DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 87 — nastupe, upravu preuzeti. Ovaj sustav je u mnogim od gorenavedenih državah, sa kojim drugim sistemom kombinovan. A i naša osnova stoji na njem. 5. Sustav državne uprave ili t. zv. francezki sustav. Gospodarsku upravu nad šumami koje stoje pod osobitim nadzorom državne vlasti, vodi država sama. Ovaj najjednostavniji sustav uveden je u Nassau-u, u jednom dielu Hanovera, u Hessenu, Braunschweigu u Alzaciji i Lotharingiji, u Tirolu i u cieloj Francezkoj. Ako se pitamo, koji od ovih sustavah prednost zaslužuje, to moramo priznati, da svaki od njih, kraj odgovarajućih mu mjestnih prilikah, dobre svoje strane imade, da se pako absolutna prednost nijednome pripisati ne može. Prva dva sustava, hoće li dobro djelovati, prepostavljaju dvoju upravu, jednu obćinsku a drugu nadzornu, što troškove sveukupne uprave tako povisuje, da se takav sustav samo ondje sbodnim smatrati može, gdje odnosne šume osobito velikih dohodakah odbacuju, daklem samo u veoma naprednim zemljama. Isto valja i o trećem sustavu, premda za njeg to govori, da je veoma jednostavan, nu s vida se opeta nesmije metnuti, da on sve troškove na obćinske zajednice svaljuje. Sustav francezki premda po sebi najbolji i najjeftiniji, nije ipak zato svagdje provediv, što svaki upliv vlastnika na gospodarsku upravu izključuje. Najshodnije je svakako da se četvrti sistem sa kojim od prva tri sustava spoji i to sa onim, koji se u konkretnom slučaju najshodnijim ukazuje. Ovim putem pošla je pređležeća zakonska osnova tako, da je kombinovala sustav gospodarskog nadzora sa sustavom obćinskih zajednicah, priključiv tako kombinovani sustav sistemu subsidiarne državne uprave. Od sustava obćinskih zajednicah uzela je osnova u §. 6. samo mogućnost dB se pojedine obćine ili šumske zajednice u jednu gospodarstvanu cjelinu složiti mogu. Takovo ukotarivanje stoji, izuzev taksativno navedene slučajeve §. 10., podpunoma do volje odnosnih vlastnikah, pa je samo vezano na potvrdu vlade. Drugo ograničenje ovog sustava nije osnova prihvatila tako, da u svakom drugom pogledu stoji na stanovištu sustavu navedenog pod 2., na kom stoji austrijsko a i naše dosadanje zakonodavstvo. Prema tomu su daklem obćine dužne u svojih šumah uvesti potrajno i takovo gospodarenje, kojim će se polučivati što veći užitci (§. 1.), dužne su sastaviti i na potvrdu predložiti gospodarstvene osnove i programe (§. 3.), godišnje drvosječne i ogojne predloge (§. 4.) i namjestiti usposobljenog šumarskog stručnjaka (§. 6.). Što se tiče gospodarskih osnova i gospodarskih programa, ustanovila je osnova u §. 3. da jedne i druge potvrdi kr. zem. vlada. Odboru se je pako činilo, da nisu gospodarski programi tako obsežni i od tolike važnosti, a da ih nebi mogao potvrditi županijski upravni odbor, po je u tom smjeru promienio §. 3. revidirane osnove. Stručnjaci pako šumarski samo su u toliko podčinjeni političkim oblastim, što im odgovaraju za točno obdržavanje i redovito provadjanje gospodarstvenih osnovah i programah, te odredaba izdanih o stručnom šumskom gospodarenju i 0 provadjanju šumsko redarstvenih mjerah. |