DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 116 - TJsljed toga će se izračunati odštetni iznos E za svako stablo, ako se izraz za W — Wi diskontuje sa E = -^ (x — y). — KonaCno ćemo 1. op" -m ^ JJ dobiti ukupnu odštetnu svotu za štetu počinjenu gulenjem u stanovitoj sastojini, ako pomnožimo izraz E, koj valja za svaki dobni razred (sa razmakom od 10 do 10 godin) ustanoviti, sa brojem izbrojenih (za vrieme siečivosti nadstojnih) stabalah svakog dobnog razreda. Veličina E, odnosno izraz a M (x — y) dade se lahko i brzo izračunati. Osim toga leži prednost te formule u tom što podpuno odpada ustanovljenje vriednosti stabla sredstvom uporabe stanovitog djela tvoriva, što se činbenik a M (x — y) dade prilično točno procjeniti, i konačno što se veličine -j ^ _ ^ dade sastaviti u skrižaljku za razne sadržine, stojbine i dobe, odakle se lahko može odčitati za svaki pojedini slučaj. Upitni obličak vriedi nadalje za svako doba siečivosti, jer neveže na stanoviti u, ako se M za svaki pojedini slučaj ucjenjuje. To je na toliko probitačno što se obličak dade upotriebiti i u onih čestih slućajevih, u kojih se čini shodnim raniji izsjek ogulene sastojine, kao što je to slućaj kod povoljne uporabe drva za drvenu artiju, ili za ino tvorivo slabih omjerah, pošto bi se time predusrelo gubitku kvalitete koj bi nastao usljed toga: što se crvena trulost godimice razprostranjuje. U tom pogledu može gornji obličak služiti kao kazalo za prosuđjenje, da li je raniji izsjek oguljene sastojine shodniji od uporabe iste u normalnoj dobi sječivosti. a M Najjednostavnije upotriebljuje se gornji obličak E = ^ _ ^ (x —y) za obračunanje odštetnog iznosa za štete počinjene gulenjem kore, ako se količnik a M — yi_ rn. izračuna i u posebnoj skrižaljci za m = 10, 20, 30 itd. godina, za različne stojbine i sadržine M, pregledno sastavi. Želi li se što točnije računati, ili ako se radi o večih procjenah, tad će biti zgodno, da se ta skrižaljka . sastavi na temelju mjestnih prihodnih skrižaljkah valjanih za stojbinu dotičnog predjela na kojem će se imati preduzeti procjena. Razširenje stablovne gnjiloće usljed gulenja po divjači jest naime veoma različito obzirom na vrst drva, na stojbinu, kao i prema tome da li se provadja ljetni ili zimski sjek. Na lošijih stajalištih, u višjih položinah neće se crvena trulež tako brzo razprostraniti, kao u rastivoj sastojini. Za ustanovljenje odštetnih iznosah za omanje štete počinjene gulenjem kore po divjači, dostajati će sljedeća skrižaljka. Ova je sastavljena za najobićajniji slučaj da je u = 100, i postotak ukamaćenja p = 37o- Dodati nam valja, da ova skrižaljka podaje samo približno ispravne vriednote pošto nije osnovana na obsežno ustanovljenih drvnih gromadah. |