DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 51 <-- 51 --> PDF |
181 Ja mogu opisani postupak koji zajaiBČuje Bajpovoijnije uspjehe, najbolje preporučiti, samo poDavJjam: da biljke aesmiju biti oštećene, a nesmije se korienje i ZSL same sadnje oštetiti, što se u ostalom kod nijedne valjano provadjane sadnje zbivati nesmije. Sumarnik Kožešnik u Centralblatt fiir das ges. Forstw. Prometna sredstva. Nižji izka2 pokazuje u brojkah, koliko je vlastelinstvo Kutjevo u svojih šumah izvelo stazah, prosjekah i kolnika i uz koje cjene, tečajem minulih deset godinah. Tomu bi se još dodati imalo 16 kilometara uzkotračne željeznice sa drvenimi traćnicami, koja je nakon svršenog izvoza du^e napuštena, a tako i drvena spuzaljka jedan kilometar duga. Sve to upotrebljeno je za otvoriti i pojeftiniti promet s tvorivom u šumah od 21.000 jutarah, od kojih je najmanji dio ravan, dočim se ostatak stere po brežuljcih i bregovih od 250—800 met, iznad mora visokih. Netrebam ovdje tumačiti poznate svrhe i probitke šumske komunikacije i prosjekah i neću time da reknem, da je vlastelinstvo Kutjevo s te strane svoj zadatak oko raztvorenja svojih šumah dovršilo ; nu hoću da pokažem primjer, kako bi u nas i ostali mnogi šumski posjednici samo u vlastitom interesu poradili, kad bi toj zadaći veču pozornost posvetili. Ako prem nas šumarska nauka postojano nauča od koje znamenite je koristi shodno tracirani i izvedeni sistem prosjekah obzirom na požar, lov, gospodarsko razdjelenje sastojinah, olakšanje nadzora, a i kao spriečka proti iznenadnom razvoju šumoštetnih zareznikah i t. d., i od kolikog je upliva spretno i izpravno zasnovana cestovna mreža i dobar put, osobito po brežuljcih i strmcih, jer se po njih ornogučuje uživanje izvalah i izginulog stabalja, koje inaće bezvriedno propada, to usuprot svega toga tih komunikacijah i udesbah kod naših šumarskih upravah puno neopažamo* * Osvjedočena o osobitih probitcili, koji s valjano položene prosječne mreže po šumsko gospodarenje osobito u mladih sastojinah naytaju, naložila je kr. žnp. oblast zagrebačka svojom nedavno izdanom naredbom svoj područnoj si desetorici g, kot. šumarah, da se imadu tečajem mjeeecah siečnja, veljače i ožujka (dok poljska poslovanja neodpoČnu), priležno baviti koli čiščenjem medjašnlh prosjekah, toli i izkoiČivanjem i prosjecanjem prosjekah, koji su potriebnl bud u svrhe komunikacijah bnd u svrbe či8(fenja mladih sastojinah. Kad se jednom ti poslovi obave^ ter pošto 6e biti u brdskih Šun7ah izmjeren terrainski detall (kose, spusti, rebra, strmine i t. đ.) s kojim poslovanjem demo već s kasnijeg proljeća odpočeti, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 52 <-- 52 --> PDF |
182 — Iznimku od gornjeg pravila opazio sam ponajviše u šumah kneza Thurn- Taxisa, a osobito u šumah kneza Lippea. Šume kneza Lippea oko Slatine upravo su uzorno prosječene, pa su po prosjecih i putevi iztrasiraui, a toli shodno, da se do svakog odjela, bio on na vrh kose, ili u jarugi možeš u četveroprežnoj kočiji dovesti. U tako priude šenih sastojinah ne samo da je pregled o gospodarstvenom stanju lahak, ne samo da je ljepota prirode umjetnim načinom povišena, već je i obava svakog vanjskog posla, službovanja i uredovanja čuvarnom, upravnom i nadzornom osoblju znatno olahkoćena. Što ovi veleposjednici makar i mimo časovite svoje koristi, sada ve<5 na ono troše što će tek s vremenom trebati, to govori samo u prilog izpravnom shvaćanju vlastitih probitakah, pa će te uložene glavnice u svoje vrieme nositi već izdašne kamate. Za željeti bi samo bilo, da se i šumske uprave naših većih imovnih obćiaah^ kojih sjedišta obično stradavaju s pomanjkanja ogrievnih drvah, jer je poradi pomanjkanja shodnih i valjanih putovah privoz iz nedalekih imovnih šumah u kojih silni etati drva propadaju, pretegotan i preskup, odvaže: da izgradnjom shodnih cestovnih mrežah šumoposjeđnika od gubitaka očuvaju, narodu Izvoz drvarije olahkote, ter tako obskrbu ovećih mjestah drvom, omoguće. Moja plastična karta u mjerilu od 1"—lOO** pokazuje mi, kuda ću udariti put, da šume raztavim u glavne odjele, dapače i u odsjeke — pa mi je na stoj lasno pronaći pravac, kojim ću put trasirati, da postignem uporabiv % pada. Uporabe li se u gornje svrhe svjetlopisne glavno stop. karte, u mjerilu 1:35000 tako: da se prenesu u plastične s mjerilom od 1´^ == 100^ to se po, wiGČja istih dade brzim načinom porazmjestiti najracionalnija mreža putevah, uz najljepše i najshodnije razloženje posjeda. Samo prena sanje tih tračah iz kartah u narav protumačeno na stroju i toj karti, pogoditi će vrlo brzo svaki pametniji, upotrjeblivi lugar, — pošto i kod kutjevačkog vlastelinstva trasiraju staze i puteve največma zato odabrani lugari i to na zadovoljstvo. Gdje i zašto su izvadjani putevi i prosjeki netreba mi razlagati šumarom, ali mi valja protumačiti posebno još svrhu i povode izkolčenja samih stazah. U ravnicah obično se izvadjaju prosjeci križajući se pod pravokutom, te imadu u glavnom služiti i za izvoz; posjed raztavljen je od susjedstva takodjer prosjeci po kojih se mogu mjesto medjašnikah usaditi redovi presadnicah crnogorice koji tako trajno medju pokazuju Briežuljci se raztavljaju najprije pje tad budu pripremljeni svi potriebni podatci, za izkolčenje izpravnog prostornog razđjelenja brdskih i gorskih šumah sa istotečnimi prosjeci. Valjati će im tada dati aamo prikladan pad i — izvozne ceste u obd. šumah biti će gotove, Koga bog koju go~ dinu ovdje pozivi, taj će to moći već i u potankostih provesti. Ured. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 183 — šačkom stazom, koja se obično položi izmedju vrha kose i jarka po polovici strane (kose, plati, Lehne) onim padom, kojega korespondirajući razmak oda- Ijenosti vrha kose od podnožja jarka, uvjetuje. Bude li takov brežuljak širok, može isti i više uzpoređnih stazah u razne odiele razstavljati. Velike kose zahtjevaju obićno razstavu vodoravnimi stazami, a preko ovih se vezane kose opet poput brežuljkah raztavljaju; — to bi u glavnom bio način kojim se staze trasiraju, koje se povremeno lahko u kolnike pretvaraju, a svagda u onih đuljinah, koje od vremena do vremena izvoz drva zahtjeva. Dok iz staze kolnik bude, zašto nam ova služi? Ta lugar po njoj i uz največe strmine sve svoje službene poslove lasno obavlja, a šumar će jašeć kasom na brzo odjele nadgledati moći, i jer te staze sve položaje šume prepliću, omogućiti će ovom da s lahka i brza pregleda ođgonetne svakovrstne gospodarske zadatke i uoči tajne, koje bi inače u neraztvorenih stazami sastojinah, ondje kao takove vjekovale. Osim toga služe te staze na obranu proti požaru osobito prizemnom, od velike potriebe su za lov i t. d. a kao jeftino komunikaciovo sredstvo, omogučujn brzi saobčaj u briegovitih i brdskih pređjelih. M. M. R. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 184 |