DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 112 — Tim je svršena specijalna debata ovoga zakona. Ja današnju sjednicu zaključujem, a buduću uričem za sutra dne 6. veljače u 11 satih prije podne s ovim dnevnim redom: treće čitanje osnove zakona, kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Tim dižem današnju sjednicu. (Konac sjednice u 11 satih 40 čas.) Kako ćemo procjeniti štete počinjene po divjači gulenjem kore ?* Gornjo-austrijsko lovo-zaštitao družtvo izdalo je lanjske godine obrazac za ustanovlivanje štetah počinjenih po divjači na zemljištu stojećem u ekonomskoj uporabi. Tom zgodom je isto preporučilo, da se bilježke i obračunavanja procjenah pregledno sastavljaju, kako bi se time s vremenom polučio jednoličan postupak, kojeg do sada nije bilo u tom djelu poslovanja dotičnih organah.´ Izdanje toga obrazca dosta je važno, a nemanje važnim mora se smatrati i izdanje naputka, po kojemu bi se olahkotilo procjenjivanje štetah što no ih divjač počinja u šumah, a naročito: gulenjem kore. Ako se ove štete i neprocjenjuju tako često kao štete po divjači počinjene na težatnom tlu, to je zaobračunavanje onih od potriebe izkustvo i strukovna vještina ter poznavanje zasadah računanja vriednosti šumah; dočim toga za štete počinjene na ekonomnom zemljištu nije treba, pošto je ovdje ustanovljivanje odštetah lahko i jednostavno. Potreba za izdanje tog naputka ukazuje se tim večom, što se dogadja, da često političke oblasti kod ustanovljivanja odštetnih iznosah za štete počinjene po divjači u šumah upotrebluju kao vještake samo ekonome, što se osobito onda dogadja, kad se istodobno radi i o ustanovlenju odštetnih iznosah za štete počinjene na težatnom tlu. Da ta gospoda niti samo približno izpravno neznadu procjenivati štetah počinjenih u šumah, uetrebamo istom naglašivati. Neće zato biti suvišno da razpravimo o načinu kako će valjati postupati kod samoga ustanovljivanja štetah počinjenih gulenjem kore, kao i o načinu kojim ćemo si dotični računični oblik ustanoviti. No svakako moramo iztaknuti, da nam ta oba pomagala neće pružiti jamstva za bezuvjetnu izpravnost pro * Gornji članak donosimo po „Oester. Forst-Zeitung". I ako se načela u njem razvita, nede kod nas u cielom obsegu uporabiti modi zato, što u nas jeleni i lanjađ ter umjetni ogoji crnogorice nisu tako na gusto posijani kao izvan granicah naše domovine, to smo mislili, da demo š njime gg. čitateljem dobro poslužiti radi upute, koju nam isti pođjeluje za slučaj, da budemo kao vještaci takovim ili sličnim procjenam prizvani. Uredničtvo. ´ Vidi br. 2 „Lovačko-ribarskoga Viestnika" br. 2. god, III. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 113 — cjenbenog iznosa i racuničnog posljeđka; jer nam je već iz nauke o uredjenju šumah poznato što znači rieč: „prociena"! Zato ćemo ali uporabom niže obrazloženog oblička, vazda postići približno izpravne podatke, a uvjek izpravnije, nego da procjenjujemo lih pod utisci samoga izviđa. Osim toga biti će ta procjena i manje mučna nego li bi bila, kad bi tiesnogruđno postupali i posljedak htjeli ustanoviti strogo po pravilih računanja vriednosti šumah, ter pri tom raztančeno uvažavali sve učinke koji na računični posljedak uplivaju. Pri izračunavanju odštetnih iznosah za štete, počinjenje gulenjem kore po divjači na jelah i omorikah, valja nam ovako umovati: oguleno stablo, kad nebi bilo ozledjeno, predstavljalo bi u svojoj siečivoj dobi stanovitu vriednost W; dočim će ovako usljed crvene trulosti, koja će to stablo zato napasti što je u svojoj mladosti oguleno bilo, isto u doba svoje siečivosti predstavljati manju vriednost, koju ćemo označiti sa W i. — Ako se sada diskontuje razlika tih obiuh vriednostih W — Wi na sadašnjost (na godinu kada je stablo oguleno i šteta ustanovljena), tad će se dobiti odštetni iznos, kojeg će valjati za počinjenu štetu platiti. Daljni praktični postupak, po kojem ćemo kod te procjene postupati, sastojati će u tome: da u toj ogulenoj sastojini izbrojimo sva ona oštećena nadstojna stabla, za koja držimo, da bi ista budućoj siečivoj sastojini pripadala kao vladajuća stabla. I dobu njihovu morati ćemo ustanoviti. Na potištena stabla, koja će se kod skorašnjeg čišćenja izvaditi, ili u kasnijih proredah izsječi imati, netrebamo se obazirati. Ako je razmak vremena izmjedju te naše procjene i zadnje, još sljediti imajuće prorede znatan, tada ćemo opisanim postupkom na toliko počiniti pogrješku, što zanemarujemo onaj gubitak vriednosti, kojega će usljed gulenja pretrpjeti stabla, koja bi se imala uporabiti istom kod poznije prorede. Taj gubitak predstavlja nam umanjene t v o r i v e drvne gromade. Daljna pogrješka koju ćemo kod toga počiniti, sastoji se u tome: što ćemo kod postavka računa polaziti sa stanovišta, da će jedinična cieua tvoriva i goriva kod zdravoga i oštećenoga stabla u vrieme sječivosti jednaka biti, što nemože biti slućajem naročito ne kod tvoriva, pošto će upravo najjači, od granja i uraštajah najčišći, a prema tome i najvredniji dio stabla usljed toga što je ogulen, odpasti na gorivo. Te su pogrieške medjutim neznatne. Jedno zato što prihod na tvorivu kod proredah sam po sebi nije vehk, i što se trulež do onoga vriemena u koje bi imala najzadnja proreda pasti, neće uzduž cieloga oštećenoga stabla znatno u vis razprostraniti. S druge strane izravnuju se te pogrješke time: što se po izkustvu kod izbrajanja oguljenih stabalah spadajućih glavno pri hodnoj gromadi nepostupa svom točnosti, jer se k istoj ubrajaju i mnoga takova stabla, koja su za sada još nadstojna i predrasla, no koja će se kod predmnievape zadnje prorede kao već potištena izsječi. Konačno valja uvažiti, da se usljed toga, što će se prigodom proredah imati izsjecati ogulena ali sada vladajuća stabla, lahko može dogoditi slučaj, da će povodom večega uticaja i pristupa 8 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 114 — zraka i svjetla, njihova mjesta izpuniti za sada još potištena, ali inače zdrava stabla. Za ogulena nadstojna stabla, za koja moramo izračunati umanjenje njihove vrieđnosti u vrieme sječivosti, ustanovio je A. pl. Guttenberg, da se njihov gromadni prirast usljed oštećenja gulenjem, znatno nesnizuje. Prema tome sastoji se umanjenje vrieđnosti u doba siečivosti W — Wi samo od gubitka kakvoće, kojega prouzročuje crvena trulež šireća se s mjesta na kojem je stablo oguleno. Taj gubitak kakvoće nastupa kod omorike i jele na onom djelu stabla, koje je sposobno za tvorivo, što znači: da se crvena trulež razpro stranjuje na onom djelu debla, iz kojega bi se tvorivo imalo izvaditi, ter je uzrokom što će se iz ogulenog stabla dobiti samo manji dio tvoriva, a možda i ništa. Da se dakle uzmognu bar približno ustanoviti vrieđnosti siečivoga zdravoga, i sječivoga oguljenoga stabla, to moramo u račun povuci onaj gubitak kakvoće, koj će biti pokraj jednake jedre sadržine, kod oguljenih stabalah na tvorivu manji. Zato će sadržina M, jednoga sada m godin staroga stabla kad isto nebi bilo ozledjeno sastojati u dobi sječivosti iz djela tvoriva N, i iz djela goriva B, što znači da bi u dobi sječivosti M = N + B, prićem bi N opeta odgovarao stanovitomu djelu ukupne sadržine i B, odnosno (1 — z) M. Prema tome izrazila bi se vriednos t zdravoga stabla u dobi sječivosti to jest W, ako x označuje jediničnu cjenu tvoriva, a y onu goriva, ovako: W =: z. M. X + (1 — z). M. y, = M [z x + (1 — z) y]. Budne li pako stablo u dobi od m godina od visoke divjači oguljeno, to će se dio tvorive drvne gromade istoga, N, tečajem vriemena sveudilj umanjivati. Primjerice će se nakon 10 godin umanjiti možda za dvie desetine, nakon 20 godin možda za tri desetine od M, ili obćenito: da će se u stanovitoj godini vriemena u — tp, za, a M umanjiti. Prema tome sastojati će se sadržina oguljenog stabla Mi u vrieme sječivosti iz diela drvne gromade na tvorivu Ni = (z — a) Ml i iz drvne gromade ogrieva B = [1 — (z — a)] Mi. — Pošto se prema gornjem može Mi = M staviti, to se označuje drvna gromada oguljenoga stabla u doba sječivosti sa Mi = M -- (z — a). M + [1 — (z — a)]. M, a vriednos t Wi istoga izračunati će se uz predpostavu da su jedinične ciene tvoriva i goriva jednake: Wi—M (z — a). x + M. [1 — (z — a)]. y = M [X. (z — a) + (1 — z -f a). y]. Iz ovoga prosleduje vriednostna razlika W — Wi = M [z. x + (l — z)- y] — M [x, (z — a) + (1 — z + a) y] = M (z X + y — z y — z X -f-a X — y + zy — ay] = M[ax — ay] = aM. [x —y] što znači: daje razlika izmedju vrieđnosti zdravoga i oguljenoga stabla u doba sječivosti, odnosno da Je umanjenje vrieđnosti u vrieme sječivosti usljed ogulenja, jednako proizvodu iz razlike jediničnih cienah tvoriva i goriva sa onim djelom stablovne sadržine, koj je usljed oguljenja postao trul. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 116 - TJsljed toga će se izračunati odštetni iznos E za svako stablo, ako se izraz za W — Wi diskontuje sa E = -^ (x — y). — KonaCno ćemo 1. op" -m ^ JJ dobiti ukupnu odštetnu svotu za štetu počinjenu gulenjem u stanovitoj sastojini, ako pomnožimo izraz E, koj valja za svaki dobni razred (sa razmakom od 10 do 10 godin) ustanoviti, sa brojem izbrojenih (za vrieme siečivosti nadstojnih) stabalah svakog dobnog razreda. Veličina E, odnosno izraz a M (x — y) dade se lahko i brzo izračunati. Osim toga leži prednost te formule u tom što podpuno odpada ustanovljenje vriednosti stabla sredstvom uporabe stanovitog djela tvoriva, što se činbenik a M (x — y) dade prilično točno procjeniti, i konačno što se veličine -j ^ _ ^ dade sastaviti u skrižaljku za razne sadržine, stojbine i dobe, odakle se lahko može odčitati za svaki pojedini slučaj. Upitni obličak vriedi nadalje za svako doba siečivosti, jer neveže na stanoviti u, ako se M za svaki pojedini slučaj ucjenjuje. To je na toliko probitačno što se obličak dade upotriebiti i u onih čestih slućajevih, u kojih se čini shodnim raniji izsjek ogulene sastojine, kao što je to slućaj kod povoljne uporabe drva za drvenu artiju, ili za ino tvorivo slabih omjerah, pošto bi se time predusrelo gubitku kvalitete koj bi nastao usljed toga: što se crvena trulost godimice razprostranjuje. U tom pogledu može gornji obličak služiti kao kazalo za prosuđjenje, da li je raniji izsjek oguljene sastojine shodniji od uporabe iste u normalnoj dobi sječivosti. a M Najjednostavnije upotriebljuje se gornji obličak E = ^ _ ^ (x —y) za obračunanje odštetnog iznosa za štete počinjene gulenjem kore, ako se količnik a M — yi_ rn. izračuna i u posebnoj skrižaljci za m = 10, 20, 30 itd. godina, za različne stojbine i sadržine M, pregledno sastavi. Želi li se što točnije računati, ili ako se radi o večih procjenah, tad će biti zgodno, da se ta skrižaljka . sastavi na temelju mjestnih prihodnih skrižaljkah valjanih za stojbinu dotičnog predjela na kojem će se imati preduzeti procjena. Razširenje stablovne gnjiloće usljed gulenja po divjači jest naime veoma različito obzirom na vrst drva, na stojbinu, kao i prema tome da li se provadja ljetni ili zimski sjek. Na lošijih stajalištih, u višjih položinah neće se crvena trulež tako brzo razprostraniti, kao u rastivoj sastojini. Za ustanovljenje odštetnih iznosah za omanje štete počinjene gulenjem kore po divjači, dostajati će sljedeća skrižaljka. Ova je sastavljena za najobićajniji slučaj da je u = 100, i postotak ukamaćenja p = 37o- Dodati nam valja, da ova skrižaljka podaje samo približno ispravne vriednote pošto nije osnovana na obsežno ustanovljenih drvnih gromadah. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 116 Razre d s t 0 j b i n e 20 Izraz m u 30 a M """ 1. op " godin i 40 50 60 0-12 0-16 0-20 0´23 0-28 0-07 009 0-12 0-14 016 004 0-05 0-06 008 0-09 Loš 002 0-03 0-03 0´04 004 Uzmemo li primjerice, da je ustanovljena ciena tvoriva na panju u doba sjeĆivosti (zajedno sa skuparinskim prirastom) m* sa 4 frt., a ciena m^ goriva sa 1 frt. i da je izbrojeno na 40 godišnjoj omorikovoj sastojini, na dobroj stojbini 40 oguljenih nadstojnih stabalah, to će u tom slučaju iznositi x — y = 3 frt. Gornja skrižaljka podaje nam za izraz ^j ^^ms t"^ojku 0´12, prema tomu će iznositi odštetni iznos: 3 X 0´12 X 40 == 14 for. 40 nv6. Ovako ustanovljeni odštetni iznosi biti će prema gore jur rečenom samo približne vriednote. Ali na svaki način predstavljati će ovako dobiveni posljedci dosta točne procjenbene brojke, pa će se pri tom načinu računanja svagda predusresti nezgrapnim pogrješkam. — ko — LIST^^^LIC. Osobne viesti. Imenčvanje. G. šumarski vježbenik Andrija Lon5arević imenovan je šumarskim pristavom kod brodske imovne obdine sa sustavnimi berivi. — Gosp. Vjekoslav Stublić, Šumarski vježbenik ogulinske imovne obdine, imenovan jest šumarskim pristavom kod I. banske imovne obćine i pođjeđno upraviteljem šumarije u Klasnidu, sa sustavnimi berivi. — Na svršetku lista doznajemo, da je kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo u području kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu imenovalo : šumarnikom, kr nadšumaru Juliju Kuzmu; protustavnim nađšumarom, upravljajudeg nadaumara Slavoljuba Wuctba; Šumarom I. razreda Ivana Krajnyka upr. kr. šum. u Mrkoplju; šum. vježbenicima A. Bogscba i Dr. Bora f Ante Tomić. Jedva je tomu godina dana, što je družtveni organ donio sliku za razvitak našega domadega šumarstva zaslužnoga pobornika, umir. c. kr. šumarnika, Ante Tomida. U ime svih nas izrazio je naš organ sve dobre želje i čestitao devetdesetgodišnjicu velezaslužnomu tomu starini. A to je svetčar zaslužio u pođpunoj mjeri, jer je on bio najstariji stručnjak u našoj domovini i prvi suradnik posebne zajednice šumarah, koja se je kao ogranak gospod. družtva ustrojila još godine 1846. ! Osim toga bio je šumarnik Tomid prvi rodoljubivi pregalac, koji je radio oko ustrojenja našega brv. slav. šumarskog družtva. Bio mu je i prvim predsjednikom, pak je njegovu nastojanju zahvaliti, da je družtvo uhvatilo čvrst korien te obastalo i onda, kad se u njegovo kolo nisu još bili pribrali svi šumari, službujući širom naše domovine. — U znak priznanja za njegov uspješni rad oko unapredjenja samoga družtva, |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 117 — izabran bje pofiastnim članom, — te se je i pod stare svoje dane mamim i viernim surađnifitvom šumarskom listu oduživao. Pa i koliko bi nam pero rado da se, zanihamo u gornjih reflexiah, s istima i dalje bavi, to mu je s istih skrenuti i sudrugovom objaviti žalostnu viest, da se je taj ođligni naš strukovnjak i sučlan dne 9. siečnja t. g. u 91. godini dobe svoje, preselio u bolju viečnost. Neizbježivi udes smrti, dokončao je životom i ovoga starine, iztrgao ga iz naSe sredine, i tako proređio redove naših zaslužnih veteranah. — Cieli život pokojnikov bio je protkan: plemenitim zanosom za zelenu struku i stališkim ponosom, koji su nalazili svoje uporište u samosvjesti o važnosti i domašaju šumarske struke i znanosti. Taj je odavao svakom zgodom, a osobito kao izvjestitelj u obstojalom šumarskom ravnateljstvu kod bivšeg glav. zapovjeđničtva i kao povjerenik za katastr. procjenu u pedesetih gođinah. Naročito je ovom prilikom bio upućen, đa posljedke svojih ucjenivanjah i radnjah jošte i pismeno brani, što mu je, teoretično podpuno naobraženu, a punom praktična izkustva vazda i uspješno za rukom pošlo. U borbi za struku i stališ očeliCen, dovinuo se je pokojni Tomid visoke starosti, u kojoj je blago u gospodinu preminuo. Pletud vienae cviee´a harne uspomene na nadgroblju vrieđnoga starine, dovikujemo kriepki: Slava mu ! Liepi broj ovdje boravedih žumarah izpratio je pokojnika do Mirogoja, trajnog počivališta. Mat. — Družtvene viesti. Novi upravljajući odbor hrv. slav. šumarskoga družtva ustrojio se je dne 21. siečnja o. g. — Toga dana obdržavao je isti svoju prvu redovitu sjednicu u kojoj je zaključio, đa se predsjedničtvo Njeg. Preuzvišenosti banu kao pokrovitelju družtva u smiernosti pokloni, i rad družtva močnoj zaštiti Njeg. Preuzvišenosti preporuči, koj zaključak je predsjedničtvo i odmah izvelo. Podjedno bje zaključeno, đa se slika pokrovitelja družtva nabavi, i u sjedničkoj dvorani u okviru smjesti. Sama sjednica bje obđržana u prostorijah kr. vlađnoga šumarskoga odjela, koje prostorije je velemožni gospodin kr. šumarski savjetnik P. Zikmunđovsky kao družtveni predsjednik, u gornju svrhu, kao i u svrhu pohrane družtvenog naSestara spremno na razpoložbu ustupio. Time su ved družtvenoj blagajni uštedjeni pod st. 1. i 2. proračuna za god1894. opredjeleni izdatci za stanarinu, ogriev i razsvjetu u svoti od 204 for., dočim su družtvo i odbor našli ako i skromno, ali obojih dostojno zaklonište. Nadalje je u pogledu družtvenih kapitaliah uloženih stranom u Stedioni, a stranom u vriednostih papirih nosećih malene kamate (3—3 ´/a "L) na predlog družtvenoga predsjednika, zaključeno, đa se isti imadu konvertirati u papire koji uz podpuno jamstvo za nominalnu vriednost pružaju vede kamate, ter da se razpoloživa glavnica sigurnosti radi, pohrani u tresoru komercialne banke. — Sljedstvom toga provedena jest označena konverzija, usljed koje će se kamatni prihod družtvene glavnice povisiti za godišnjih 120 — 130 for. — Podjedno je đružtveni predsjednik kod iste banke za družtvo zaveo „Giro-Conto" i „Chek knjigu." Za gotovinu, tečajem godine na giro conto ulaganu kod banke, plaćati će ista đružtvu 4"/^ kamatah, koji de godimice takodjer 40—60 for. donjeti, dočim de izdatke na račun družtva, kao i đeposit kapitaliah u tresorn (od kojega je jedan ključ u rukuh p. n. g. družtvenoga predsjednika) banka obavljati bezplatno, I tako bi bilouredjeno pitanje novčano, ter u isto uvedena najveda ekonomija i sigurnost. U istoj sjednici bavio se je đružtveni odbor brisanjem izstupilih i primanjem novih članovah. — Pošto je opaženo da su p. n. gg. đružtveni članovi I. i II. razreda iz kategorije šumarskih činovnikah visokoga erara, mnogobrojno — ako i ne svi |