DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 10 <-- 10 --> PDF |
_ 88 — Pošto su tako jasno izražena temeljna načela, na kojih osnova počiva, valja opredieliti obseg osnove u subjektivnom i objektivnom pogledu. Što se najprije tiče pitanja na koje šumo-posjednike se ova osnova odnosi, to odgovaraju na to pitanje §§. 1. i 13. osnove, ali tu valja razlikovati: Cjela osnova proteže se samo na one šumoposjednike, koje navadja §. 1., dočim se na šumoposjednike napomenute u §. 13., odnose samo §§. 1., 13 i 14. (U. i 15. odborske) osnove. Ustanove cjelog zakona odnose se daklem na gradske, trgovištne, upravne, mjestne, plemićke i poveljne obćine, daklem na one zajednice, kojimi se bez dvojbe juristička osobnost pripisati može. Zašto se ove zajednice pod osobiti nadzor javne vlasti stavljaju, biti će svakome jasno, koj uvaži, da su ove pravne osobe autonomne cjeline, kojim prinadleži vršenje javnih zadaćah i zastupanje javnih interesah, a po tom, da država interes na tom imade, da se te vrsti zajednice uzdrže, ter da jim se uzčuvaju i preduvjeti materialnog njihovog obstanka. Zakonska osnova uzporedjuje u §. 1. ovim obćinam i one zajednice, s kojimi po postojećih šumsko redarstvenih propisih valja postupati onako, kao što sa obćinskimi šumami, a to su one šume, koje su prigodom segregacije izlučene na korist bivših pođanikah. § 9. ćes. pat. od 17. svibnja 1857., podjelio je ovim šumam već časom njihovog odcjepljenja narav šumah obćinskih, a razlog te odredbe leži očito u historičkom razvoju, jer je skup pođanikah zauzimao u prijašnjim prihkama ono mjeoto, koje dan da danas obćine zapremaju tako, da je skup bivših pođanikah i dan danas obično inđentičan sa mjestnom obćinom, ter da je u narodu samom duboko uvrježeno pravno uvjerenje, da ovim šumam narav obćinskih šumah pripada. Šumoposjednici pako, na koje se odnosi samo §. 1. osnove i koji su navedeni u §. 13. (14. odborske) osnove jesu u slučajevih a)—e) takodjer pravne osobe, a u slučajevih f)—g) takove osobe, koje polag obstojećih zakonah, takodjer pod nadzorom javnih vlastih stoje. Glede ovih osobah nije se doduše vrhovni nadzor mogao tako udesiti, kao za šume obćinske, jer ovdje ne vojuju javni obziri u tolikoj mjeri, kao kod obćinah; morale su se ali bar donekle ograničiti u slobodnom razpolaganju sa šumskim imetkom zato, jer jim je svrha trajna, sižuća u daleku budućnost. Dvojba bi ovdje nastati mogla samo glede dioničkih družtavah, utemeljenih za rudarske i ine industrijalne podhvate, nu ako se uzme, da nam se ova družtva u pogledu šumskog posjeda, ukazuju šumskimi zajednicami i da sva skoro zakonarstva šumske zajednice takodjer osobitom nadzoru vlasti podvrgavaju, razpršit će se i ta dvojba. Sto se pako objekta tiče, na koji se zakon taj odnosi, to su mu naravnim objektom šume; ah §. 3. imade po stilizaciji osnove uz šume i šumom obrasle pašnjake. Odboru se je činilo, da nebi pravoj potrebi odgovaralo, kada bi se ti šumom obrasli pašnjaci naprosto uzporedili u svih pitanjih šumam. Osim toga opazio je odbor, da je u mnogih slučajevima prigodom segregacije bivšim podanikom šuma pod pašnjačku pripadnost dodieljena, a da zakonska osnova |