DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 179 — Prelazne ustanove težile su najviše za tim, da se uzcuvaju stečena prava i da se nemože izigrati zakon, kao što je specijalno to razložio g. izvjestitelj. Kadostno konstatiram, da je saborski pravosudni odbor, pojačan odborom ad hoc posve složno razpravio taj zakon i prihvatio načeia, koja je razložila zemaljska vlada. Isto tako je zemaljska vlada već prigodom ove razprave u susret išla odboru i prihvatila je sve izpravke, koji su biil doneseni kao i ona dva nova paragrafa, koja su umetnuta u zakonsku osnovu. Ja držim, ako budu interesenti shvatili domašaj ove zakonske osnove^ da će ista veoma koristno djelovati. Zato izjavljujuć, da pristajem na sve promjene^ koje je odbor prihvatio, preporučam osnovu za podlogu specialne debate. (Živio!) Predsjednik: Neželi nitko više govoriti? (Nitko.) Prelazi se na glasovanje. Pitam visoki sabor, prima li ovu zakonsku osnovu za podlogu specijalne debate? Gospoda, koja prihvaćuju neka izvole ustati. (Ustaju svi.) Prihvaćeno je jednoglasno. Po tom je osnova prihvaćena i u specijalnoj razpravi bez debate i promjene. Vis, sabore! Dnevni red današnje sjednice je izcrpljen^ a na dnevni red buduće sjednice stavljam: 1. Treće čitanje osnove zakona o uredjenju zemljištnih zajednicah. (Svršetak sjednice u 12 satih 35 Časovah). Probitak suzdržanja vegetacije kod šumskih biljka, opredieijenih za proljetnu sadnju. Danas je posve nedvojbeno, da je proljeće najpovoljnije vrieme za presadnju šumskih biljkah, ter da kasno ljeti i u jesen valja samo tada presadjivati, ako se je presadnja sbog nastupilog tjeranja biljka, s proljeća prekinuti morala.* * Akoprem sam pisac članka drži, da je za presađuju ariža povoljnija jesen od proljeća, to moramo i mi gg. čitatelje glede te theme uputiti na zanimive posljedke, koji eu glede najsbodnije dobe u kojoj valja Šumske gojitbe obavljati, putem iztraživanja ustanovljeni i oglašeni u djelu : „Die Pflanzzeit in ihrem Einfluss auf die Entvrickelung der Piehte und Weis3fohre von Dr. Adolf Cieslar, Ađjunct der k. k, forstlieben Versucheanstalt in Mariabrunn bei Wien. K. u. k. Hofbucbhandlung W. Friek 1892. Ciena 1 for, 80 novS, ~ Na strani 72. svog djela proglaguje Dr. Cieslar glede lista<5ah sljedeće posljedke: „Hrast pokazuje kod rane presadnje najmanje gubitaka. Sadnje poduzete mjeseca lipnja, srpnja, kolovoza i rujna pokazuju velike gubitke 12 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 180 — Nu sada se redovito tužimo na kratkotrajno proljeće i na, s istim u savezu stojeće prekidanje proljetnih sadnjah. To nas ovlašćuje na opravdam zaključak, da nije svestrano poznat probitak koj nastaje odatle, ako umjetnim načinom suzdržimo vegetaciju kod šumskih biljkah, namienjenih za proljetnu sadnju. Ovo sredstvo nam je osobito dobro poslužilo pri velikih ogojnih ploštinah, naposeb u onih godinah, u kojih je proljeće samo kratko trajalo, ter su iza istog odmah slieđili vrući dani. — Često smo već presadjivali do polovice lipnja, a mogli bismo i poslije toga vremena saditi biljke, koje nisu još potjerale, kad nebi sadnje, koje se obavljaju iza drug e polovice lipnja, s prekratkog doba vegetacije stradavale na prirastu, usljed toga samo nedostatno ođrvenile, pocem bi od mrazovah i zime lahko uginule. Biljke kod kojih želimo da suzdržimo vegetaciju, valja na sljedeći način spremiti. Biljke valja izkopati što ranije u proljeću. Korenje se istih od zemlje očisti, i to tako, da se vlakanca korienja kako je već čestoput spomenuto ni najmanje neozlede, što se dade uz osobitu pažnju kod izkapanja, veoma lahko postići. Tako izkopane biljke stave se odmah u jamice iz punjene sniegom, koje valja ovako upriličiti. U samo) se sječioi koju zasaditi valja, ili u neposrednoj blizini iste (najshođnije na sjevernih obroncih), potraže već postojeće gudure ili udubine, ili se, ako takovih neima, jamice izkopaju. Ovakovu jamu, najmanje l´/a do 2 metra duboku valja najprije čvrsto nabiti sniegom. Na snieg dolazi naslaga veoma tankoga granja, visoka njekoliko centimetara, na koju se opet stavi naslaga friško nakopane ali suhe zemlje. Na tako pripremljeno ležaje naslažu se biljke opredieljene za kultiviranje. Korienje se ovih biljka pospe svježom suhom zemljom, na koju se naslaže granja, a preko ovoga se načini jednostavan krov od granja po prilici 1^/2 metra visok. U tako pohranjenih biljkah još se dugo poslije nekreće sok, a mogu se iste mirne duše upotrebiti za sadnju sve do polovice lipnja. Ako nastupi kakova suša, poimence u gorovitih predjelih, to zato netreba kod tako smještenih biljka prekinuti proljetne sadnje; a mi nismo nikada na to bili prisiljeni, od kada smo ovaj način sadnje upotriebili. biljkali u godini koja iza presađnje sijedi. Najlošije prolaze biljke presadjene u srpnju i kolovozu. Obzirom na prirast u tih gojitbah dade se tvrditi, da biljke presadjene u prolje(5e i na jesen tjeraju dulje izbojke nego li biljke presadjene u ljetu. Iz toga se pako smije zaključiti: da lista(5e, osim toga što se veoma uspješno dadu presadjivati u proljeće, jesensku presadnju veoma dobro podnose. Od javorovib biljkah izginulo je najviše sviđjenicah, koje su sred ljeta sadjene. Kod sadnje preduzete mjesec a rujn a ustanovljeno je, da je napadno malo biljkah izginulo u vremenu od godine danah koja je od vremena sadnje prošla. Iz te činjenice slobodno je pako zaključiti dalistač e jesensku sadnju bolje podnos e negoli četinjače, Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 51 <-- 51 --> PDF |
181 Ja mogu opisani postupak koji zajaiBČuje Bajpovoijnije uspjehe, najbolje preporučiti, samo poDavJjam: da biljke aesmiju biti oštećene, a nesmije se korienje i ZSL same sadnje oštetiti, što se u ostalom kod nijedne valjano provadjane sadnje zbivati nesmije. Sumarnik Kožešnik u Centralblatt fiir das ges. Forstw. Prometna sredstva. Nižji izka2 pokazuje u brojkah, koliko je vlastelinstvo Kutjevo u svojih šumah izvelo stazah, prosjekah i kolnika i uz koje cjene, tečajem minulih deset godinah. Tomu bi se još dodati imalo 16 kilometara uzkotračne željeznice sa drvenimi traćnicami, koja je nakon svršenog izvoza du^e napuštena, a tako i drvena spuzaljka jedan kilometar duga. Sve to upotrebljeno je za otvoriti i pojeftiniti promet s tvorivom u šumah od 21.000 jutarah, od kojih je najmanji dio ravan, dočim se ostatak stere po brežuljcih i bregovih od 250—800 met, iznad mora visokih. Netrebam ovdje tumačiti poznate svrhe i probitke šumske komunikacije i prosjekah i neću time da reknem, da je vlastelinstvo Kutjevo s te strane svoj zadatak oko raztvorenja svojih šumah dovršilo ; nu hoću da pokažem primjer, kako bi u nas i ostali mnogi šumski posjednici samo u vlastitom interesu poradili, kad bi toj zadaći veču pozornost posvetili. Ako prem nas šumarska nauka postojano nauča od koje znamenite je koristi shodno tracirani i izvedeni sistem prosjekah obzirom na požar, lov, gospodarsko razdjelenje sastojinah, olakšanje nadzora, a i kao spriečka proti iznenadnom razvoju šumoštetnih zareznikah i t. d., i od kolikog je upliva spretno i izpravno zasnovana cestovna mreža i dobar put, osobito po brežuljcih i strmcih, jer se po njih ornogučuje uživanje izvalah i izginulog stabalja, koje inaće bezvriedno propada, to usuprot svega toga tih komunikacijah i udesbah kod naših šumarskih upravah puno neopažamo* * Osvjedočena o osobitih probitcili, koji s valjano položene prosječne mreže po šumsko gospodarenje osobito u mladih sastojinah naytaju, naložila je kr. žnp. oblast zagrebačka svojom nedavno izdanom naredbom svoj područnoj si desetorici g, kot. šumarah, da se imadu tečajem mjeeecah siečnja, veljače i ožujka (dok poljska poslovanja neodpoČnu), priležno baviti koli čiščenjem medjašnlh prosjekah, toli i izkoiČivanjem i prosjecanjem prosjekah, koji su potriebnl bud u svrhe komunikacijah bnd u svrbe či8(fenja mladih sastojinah. Kad se jednom ti poslovi obave^ ter pošto 6e biti u brdskih Šun7ah izmjeren terrainski detall (kose, spusti, rebra, strmine i t. đ.) s kojim poslovanjem demo već s kasnijeg proljeća odpočeti, |