DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 169 — 4. Kr. kotarski sud liok: „urbarska obćiaa" „obćiBa Beofiin", „urbarski ovlaštenici". 5. Kr. kotarski sud Irig: „obćioa putem segregancije", „urbarski ovlaštenici obćine selo Jazak", „obćina selo Jazak, odnosno 270 urbar^kih kucah". 6. Kr, kotarski sud u Zerauo: „mjestaa obćiaa´´, 7. Kr. kotarski sud Ruma: „obćina", ^Grgurevačka obćinska zaklada", »mjestna obćina". 8. Kr. kotarski sud Stara Pazova: „mjestna obćina", j,obćina Konigsdorf u Ugarskoj kotar Antalfalva". Predleže(5a zakonska osnova razpravljena je u minulom saborskom zasjedanju, 0 kojoj razpravi donosimo sljedeći: Stenografski zapisnik Ju—Z^Sr ^ " LXX. sjednice sabora ^´´- J´´´^^ -^^ . kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, *^ ´^ držane dne 6. veljaše 1894. * {Početak u 10 sati i 40 casaMJi.) Predsjednik : Saborski podpredsjednik Hiflko pl. FranciscL Bilježnik: Dr. Vladimir Nikolić. Od strane kr. zemaljske vlade prisutni: ođjelni predstojnici presvietla gg. Danilo Stanković i Vjekoslav Klein. Predsjednik: (zvoni): Sjednica poćima. Na dnevnom redu stoji razprava ob osnovi zakona o uređjenju zemljištnih zajednicah. Molim g. bilježnika dra. Švarca, da izvoli čitati zak. osnovu. Bilježnik dr. Ljudevit Švarc (čita zak. osnovu. Vidi prilog broj 14.) Predsjednik: Eazprava poćima. Gospoda zastupnici, koji žele eventualno govoriti, neka se izvole prijaviti kod g. bilježnika Miljana. Kieč ima g. izvjestitelj. Izvjestitelj dr. Franjo Spevec: Visoki sabore! Zajednicama, kakove kani urediti naša osnova, odavna su se jur bavila zakonodavstva mnogih evropejskih državah; ali načelno s drugom tendencijom, nego je tendencija ndše osnove. Kad se je najme agrarno zakonodavstvo počelo baviti ovom vrsti zajednicah, bilo mu je poglavito do toga, da se pospješi i uredi dioba takovih zajednicah, jer se je držalo, da su one zaprieka racionalnom gospodarstvu. U Englezkoj radilo se o tom već u 17. stoljeću. Za primjerom Englezke, povelo se je imenito zakonodavstvo prusko, gdje je već Fridrik Veliki nastojao, da se podiele zajedničke zemlje. U tu svrhu izdavao je ne samo zakone nego, je nastojao postići to i poučnimi spisi, kano što je pismo nekoga gospodara upravljeno na seljake, koje je g. 1770. dao Fridrik Veliki razdieliti medju gospodare, da ih pouči, kako je koristno razdieliti zajednice. I prusko zemaljsko pravo od god. 1794, imade propisah o tom. A epokalni upravo je zakon ođ |