DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 162 — koBođavstvo nije ni malo sumnjalo, da može podvrći pravostaji i zapriecivati diobe istih obćioskih pašujakali urbarskih obćitiah, premda [§. 3. ces. patenta od 27. svibnja 1857. te nekretnine označuje jednostavno kao „pođpunu svojinu bivših podložoikah". Vlada u samoj stvari pako scieoi, da je dieljenje „obćinskih^ zemljištah (šume su načelno odatle izuzete) poželjno jedino ondje, gdje su gospodarstveni odnošaji veliku većinu ovlaštenikah doveli do osvjedočenja o pretežito] koristi takove diobe. Osim toga misli vlada, da je prije svega nuždno osigurat zajed nicu od naprasnoga prelaza "od zajedničkoga na individualno gospodarstvo. S toga je u §. 40. došla ustanova, kojom će se svaka zajednica moći, ako to bude držala koristnim, obraniti od težnje pojedinacah, da povećaju svoj po sebni posjed. U onih slućajevih, gdje se zajednica neposluži pravom tim, zahtjeva se ipak u osnovi (§. 42.) kvalificirana većina. Vlada si je i u tom pitanju ostala dosliedna. Prigodom razprave o pri vremenom zakonu od 7. veljače 1892. razloženo je njezino stanovište, da nije umjestno olakšavanjem diobe takovih zajedničkih posjedah pospješiti prelaz od skupnoga na individualno gospodarstvo. Ostali paragrafi poglavja I. neće trebati obširnijega obrazloženja. Iz prava nadzornoga, državi pripadajućega, izviru ustanove §§. 45.-49. Vlada je u ostalom županijskim upravnim odborom, kao organom autonomnim, namienila viši nadzor u svrhu, da od strogo činovničkoga upravnoga aparata, i onako preobterećena skine makar jedan dio težke odgovornosti. Ako e pako zajednica u podpunom neizlječivom razsulu, tad se i upravni odbor više ne prikazuje shodnim organom za uzpostavu reda. U tom slučaju §^48. upućuje na „razgodbu", o kojoj govore dalnje ustanove osnove. Držeć se pri razredbi sadržine zakonske sisteme, prihvaćene u zakonu od 26. svibnja 1891. o komasaciji zemljištah, prelazi osnova na odsjek II. ter ustanovljuje oblasti, koje će sa zakonom o zemljištnih zajednicah rukovati. Pri tom bilo je jasnijega pregleda radi umjestno, da se prema obilježju zadatka oblastih luče dva podrazdjela. Nadzor i prvo uredjenje zemljištnih zajednicah upućuje osnova pred upravne oblasti I. molbe. Iznimku je valjalo učinit samo u tohko, što se poslov, te ruke glede zajednicah, vlastnicah šumah, povjeruju onim upravnim oblastim kojim pripada nadzor nad sumarni. Samo tako dalo se je izbjeći nepriličnomu dieljenju nadzorne oblasti, pošto će bit šumskih posjedah, spadajućih zemljištnim zajednicam, nad kojimi upravnimi oblastim prve molbe neće pripadat pravo nadzora (vidi §. 8. osnove zakona, kojim se uredjuje stručna uprava u šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod javnim nadzorom). Nadzornoj oblasti označen je u §§. 52. i 53. djelokrug i u pogledu preporah 0 izvršivanju ovlašteničtvah, kao i o samom ovlašteničtvu. |