DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 113 — cjenbenog iznosa i racuničnog posljeđka; jer nam je već iz nauke o uredjenju šumah poznato što znači rieč: „prociena"! Zato ćemo ali uporabom niže obrazloženog oblička, vazda postići približno izpravne podatke, a uvjek izpravnije, nego da procjenjujemo lih pod utisci samoga izviđa. Osim toga biti će ta procjena i manje mučna nego li bi bila, kad bi tiesnogruđno postupali i posljedak htjeli ustanoviti strogo po pravilih računanja vriednosti šumah, ter pri tom raztančeno uvažavali sve učinke koji na računični posljedak uplivaju. Pri izračunavanju odštetnih iznosah za štete, počinjenje gulenjem kore po divjači na jelah i omorikah, valja nam ovako umovati: oguleno stablo, kad nebi bilo ozledjeno, predstavljalo bi u svojoj siečivoj dobi stanovitu vriednost W; dočim će ovako usljed crvene trulosti, koja će to stablo zato napasti što je u svojoj mladosti oguleno bilo, isto u doba svoje siečivosti predstavljati manju vriednost, koju ćemo označiti sa W i. — Ako se sada diskontuje razlika tih obiuh vriednostih W — Wi na sadašnjost (na godinu kada je stablo oguleno i šteta ustanovljena), tad će se dobiti odštetni iznos, kojeg će valjati za počinjenu štetu platiti. Daljni praktični postupak, po kojem ćemo kod te procjene postupati, sastojati će u tome: da u toj ogulenoj sastojini izbrojimo sva ona oštećena nadstojna stabla, za koja držimo, da bi ista budućoj siečivoj sastojini pripadala kao vladajuća stabla. I dobu njihovu morati ćemo ustanoviti. Na potištena stabla, koja će se kod skorašnjeg čišćenja izvaditi, ili u kasnijih proredah izsječi imati, netrebamo se obazirati. Ako je razmak vremena izmjedju te naše procjene i zadnje, još sljediti imajuće prorede znatan, tada ćemo opisanim postupkom na toliko počiniti pogrješku, što zanemarujemo onaj gubitak vriednosti, kojega će usljed gulenja pretrpjeti stabla, koja bi se imala uporabiti istom kod poznije prorede. Taj gubitak predstavlja nam umanjene t v o r i v e drvne gromade. Daljna pogrješka koju ćemo kod toga počiniti, sastoji se u tome: što ćemo kod postavka računa polaziti sa stanovišta, da će jedinična cieua tvoriva i goriva kod zdravoga i oštećenoga stabla u vrieme sječivosti jednaka biti, što nemože biti slućajem naročito ne kod tvoriva, pošto će upravo najjači, od granja i uraštajah najčišći, a prema tome i najvredniji dio stabla usljed toga što je ogulen, odpasti na gorivo. Te su pogrieške medjutim neznatne. Jedno zato što prihod na tvorivu kod proredah sam po sebi nije vehk, i što se trulež do onoga vriemena u koje bi imala najzadnja proreda pasti, neće uzduž cieloga oštećenoga stabla znatno u vis razprostraniti. S druge strane izravnuju se te pogrješke time: što se po izkustvu kod izbrajanja oguljenih stabalah spadajućih glavno pri hodnoj gromadi nepostupa svom točnosti, jer se k istoj ubrajaju i mnoga takova stabla, koja su za sada još nadstojna i predrasla, no koja će se kod predmnievape zadnje prorede kao već potištena izsječi. Konačno valja uvažiti, da se usljed toga, što će se prigodom proredah imati izsjecati ogulena ali sada vladajuća stabla, lahko može dogoditi slučaj, da će povodom večega uticaja i pristupa 8 |