DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 162 —


koBođavstvo nije ni malo sumnjalo, da može podvrći pravostaji i zapriecivati


diobe istih obćioskih pašujakali urbarskih obćitiah, premda [§. 3. ces. patenta


od 27. svibnja 1857. te nekretnine označuje jednostavno kao „pođpunu svojinu


bivših podložoikah".


Vlada u samoj stvari pako scieoi, da je dieljenje „obćinskih^ zemljištah


(šume su načelno odatle izuzete) poželjno jedino ondje, gdje su gospodarstveni


odnošaji veliku većinu ovlaštenikah doveli do osvjedočenja o pretežito] koristi


takove diobe. Osim toga misli vlada, da je prije svega nuždno osigurat zajed


nicu od naprasnoga prelaza "od zajedničkoga na individualno gospodarstvo.


S toga je u §. 40. došla ustanova, kojom će se svaka zajednica moći, ako to


bude držala koristnim, obraniti od težnje pojedinacah, da povećaju svoj po


sebni posjed.


U onih slućajevih, gdje se zajednica neposluži pravom tim, zahtjeva se


ipak u osnovi (§. 42.) kvalificirana većina.


Vlada si je i u tom pitanju ostala dosliedna. Prigodom razprave o pri


vremenom zakonu od 7. veljače 1892. razloženo je njezino stanovište, da nije


umjestno olakšavanjem diobe takovih zajedničkih posjedah pospješiti prelaz od


skupnoga na individualno gospodarstvo.


Ostali paragrafi poglavja I. neće trebati obširnijega obrazloženja. Iz prava


nadzornoga, državi pripadajućega, izviru ustanove §§. 45.-49.


Vlada je u ostalom županijskim upravnim odborom, kao organom autonomnim,
namienila viši nadzor u svrhu, da od strogo činovničkoga upravnoga
aparata, i onako preobterećena skine makar jedan dio težke odgovornosti. Ako
e pako zajednica u podpunom neizlječivom razsulu, tad se i upravni odbor
više ne prikazuje shodnim organom za uzpostavu reda. U tom slučaju §^48.
upućuje na „razgodbu", o kojoj govore dalnje ustanove osnove.


Držeć se pri razredbi sadržine zakonske sisteme, prihvaćene u zakonu od


26. svibnja 1891. o komasaciji zemljištah, prelazi osnova na odsjek II. ter ustanovljuje
oblasti, koje će sa zakonom o zemljištnih zajednicah rukovati.
Pri tom bilo je jasnijega pregleda radi umjestno, da se prema obilježju
zadatka oblastih luče dva podrazdjela.
Nadzor i prvo uredjenje zemljištnih zajednicah upućuje osnova pred
upravne oblasti I. molbe. Iznimku je valjalo učinit samo u tohko, što se poslov,
te ruke glede zajednicah, vlastnicah šumah, povjeruju onim upravnim oblastim
kojim pripada nadzor nad sumarni.


Samo tako dalo se je izbjeći nepriličnomu dieljenju nadzorne oblasti, pošto
će bit šumskih posjedah, spadajućih zemljištnim zajednicam, nad kojimi upravnimi
oblastim prve molbe neće pripadat pravo nadzora (vidi §. 8. osnove zakona,
kojim se uredjuje stručna uprava u šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod
javnim nadzorom).


Nadzornoj oblasti označen je u §§. 52. i 53. djelokrug i u pogledu preporah
0 izvršivanju ovlašteničtvah, kao i o samom ovlašteničtvu.