DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 25 <-- 25 --> PDF |
155 postati ovlaštenici u zemljištnih žajednicah, ležećih u području upravne obćine, ili se nisu ništa brinnla za upravu i koristno gospodarstvo s posjedom zemijištnih zajednicah, ili ako su se brinula, činila su to samovoljno. Ovakovi odnošaji, osobito usljed pomanjkanja posebnoga pređstavniČtva zeiiiljištnih zajednicah, bili su povodom nejasnosti i radjanju sumnjah o samom vlastcičtvu. Često putah pomrsila se je možebiti na temelju pogriešna upisa u javne knjige i našastare imovina „zemljištne zajednice*^ s imovinom „upravne obćine". Kako su pak ti unosi u javnih knjigah raznoliki, kako je već nestalnost u nazivlju morala dati povoda mnogim srautnjam, o tom sadržaje dokaze prilog (Vidi .prilog II.) u kojem je u kratko prikazano sadašnje stanje tih upisah. Često puta rješavale su i same upravne oblasti težka i zakučasta pitanja ob uživanju takovih zemljištnih posjedah na krivoj podlozi, prenašajuć pojam obćine u sadašnjem smislu rieči na tvorbe, kojim se zametak ima tražiti u posve različitih ođnošajih, nestojećih ni u kakovu savezu sa sadanjim pripadničtvom u kojoj „upravnoj obćini". Tko da to oblastim upiše u grieh kraj pomanjkanja svake jasne direktive ? Glede šuraah t z. urbarskih obćinah određjuje §. 9. car. pat. od 17. svibnja 1857. da se s njimi ima postupati kao sa sumarni „obćinskimi". Glede pašnjakah §. 2. istoga patenta veli: da se imaju urediti po postojavših zakonih urbarskih. To su ustanove pomenutoga zakona glede uprave skupnih zemljištah, a i te se odnose samo na posjede, koji su urbarskim obćinam pripali putem segregacije. Vlada je zatim na temelju §. 8 car. patenta od 17. svibnja 1857. izdala privremenu naredbu od 4. ožujka 1871 br. 2144 ob „upravi, gospodarenju i uživanju obćinskih šumah." Temeljna je misao te naredbe sadržana u §. 17. Uprava spada u djelokrug redovitoga obćinskoga zastupstva^ a osoblje obćinske uprave, ima voditi dotične poslove i račune, sve uz nadzor i uticaj viših oblastih. Po toj naredbi nastojale su upravne oblasti, proširiv ju možda ne sasvim opravdano i na sve ine (plemićke, poveljene i t. d.) zemljištne zajednice, osigurat barem šumsko gospodarstvo. Dapače, gdje se je bjelodano pokazalo, da redovito obćinsko zastupstvo nije sposoban organ za upravu imovine takovih zajednicah, činile su upravne oblasti izabirati posebne imovne odbore, kojim je povjerivano pod nadzorom upravne obćine i javnih oblastih vodjenje gospodarstva na posjedu zemljištne zajednice ili obava pojedinih pravnih posalah u ime zemljištne zajednice. Kadikad su upravne oblasti, neimajuć za to u zakona valjana uporišta, sad više sad manje sgodno kušale udovoljiti potrebi života, ter su imovne odbore posebnimi, za cielo svoje upravno područje namienjenimi naredbami kako tako uredjivale. |