DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 78 — Prošle jeseni bilo je meni povjereno, da posijem žirom izsjeceni dio sreza „Mašanj" u površini od preko 400 katastralnib jutara. — Kad je srez ograban bio, izveo sam tu sjetvu pod motiku popriečno sa 120 radnika na dan na taj način, da sam po 20 radnika na 15 metara širine postavio i sa konopcem širinu na sijat se imajuću duljinu ograničio tako, da nijedan radnik nije izvan konopca doći mogao. Takovih radničkih družtava imao sam četiri, a za svaka dva kopača bio je po jedan sijač. Razmak redova bio je 75 cm., dočim razmak žira od žira izmedju 20—30 cm. ili mali korak. Kopač morao je po mogućnosti najpliće ledinu motikom zadjelati, a sijač je morao po mome naputku u svaku takovu zadjelinu spustili najmanje 2 žira obzirom na to, što je dosta pušljivog žira sakupljeno bilo, i onda nogom zadjelinu okrenuti i malo pritisnuti. Pošto su po toj površini još onda, kad je otvorena bila, svinje išle te pokraj bar^ tlo porovale, morao sam naravno i ovakove rovine žirom posijati. U barah pako samih bila je voda, ter su nezasijane ostale, nu ovog ljeta će se ondje nivelirati i u Savu odvoditi. Pošto je žir ove godine dobro urodio, zasijati će se iste žirom. Zasijani dio šumišta vrlo je dobro uspio. Dugotrajna zima i proljetna voda podavila je bila miševe, a kad je voda opala, udarila je trava i koncem svibnja pokazaše se hrastići, na koje sada sa ponosnim okom gledati mogu, premda srao se svi za uspjeh sjetve pobojali. Trava, koja je za kositbu sposobna, služi mladim biljkam kao zaštita, jer je poznato, da je hrast u prvoj mladosti vrlo osjetljiv od mrazova, a zasjenu od starih stabala skoro nikako neljubi osim prve dvie do tri godine i jer pod zastorom starih stabala vrlo sporo raste. Ako izčupamo takovu mladu biljku, onda ćemo viditi dugi korienčić, koji raste pravcem u duljinu, docim postranih žilica niti neima. Sijanje sa pojedinimi sijačirai strojevi nije kod brodske imovne obćine uvedeno, a zašto ne, to je stvar uprave, ali željeti bi bilo, da se ipak makar pokusa radi nekoji sijači strojevi nabave i rezultati sijanja prouče. Obično se prigodom sijanja šum. sjemena jur iznikle razne vrsti vriednijeg drveća podsiju, medju koje se takođjer i hrast podsadii to zato, jer hrast još bolje u smjesi raste, nego onda, kad sam za sebe raste, te se toga radi i druge vrsti drveća ostave. Tečajem njekoliko godina pružaju i takove nuzgredne vrsti drveća raznovrstne sortimente građjevnog drva, koje se drvo u samom kućanstvu šumskoga gospodarstva koristno upotriebiti dade. Nu za poplavnih godina naplode se sječine i raznim drugim đrvećem, koje neima velike vriednosti, niti koristi i koje uzgoju hrastika nijesu poćudne, a to su imenito topole i vrbe. Takove vrsti drveća imale bi se još u mladosti iz pomladjene sječine odstraniti, što se pako žalibože kod imovne obćine neradi, pak su stoga nekoje zabrane upravo topolikom zaražene, dočim je hrast kao vladajuća vrst potišten i nuzgredan. (SvrSit <5e se). |