postotaka, kod Četinjača 70 do 85 postotaka; ogrievno drvo i drvo za poug-
Ijivanje prema okolnosti 60 do 75, 85 do 97 i 15 do 30 postotaka.




ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 194 —


Guba (trud). Ouba se dobiva od griba (Polyporu8 fomentarius Pr.), koj raste
na drveću, a osobito na bukvi. Ovaj se grib nalazi na jedrom i zdravom drve<5u, pa
se čini, da na takovo nedjeluje štetno, barem se nepokazuju na takvom drvetu nikakovi
osobiti znakovi raztvaranja; drvo pako može još dugo godina neprestano taj grib proizvoditi,
a da ne oboli. Gljivari ostavljaju naime na stablu, kada š´ njega režu taj
grib, maleni ostatak jer znadu za sigurno, da će iz tog ostatka posije njekoliko
godina narasti opet nova guba. Želimo li da Poljporus formentarius kao trud upotrebimo,
to moramo prije svega sa sabranih komada snimiti tvrdu koru i cievne
naslage, iza česa preostane samo pramenasto mehko meso. Ovo se ponajprije popari,
a tada se po više nedelja mekša u lugu pripravljenom iz pepela, salitre i vode. Napokon
se tako izlužena tvar izvadi iz te teku^5ine, metne se sušiti, iza toga izreže se
a plohe ter se po tom tako dago mlati, dok te plohe nepostanu posve ravne i sasvim
mehke. Tako je to jednostavno priugotavijanje svršeno i guba za porabu gotova.
Premda je nekoč cvatu<5a industrija u kojoj je trud a razne svrhe bio puno rabljen,
novije vrteme nazadovala uslijed toga, što su u porabu uvedene šibice i ostala paliva,
to se ipak još uviek proizvadja znatna množina gube. Stanovnici šumskog sela Neuatadt
u Thiirinžkoj, živu većim djelom od priugotovljenja i prodaje proizvodah, sačinjenih
od gube (torbicah, kapah, jastučidah i t, d) ; a takođjer u Češkoj, u Erdelju,
u Schwarzwaldu i u Švicarskoj bave se još i danas priugotavijanjem igračkah od truda.
I naša državna šumska uprava, kao i imovne obćine u gornjoj krajini, ubirali su prije
nedavna vremena zakupninu za sabiranje tog nuzgrednog užitka. Veoma je mučno sabirati
tu sorovinu, a osobito u višim i briegovim predjelima.


Da uzmognu sabirači i one komade, koji su porasli visoko na bukovih đeblih
skinuti — a ovi su, kako vele najvredniji — moraju si prikopčati na noge i Šiljaste
ostruge, pomoću kojih se u vis penju. Kada se gore popnu, s jednom rukom obviju
drvo, da grib odkinu i u vredu, koja im visi na ledjima, bace. Mnogi se već za tog
posla opasno oziedio, a mnogi penjanje i životom platio.


Dr. Robert Hartig uvršcuje u svojem djelu: „Lehrbuch der Baumkrankheiten
Berlin 1889. 6. Hft." na strani 157. taj Poljporus u red Basidiomjcetah, a u razred
Hymenomyeetah, ter piše o njem na str. 187. „Ta guba, koja raste na bukvah i
hrastovih prouzročuje bjelu trulež, a njegov mjcel rado se pojavljuje u pukotinah i
biazgotinah razporenog drva, u krpasto-kožnatom obliku. Potanje ta guba dosada nije
iztražena". (Op. ured.).


Zima i inozemno drveće. Relativna odporna snaga različitih vrsti drveća kojom
ove zimu podnose odvisna je od količine topline, kojoj su biljke za vrieme trajanja
vegetacije izvržene. Ako ova nije dostatna, da godišnji izbojci postignu svoj podpuni
razvoj ili kako se obično kaže da dozriju, odrvene, onda nije potrebna u zimi nikakova
znatna studen, da se takove rastline smrznu, pošto je več mali stupanj zime
za to dovoljan. Zima neškodi onim vrstim drveća i grmja, koje već u ranu jesen svoju
vegetaciju dovrše, što je petrogradska zima dokazala, koju n. pr. Abies sibirica snažno
podnosi, doČim u okolišu Varšave od smrzliee trpi. To nam razjašnjuje okolnost, što
Abies sibirica veoma rano tjera, k ćemu na lahkom pjeskuvitom tlu, kakovo se to u
okolici Varšave ponajvišo i nalazi rado naginje; rani pako mrazovi, koji obično nemanjkaju,
djeluju na nju tada veoma pogubno. Oko Petrograda je naprotiv vedim
djelom hladno, ilovasto tlo, usljed kojega vegetacija više ili manje zaostaje, koja se
tada prije ne budi, dok se i tlo djelomice neugrije. Pozni mrazovi, koji razmjerno
ranije nastupaju nemogu tada tako štetno djelovati dok se je sok jedva počeo gibati,
kao u prvom slučaju. Odatle je jasno, da šibi r ske i asij atske vrsti drveća, koje
rano u proljeću tjeraju, stradavaju ponajviše od kasnih mrazovah, što kod presadjivanja
tih vrstih uvažiti valja. Upravo je protivan slučaj kod amerikanski h vrsti drveća,
kojih veći dio počima kasno tjerati, pa zato [trebgju znatnu množinu ljetne topline,




ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 65     <-- 65 -->        PDF

195


da im godišnji prirast podpuno dozrije. Ako li su pako odnošaji topline za vrieme
vegetacije takovi, da to iieinože prvo biti i nadođje li k tome kako se to često zbiva,
poslije toga vlažna i topla jesen, n kojoj vegetacija dolazi do pravog svršetka, onda
je vec pet stupanja zime posve dostatno, da njeke vrsti biljka budu jako oštet^ene,


docim druge i poginu.


Zato nam za te vrsti biljkah vriede ova dva pravila :


a) Vrsti drveća iz točne polukruglje, koje poČinaaju rano tjerati, stradaju ponajviše
od proljetnih mrazovab tim više, kada na neprikladnu tlu stoje; jesenski im
mrazovi mogu naprotiv malo nahuditi, jer drveće svoju vegetaciju rano završuje ;


b) Yrsti drveća, koje potiču sa zapadn e polukruglje i koje kasno počimaju
tjerati ter do kasne jeseni u vegetaciji ostaju, trpe najviSe od ranih jesenskih mrazova,
doCim im proljetni mrazovi manje škode.


Izsušenje drva. A. Schaffenius u Berlinu suši drvo na posebni način^ ter si
je isti dao i patentirati. Drvo koje se ima sušenju podvrči, složi se u spremištu, koje
je sa svih stranah dobro zatvoreno. Sami složaji svrstaju se tako, da se nigdje nedotiču,
i da ima zrak do drva sa svih stranah pristup. Na jednom djelu tog spremišta
nalazi se eshaustor, na drugom peć za razvručenje zraka. (Jedan od naših doma(5ih
tehniČarah, g. J. P. kombinirao je shčni sistem, no upodpunio ga je tako, da on razvručea
zrak vodi pomosušenja raste toplota postepeno, a vodene pare, koje drvo tom postupku izvrženo izparujCj
odvodi dotični eshaustor. Pošto je tim načinom drvo samo površno presušeno,
to se pristup toplog zraka ograniči; a jer se exhaustor, tjeran motorom stoječim već


dotičnom poduzetničtvu na razpoložbu (para, turbina), nalazi u neprestanom gibanju,
to se time poliiduje razredjenj e zraka, a usljed toga i pojadano izparivnnje vlage
i soka iz drva. Tako se umjetnim načinom postigne jaki propuh, koj drvo osuši, a
da isto nije istodobno izvrgnuto inom štetnom uplivu zraka. Ovaj način osušenja osobito
6e dobro doći pilanam tavolettah i testonah, koje su Često upućene, da usljed
preSnih naručbinah, rezanu robu brzo osušiti i odaslati moraju,


Kongres austrijskih, šumarah neće se ove godine obdržavati iz razloga, što
je galičko šumarsko družtvo^ koje je na lanjsko godišnjem kongresu za razpravu za
kazalo themu: ^kojim načinom da se provedu ustanove §. 22. š. z" ? istu opozvalo,
pošto će se ove godine u Lavovu obdržavati zemaljska izložba. Iz razloga, što je razpravni
predlog kojeg je takodjer najavilo austrijsko šumarsko družtvo u uzkomu savezu


sa raspravom galičkom, to se je moralo od saziva kongresa odustati, pošto sam predlog
aus. šum. družtva za izpunjenje rasprave dostatan bio nebi, a nebi se vrieme dalo
shodno izpuniti sa razpravom samoga predloga stavljenoga po tirolsko-voralbežkom
šumarskom družtvu. Zato je odnosni kongresni odbor obdržavanje sastanka odročio za
godinu 1885. u nadi, da ce se donie najaviti potriebni broj predlogah.


Promjena u uređničtvn, uzsljedila je u izdavanju j, Švicarskog šumarskog
lista", koje je uslied bolesti odložio dosadanji urednik nadšumarnik prof. EI. Landolt.
Tečajem 33 godinah uredjivao je rečeni list bivši urednik stranom sam, stranom uz
pripomoć suradnikah, Akoprem se je rečeni list bavio ponajviše domaćimi šumarskimi
odnošaji, to je vazda uzimao obzir na stanje i razvitak struke u inih naprednih zemaljah.
Na poziv švicarskog šumarskog družtva preuzeo je uredničtvo šumarski pristav
dr. Fankhauser, koj će uz promjenu obsega lista, isti izdavati mjesečno. Taj strukovni
list baviti će se i za buduće ponajviše visokogorskim šumarenjem.


Postupa li lugar izpravno, kad nastoji nepovlastno prisvojene predmete šumoštetniku
oduzeti i iste pohraniti ? C. k. ukidno sudište u Beču, sudilo je svojom
odlukom od 27. svibnja 1893, br. 4178., da u obseg službovnog uredovanja označenoga
u §. 56. š, 2. koj glasi: „Ako u šumi zatečeni bude sumnjiv, da je učinio kvar


13