DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 29 <-- 29 --> PDF |
~ 159 — Povod je dala krivom tumačenju ustanova §, 17. krajiškoga temeljnoga zakona glaseća: „Pašnjaci, što su ih do sada obćine uživale, jesu njihovim vlastničtvom", kojom se ipak očevidno ništa drugo nije smjeralo reći, nego da — uzporedo s ukinućem feudalizma u ostaloj monarkiji ™ i u krajiškom području pada razlučenje prava sa sućnosti od prava na koristi u pogledu prava vlastnosti. Jasno je to izraženo u §. 11. istoga temeljnoga zakona: „Ukida se ovim ođiiošaj koristovDOga vlastničtva, potičući iz vlasteoskoga feudnoga saveza, kako je po §. I. temeljnoga zakona od god. 1807. dosad postojao". (Das nach dera §. 1. der Grundgesetze bisher bestandene aus dem grunđherrlichen Lehensverbande abgeleitete Nutzeigenthumsverhaltniss wird hiemit aufgehoben). Uzprkos tomu izvodilo se odatle, da su obćinski pašnjaci dobro upravne obćine, zakonom od g. 1860. uređjene, pak je kao dalnja posljedica toga tumačenja u krajiškom području zavladala praksa, da se je svakomu u obćini nastanjenomu bez obzira na ikakovo posebno ovlaštenje podieljivalo pravo uživati tobožnje obćinsko dobro. Ako i dosad nije bilo moguće tomu tumačenju stati na put, sad kad se zakonom kane urediti odnošaji zajednički, valja po mnienju vlade odlučno zapriečiti pomršivanje dvajuh posve različnih pojmovah. I sam obćinski red krajiški od god. 1860, odnosno 1862., ako i sadržaje u §. 11. ustanovu: „svaki u ffjjestnoj obćini nastanjeni vlastan je uživati stvari, ođređjene kao obćinsko dobro za javnu porabu", dodaje tomu ipak „uz obdržavanje za to uživanje postojećih propisah i posebnih ovlaštenjah". U §. 18. pako još se preciznije ustanovljuje: Gradjanski pravni odnošaji u obće, osobito pako prava vlastnosti i uživanja pojedinih dielovah ili pripadnikah mjestnih obćinah ili cielih razređah stanovnikah, zajednicah ili korporacijah. ostaju ovim zakonom netaknuta". (Die biirgerlichen Rechtsverhaltnisse itberhaupt, insbesondere aber die Eigenthums- und Nutzungsrechte einzelner Theile oder Angehorigen der Ortsgemeiđen oder ganzer Classen-Bewohner, 6enossenschaften und Korperschaften bleiben durch das Gesetz unberiihrtj. Temeljnim zakonom krajiškim nije se dakle ni htjelo ni moglo dirati u prava krajiških stanovnikah na njihove „obćinske" pašnjake, koje su, kako je nedvojbeno, od uvjek uživali krajišnici, u savez krajiški primljeni, na krajiškom zemljištu naseljeni. Tada je vierno čuvana pravna predmjeva, da je vrhovni vlastnik svega kolikoga posjeda, i posebnoga i skupnoga, vladar, koj je opet od naravi stvar od nabave „krajiških" zemljištah svakoga izključivao, koj napram vrhovnomu vlastniku nije stupio u savez krajiški, preuzev na se sve terete i obveze toga saveza, ter se skupa sa svojom obitelji na krajiškom zemljištu okući o („sich hauslic h dort niderzulassen im Begrilfe steht". §. 2. temeljnog zakona od god. 1807.) Naseljenje i s naseljenjem spojeno pravo na uživanje odnosnih obćinskih zemljištah po naravi stvari nije visilo o jednostavnom obćinarstvu, ili ob odredbi upravne kakove oblasti, već je ono bilo izljev vrhovnoga vlastnič |